Kultura

Kulturološka tragedija – Zakovani muzej šokirao Zagreb

Vijest o zatvaranju Zemaljskog muzeja u Sarajevu Zagrebom se proširila brzinom svjetlosti. Konsternaciju i zgražanje zbog šokantne vijesti ističu svi sugovornici Oslobođenja.

No image - Haber.ba

Advertisements


Zemaljski muzej BiH (Foto: oslobođenje)

Najugledniji zagrebački muzealci i stručnjaci informirani su do detalja o onome što se događa. Ovoj muzejskoj agoniji, kažu, svjedoče već mjesecima. Ali teško im je povjerovati da se jedna od najstarijih, najbogatijih i najpoznatijih muzejskih ustanova na ovim prostorima, jedinstvena u svjetskim razmjerima, suočava s tako frustrirajućim i neviđenim krajem djelovanja. U svim reagiranjima naglašava se značaj sarajevskog Zemaljskog muzeja, njegova slavna povijest i fundusi koji po vrijednosti daleko nadilaze nacionalni, regionalni, pa i europski karakter ove kulturne institucije. Istovremeno, iskazuje se istinska spremnost da se pomogne.

Kulturološka tragedija

S kolegama iz Sarajeva kontaktira se na dnevnoj bazi, upućuju se riječi solidarnosti i snažne podrške. To nisu samo puke fraze. Hrvatsko društvo arheologa posvetilo je svoj cijeli znanstveni skup u Lošinju, koji je prije nekoliko dana okupio oko 70 stručnjaka iz zemlje i inozemstva, upravo kolegama iz sarajevskog Zemaljskog muzeja, u znak potpore. Apeliraju da se stopira ova kulturološka tragedija. Dr. Hrvoje Potrebica, predsjednik Hrvatskog arheološkog društva, kaže:

“Svi smo apsolutno šokirani. Dogodio se presedan koji je dosad nezapamćen u europskim razmjerima. Nadam se da će ostati kao jedna epizoda koje ćemo se s nelagodom sjećati i da će se sve to skupa riješiti na najbolji mogući način. Naše kolege u Sarajevu imaju našu punu potporu, znanstvenu, stručnu i moralnu, to garantiram. Mi ćemo učiniti sve što možemo i  da pomognemo, svugdje gdje možemo upotrijebit ćemo naš znanstveni, stručni i institucionalni pritisak da se to riješi, jer je slučaj Zemaljskog muzeja presedan koji se u tretmanu kulturne baštine u ovim europskim prostorima dosad nikad nije dogodio. Zemaljski muzej u Sarajevu je baština Bosne i Hercegovine, ali svakako i dio europske i svjetske baštine. Zemaljski muzej nije samo zgrada, Zemaljski muzej je ustanova, kulturološko svjetlo koje je na ovom prostoru živjelo skoro 125 godina. Na prvi znak da prestaje financiranje Zemaljskog muzeja pisali smo na razne adrese, od Europske arheološke udruge, visokog predstavnika, raznih strukovnih i drugih udruga, kao i onih koji su neposredno odgovorni za provođenje takvih odluka. Već deset mjeseci smo u toj korespondenciji, mi ćemo to učiniti i ovom prilikom. Svi članovi naše udruge će pomoći. Samo, to je problem koji mora riješiti Bosna i Hercegovina. Mi nismo odgovorni za situaciju Zemaljskog muzeja, ali smo suodgovorni ako jasno ne kažemo što o tome mislimo. Ono što je tragično, jeste da taj muzej iduće godine treba proslaviti 125. rođendan. Umjesto da Europa gleda prema sarajevskom Zemaljskom muzeju kao nečemu što je dio europske baštine u Bosni i Hercegovini, sada će gledati kako nakon 125 godina nestaje dio takve jedne kulturološke baštine”, u šoku je Potrebica, dok Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, jedan od najuglednijih hrvatskih likovnih kritičara, drži kako je ova situacija, zapravo, nevjerojatna.

“Unatoč tomu što znam da godinama traju problemi sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu, mislim da je njegovo zatvaranje ipak iznenađenje za sve nas. Tako važan, tako bogat, tako dragocjen muzej, ja ne znam da li BiH uopće posjeduje neku muzejsku zbirku sličnu toj i potpuno mi je nevjerojatno da se kroz tolike godine nije našlo sustavno rješenje za jedinu takvu instituciju koja zaista može dolično prezentirati kulturno blago svoje zemlje”, čudi se Zidić. A Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, poručuje kako je ovo, nakon dugo godina, jedna od najtragičnijih informacija koja je došla iz Sarajeva!

Uzaludni apeli

“Ja sam u nekoliko navrata ranije pisao i apele kada su sa Zemaljskim muzejom bile kritične situacije. Nekako, nadao sam se da se našlo suvislo rješenje. Pogođen sam ne samo kao čovjek koji je cijeli život u kulturi i poznaje Zemaljski muzej u Sarajevu već i zato jer je jedan od prvih kustosa u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, Ćiro Truhelka, bio osnivač Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Tako da ne samo ja nego i cijela naša institucija, posebno hrvatska kultura, osjećamo i odgovornost za to što će biti sa Zemaljskim muzejom. To što se događa s Muzejom je nezamislivo. Jer, ako se zaboravi sve ono što je na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine postojalo i nastajalo tijekom tisućljeća, nema šanse ni za budućnost. Ako nećemo učiti iz prošlosti, nećemo se moći ni okrenuti budućnosti. Ne znam da li se može nešto učiniti, da li mi iz Muzeja za umjetnost i obrt i, uopće, iz hrvatske kulture možemo nekako pomoći, ali svakako spremni smo i želimo učiniti što god možemo da se Zemaljski muzej vrati tamo gdje je bio i pomoći kolegama da se cijela ta situacija preokrene.

(oslobođenje)


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh