Kultura

U Mostaru održan folklorni seminar igara, pjesama i običaja Istočne Hercegovine i okoline Mostara

Proteklog vikenda je u prostorijama Studentskog hotela Mostar, prvi put uz zajedničku saradnju BZK “Preporod” Mostar i Internacionalnog ansambla igara i pjesama “Tenelija”, održan folklorni seminar igara, pjesama i običaja bošnjačkog stanovništva Istočne Hercegovine i okoline Mostara.

Folklorni seminar u Mostaru - PR/Haber.ba

Advertisements

Šta je jedan narod bez tradicije i kulture? Iz ovog pitanja je i došla ideja, da se identitet naroda jednog područja sačuva od zaborava, da bi nove generacije mogle da se pobliže upoznaju sa kulturom i tradicijom područja na kojem žive, te kako bi novi naraštaji čuvali tradiciju, kao i da građa i zapisi koji postoje i koji su sačuvani, ne bi zaboravljeni od svih, skupljali prašinu u muzejskim arhivima.

Organizatori i predavači na seminaru, istakli su da se jako malo zna o temi koja se obrađivala na seminaru, iako zapisi postoje, te da je ovo samo početak jer je period od dva dana nedovoljan, da bi se obradile sve teme vezane za ovo područje naše zemlje…

“Oblast koja se obrađuje je ipak velika. Kada kažete Istočna Hercegovina, tu spadaju Bileća, Gacko, Trebinje. Pored toga smo uzeli da obrađujemo i dio igara iz Gornjih Gnojnica kod Mostara. Previše igara da bi se obradile u dva dana. Više seminara je potrebno, da bi se pokrio čitav prostor. S obzirom na prilike u našoj zemlji, a znamo da nisu sjajne, jedna pozitivna strana su folkloristi. U životu se još nisam susreo s tim da su se folkloristi posvađali s obzirom na vjeru i naciju. Svima nam je to na ponos i radost. Družimo se jedni s drugima, putujemo, pravimo smotre folklora i festivale, idemo jedni drugima u goste i tu nemamo nikakvih prepreka”, kazao je folklorist i predavač iz Sarajeva, Vehid Polovina.

Seminari ovakvog tipa nisu rijetkost u našoj zemlji, ali su se oni najčešće bavili drugim područjima i narodima Bosne i Hercegovine. U ovom slučaju pažnja je usmjerena na tradicionalne igre Bošnjaka Istočne Hercegovine, koje je zapisala Jelena Dopuđa, a muziku je zapisivao Cvjetko Rihtman u periodu od 1950. do 1953. godine.

“Ovaj put samo bošnjačke igre da bi pokazali šta Bošnjaci u BiH imaju, a posebno u Hercegovini gdje se manje obrađuje ova tema, da bi pokazali koliko su ove igre lijepe, šarolike i nepravedno zaboravljene, da se pokaže bogatstvo kulture i tradicije, koje ima BiH. Zbog toga mi folkloristi i postojimo, da bi se naša tradicija održala, kao i prenijela novim generacijama. Tradicija nije određena područjima, BiH ima širok opus igara, koje bi društva trebala igrati i pokazati koje bogatstvo kao zemlja posjedujemo. Na taj način ćemo održati našu tradiciju i folklor, jer folklor ne obuhvata samo igru nego i pjesmu, kulturu, običaje, nošnje, jela koja spremamo i sl.”, kazala je direktorica i umjetnički rukovodilac Ansambla “Tenelija” iz Mostara, Mia Laketić.

Značaj folklora kao kulturološkog segmenta, potvrđuje i činjenica da je samo u BiH zapisano preko 4.000 igara, kako onih uz muziku tako i onih bez muzičke pratnje, kao što su gluha kola, hodaljke, igre uz pjesmu. Međutim nepoznato je koliko je igara koje su ostale nezapisane, a još je jako malo starog stanovništva koje pamti te običaje i igre, pa je i jako malo vremena da se što više pokuša zapisati i sačuvati od zaborava.

“U našim muzejima spise tih igara postoje, njihov tačan opis, međutim u praksi nisu provedeni, tako da je naša želja i nastojanje da ih ponovo oživimo i kao takve dostavimo generacijama koje dolaze”, kazao je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” iz Mostara, Haris Omerika.

Iako je tema seminara folklor Istočne Hercegovine, na seminaru su uzeli učešće kako polaznici iz gradova i općina sa područja Hercegovine, tako i iz nekih gradova Bosne, kao što su Sarajevo i Prijedor. Članovi KUD – a iz Prijedora, na čijem su repertoaru igre svih naroda BiH, zainteresovali su se za igre sa kojima do sada nisu imali doticaj. Iako u igrama dosta sličnosti, jer su se trgovinom, udajom i putovanjem u druge gradove, običaji prenosili, razlika na ovom polju između Bosanaca i Hercegovaca ipak postoje i to u njihovom temperamentu.

“Baš sam maloprije rekao, ovi Hercegovci tuku nogama, ali ni mi Krajišnici nismo baš za odbaciti. Što se tiče igara koje se na ovom seminaru obrađuju, poslužiti ću se literaturom, a i pokušati potražiti stručnu pomoć ljudi koji već o ovoj temi mnogo znaju, te na najadekvatniji način upotpunimo naš repertoar, ukoliko dođe do toga da radimo ovo područje”, kazao je koreograf KUD “Osman Džafić” iz Prijedora.

Zbog svega navedenog organizatori će u nekom budućem periodu nastojati nastaviti ovakvu saradnju, da bi se obrađivana tema proširila i obuhvatila veći broj učesnika.

Uz sve navedeno, važno je spomenuti i to kako je folklor, kao ples, izvrsna tjelovježba u kojoj su svi mišići tijela uključeni. Pored toga, folkloristi će reći kako ne postoji bolja psihoterapija od folklora, jer ples i muzika podstiču povećanje hormona sreće, pa je to svakako bolji način za postizanje čovjekove duhovne i tjelesne ravnoteže.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh