Kultura

Kulturmiks – Stari most – novi simbol mira i povezivanja među narodima

Ovo je priča o Starom mostu, kako mnogi ljudi koji dođu u Mostar kažu, najljepšim na svijetu. Možda ste ovu priču i prije čuli, ali je tako dobra i pozitivna, da je vrijedi ponovo pročitati.

No image - Haber.ba

Advertisements


Stari most (Foto: anadolija)

Poznati lučni most u Mostaru, sagrađena u periodu od 1557-1566, po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog, izgradio je turski arhitekta Mimar Hajrudin na mjestu starije drvene konstrukcije i bio je visok 19 m, sa razmakom od 28,7 metara.

Most je bio uništen u ratu 1993, od strane Hrvatskog vijeća odbrane. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, Mostar je bio podijeljen na istočnu (bošnjačku stranu) i zapadnu (hrvatsku) stranu. Lokalne vlasti s gradonačelnikom Safetom Oručevićem na čelu u razdoblju 1994 – 2001, stalno su u potrazi za svim mogućim idejama i rješenjima za obnovu  starog mosta odnosno zajedničkog života i ponovnog uspostavljanja uništenog povjerenja, odnosno  ponovnog ujedinja Mostara.

Stari most u Mostaru, u ovom okrutnom ratu koji je iza nas postao je simbol rušenja stradanja i mržnje, i bilo je prilika da se Stari most rekonstruiše odmah nakon rata, ali da to učini samo jedna strana – administracija jednog, tzv.  istočnog bošnjačkog dijela grada. Takva gradnja bi oduzela od ovog prekrasnog mosta sve one vrijednosti koje je postigao kroz pet stoljeća u dušama svojih građana i velikog broja ljudi iz cijelog svijeta, bez obzira na vjeru i naciju.

Stoga je donesena odluka da se most ne izgradit bez zajedničkog sudjelovanja svih naroda u BiH , a još 1996 je odbijen konkretan prijedlog tadašnjeg predsjednika Turske Demirela, da ova zemlja samostalno izgradi Stari most.

Na taj način  je spriječena mogućnost da Stari most postane simbol jedne nacije i gradska administracija na čelu sa Gradonačelnikom Oručevićem je, u tom trenutku podijeljenom gradu, ponudila projekt kao simbol oko kojeg će se udružiti sve nacionalnosti u BiH, ali i mnoge prijateljske zemlje svijeta.

Ova ideja je podržana od strane UNESCO-a i Svjetske banke, kao i mnogih drugih zemalja na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji su bili pozvani da sudjeluju u ovom međunarodnom projektu, što je potaklo i sve dobre ljude sa područja bivše Jugoslavije koji su stoljećima emocionalno vezani s konturama Starog mosta simbola jedinstva u ljepoti.

Kroz zajedničku obnovu Starog mosta i Starog grada, jačane su ljudske vrijednosti,  i prevladavane su se vjerske i etničke barijere.
„Nadamo se da će ovaj plemeniti trud biti uspješan odnosno da će  ostvariti svoj cilj –  da će  Stari most postati pravi simbol mira, tolerancije i povezivanja ljudi različitih nacija, kultura i civilizacija. Stari most je bio jedan od prvih koraka u izgradnji saradnje i pomirenja u BiH, ali imamo još puno posla na putu izgradnje i drugih mostova u Mostaru i širom BiH“ izjavio je tada Gradonačelnik Oručević.

Ovo jeste zaista  primjer kako, jedna grupa ljudi nadahnuta velikim i humanim projektom, uz veliki trud (i želju za pomirenjem) može ujediniti ljude iz cijelog svijeta.

Proces pomirenja nije zaustavljen samim završetkom rekonstrukcije Starog mosta. Naredna inicijativa odnosno ova humana misija prenesena ja na Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara koji je pokrenuo nagradu za mir, kako bi se obilježavala godišnjicu obnove Starog mosta i stalno podsjećalo na veličinu ovog projekta te nagrađivali humanisti koji kroz projekte poput Starog mosta, spajaju i pomiruju ljude u svijetu. Dobitnici nagrade bili su Vaclav Havel, Alojz Mock, Nelson Mandela i Muhamed el Baradei,… u proteklih nekoliko godina.

Na kraju, ćemo i završiti ovu priču  izjavom  gospodin Vaclava Havela, prvog dobitnika Nagrade za mir: „Ja čvrsto vjerujem da će obnova Starog mosta biti simbol obnove mostova između kultura i naroda u Bosni i Hercegovini kao i u cijelom svijetu.

(haber.ba)


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh