Kultura

Mostarski vakufi: Priča o vizionarskim idejama i slavnoj prošlosti

Mostarski vakufi od 1931. do 2013., naslov je nove knjige mostarskog muftije Salema ef. Dedovića.

Promocija knjige / Mostarski vakufi od 1931. do 2013. - Vijesti.ba

Ona je nakon sarajevske, večeras doživjela i mostarsku promociju, i to u sklopu manifestacije Mostarsko ljeto. O knjizi, ali i o instituciji vakufa osim autora, govorili su i direktor mostarske Medrese Aid ef. Tulek, te profesori Ismet Bušatlić i Adnan Jahić, prenose “Vijesti“.

Profesor Bušatlić bio je i recezent knjige.

Sretan sam kada postoji interes za dobru knjigu kakva je ovaj. Imao sam sreću da je propratim od ideje nastanka, pa do večerašnje promocije. Tema je sazrela. Mentor za magistarski rad, a i kandidat uradili su posao. Bio je to školski rad, koji je da bi se objavio za širu publiku morao biti dorađen. Salem je sve to sjajno uradio. Dok sam pripremao recenziju, knjigu sa sa uživanjem čitao iz više razloga. Tekst je govorio o ljudima koji zalužuju da se o njima govori. Govorio je i o objektima, koji zaslužuju da se o njima govori. Muftija je pisao o idejama koje su vizionarske. Ovo je lijepa priča o našoj slavnoj prošlosti, rekao je profesor Bušatlić.

Podsjetio je da su to bila vremena u kojim su ljudi brinuli o drugim ljudima i njihovim potrebama. Na sve su, kako je rekao, odgovarali konkretnim djelima i činovima. A Mostar je oduvijek lijep primjer brige o ljudima.

O vakufima je najbolje pisao Hivzija Hasandedić. Imao je priliku sve vidjeti svojim očima. Dolazio je i otkrivao istinu. Lijepo je posložio činenjenice. Tim se stvarima možemo ponositi. Ostavljene su nam u amanet, kazao je.

Posebno je, govoreći o obnovi vakufa u novijem vremenu istakao jedno ime.

Moram istaći Safeta Oručevića. Imao je viziju i petlju. Stavio je svoj potpis na jedan papir koji je u dobroj mjeri temelj kompletne ove priče večeras. Taj njegov potpis i papir su omogućili da se vakuf kao feniks pojavi u ovom gradu. Da se drugačije vidi. Da se drugačije doživi. Ne mogu da ne spomenem i Ramiza Jelovca. On je znao da se postojeći vakuf može unaprijediti. Spasiti i da ne treba stati. Novo vrijeme nije bilo bez ljudi sa srcem. Nije ni bez ljudi sa idejama. Oni su znali da čineći dobro zapravo produćavaju pjesmu koju je utemeljio Mehmed Paša Sokolović kada je služio tri cara. Pjesma se zahvaljujući tim ljudima sa vizijom i dalje pjeva, u Mostaru i sve glasnije, poručio je.

Knjiga se sastoji iz pet priča. Svaka od njih na svoj način omogućila je da se posloži priča u Mostaru i vakufima.

Priča je ovo o prošlosti, priča i o prilikama u nevakat, ali i o vremenu kada je vakuf postao draga i zanimljiva tema. Danas tako imamo objekte koji brinu o najamnjoj djeci. O školovanju, o objektima koji brinu o stanovanju i hrani onih koji kreću za naukom. Vakuf je temelj ovog grada. Knjiga je pisana jasnim jezikom, dostupnim, razumljivim čitaocima i može poslužiti kao primjer drugim sredinama, kazao je.

Pojavom ove knjige mnogo je obradovan i profesor Adnan Jahić. On je govoreći o njoj kazao da je muftija Dedović uložio značajan napor da činjenice približi ljudima, i to o temi koja je značajna.

Raspon od 1931. do 2013. je dugačak. Prva asocijacija su različita javna dobra koja su Bošnjaci naslijedili iz ere Osmanske vlasti. U socijalizmu je vakuf bio predmet masovne uzurpacije i devastacije. Teško je ostvariva i restitucija i povratak vakufa svrsi. Knjiga po mom sudu pokazuje da je priča o vakufima kudikamo složenija od pojednostavljene percepcije. Govor o vakufima podrazumijeva podrobnije poznavanje stvarnosti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine tokom posljednjih 150 godina. Knjiga je ovo koja ima emotivnu, informacionu, praktičnu i naučnu vrijednost. Muftija Dedović postarao se i uhvatio u koštac sa izvorima prvog reda kada je riječ o ovoj problematici. Drugi izvori su arhivski, a oni bacaju svjetlo na stanje vakufa u 20. stoljeću. Vakufi su u osmansko vrijeme bili poluga duhovnog i kulturnog razvoja lokalnih zajednica. Može se reći i da su modus operandi orijentalno-islamske kulture u BiH, kazao je profesor Jahić.

O instituciji vakufa govorio je direktor mostarske Medrese Aid ef. Tulek. On je podsjetio da j evakuf nastao na Kur'anu, sunetu i koncenzusu.

Uvakufiti znači zabraniti raspolaganje i vlasništvo nad imovinom. Neki pravnici formulisali su značanje da je vakuf ustvari stavljanje predmeta formalno – pravno u Božije vlasništvo. Zamislite koliko je grijeh dirnuti u vakuf. Historijat datira od života Muhameda a.s. i objave svete knjige Kur'an, podsjetio je.

Kao učenik prve poslijeratne generacije Medrese, spomenuo je nekoliko cijenjenih imena.

Mnogo su nam u tom vremenu značili stari ljudi i džematlije. Oni su nosili vjerski život u tom vremenu. Riječ je o hadži Esadu Kojiću, Hivziji Hasandediću, Ragibu Kajtazu, Sulejmanu Demiroviću, Sadi Puziću… Oni su govorili o tom vremenu i događajima, kazao je Tulek.

Podsjetio je i na nemile događaje iz vremena socijalizma u kojem su eliminisani haremi iz grada. Primjeri savremenih vakufa su mostarska Medresa i internat i džamije u Konjicu i Jablanici…

Vakufi su danas pravna, fizička lica, udruženja, institucije… Imali smo sergije… Uložen je novac, pa su izgrađeni u ovom gradu Medresa, Studentski hotel, Starački dom u Podveležju, vrtić Zem-Zem, rekao je.

Kazao je za kraj da zekat i sadekatul fitr moraju biti i ostati nadležnost Islamske zajednice.

Na kraju se prisutnima obratio i muftija Salem ef. Dedović, autor knjige.

Vakuf je ponovo oplemenio ovaj grad i život u njemu. Knjiga je jedan djelić, štivo i moj mali prilog onome što se zove vakufi u Mostaru. Na ovu temu se ne može staviti tačka. Ovdje su mladi ljudi, doći će nakon nas, koji će nadam se nastaviti produbljivati ovu temu. Mostar je perjanica kada govorimo o temi vakufa. Živjeli smo dinamično vrijeme u Mostaru. Imao sam sreću i čast raditi sa ljudima od vizije, koji su znali šta je vakuf u praktičnom smislu. Tu je gospodin Jelovac, a moram spomenuti i čovjeka koji je dao temelje i osnovu za sve ovo, a to je rahmetli Esad Kojić. Ljudi su živjeli taj Mostar, zapamtili ga i ponijeli. On je opstao, nije se predao. A znamo da su ranije vakufi otimani i da se potiskivalo sve što je imao veze sa Islamom. Mostar je u proteklom vremenu uradio puno. Tu su velike stvari. Mostar je bio poticaj mnogim drugim sredinama i to može biti i dalje. Cijenio sam da je moja obaveza zaokružiti temu da ne ostane samo u memoriji. Oni koji dođu poslije, znat će nastaviti, a bit će im s ovom knjigom lakše, dodao je Dedović.

Ukazao je i na važnost povratka Sultan-selimovog mesdžida i Lakišića harema. To su vakufi, koji još uvijek nisu vraćeni, a što traži Islamska zajednica u Gradu Mostaru. Ovi loši primjeri su, kako reče muftija, primjer odnosa aktualne vlasti prema ovom institutu. Pozvao je prisutne da naslijeđe čuvaju i da budu od onih koji će na tome raditi.

Knjiga je puštena u prodaju, a njezina cijena je 20 KM.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh