Kultura

Muzej historije Jugoslavije – Izložba "Zbirka slika druga predsjednika" (FOTO)

Posjetioci Muzeja historije Jugoslavije od 18. septembra su u prilici da se upoznaju sa umjetničkim dijelima koja su činila enterijer rezidencije predsjednika SFRJ Josipa Broza. Slika Rembrantovog učenika, „Boj kod Stubice“ Krste Hegedušića, Agustinčićev „Portret Jovanke Broz“ iz 1959. godine, samo je delić postavke koju čine 23 slike te pet skulptura koje su godinama krasile prostor Titovog beogradskog sjedišta u Užičkoj 15.

No image - Haber.ba

Advertisements


Josip Broz Tito (Foto: arhiva)

Mirjana Slavković, iz Muzeja historije Jugoslavije, navodi da su sva ova dijela sačuvana u okviru likovne zbirke muzeja u kojem se čuva sjećanje na bivšu Jugoslaviju.

„Sama kolekcija je formirana u periodu od ’46. do ’77. godine, a nju čini neobičan spoj dijela, što evropskih, što jugoslovenskih umjetnika u rasponu od 17. do 20. vijeka i ona će biti izložena u originalnom rasporedu. Osnovni cilj je da ovu zbirku stavi u kontekst reprezentativne funkcije, pored toga što će dati izvjesnu rekonstrukciju ukusa Josipa Broza Tita“, kaže Slavkovićeva.

Memorijalni centar “Josip Broz” u Užičkoj ulici pretvoren je 1996. godine u rezidencijalni objekat SRJ u kojem je živio nekadašnji predsjednik, haški optuženik Slobodan Milošević. Kao posljedica vođenja državne politike ovog “posttitovskog” stanara, taj objekat je ’99. godine uništen tokom NATO bombardovanja i do dan-danas je nefunkcionalan.

image

Portret Tita, rad slikara Đorđe Andrejevića Kuna

Ni u vrijeme dok je postojao Centar “Josip Broz”, nije u potpunosti bio dostupan javnosti. Tako su, na primjer, posjetioci mogli da prošetaju donjim dijelom prizemlja, koji je Tito koristio kao polujavnu rezidenciju, dok su van očiju javnosti ostale privatne prostorije, poput muške i ženske spavaće sobe.  “Zbirka slika druga predsjednika” zamišljena je, prema riječima organizatora, kao virtuelna šetnja Brozovom rezidencijom koja će, makar u ovom obliku, po prvi put biti u cjelini dostupna građanima.

Jedan od kurioziteta je i monumentalno platno “Boj kod Stubice” veličine 5×2 metra, rad Krste Hegedušića iz 1949. godine  koje se nekada nalazilo u Titovom radnom kabinetu.

Kako kaže kustoskinja Ana Panić, ovo je prvo javno prikazivanje te slike od 1996. godine i dodaje da Hegedušićeva slika, nije jedina zanimljivost koju će posjetioci vidjeti.

“Također, jedan od jako zanimljivih eksponata je i slika Rembrantovog učenika, Gebranta van den Ekhuta, za koju dugo nismo znali gdje se nalazila. Ona je originalno bila na spratu, u Titovoj spavaćoj sobi. Ja sam kustos već sedam godina i pokušala sam da joj uđem u trag, našli smo samo ukrasni okvir, a onda smo je slučajno našli u jednom od depoa Muzeja historije Jugoslavije”, ističe Panićeva.

Ona objašnjava u čemu je značaj ove slike: “Ta slika predstavlja dokaz kako su umjetnička dijela nabavljana za Tita. Ona nije poklon, ali se spominje u jednom pismu Ante Topića Mimare, koji je učestvovao u reparacionoj komisiji tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, i ovu sliku baš on spominje u jednom pismu Titu. Tako da nam je ta slika trag kako su neka dijela stizala u rezidenciju, s obzirom na to da nemamo podatke o inventaru.”

image

Slika Vlaha Bukovca “Atinjanka kod toalete”

Ljubitelj klasične umjetnosti

Maršal Tito bio je poznat kao ljubitelj umjetnosti i veliki kolekcionar, koji je do umjetničkih dijela uglavnom dolazio posredstvom Anta Topića Mimare, koji je imao Titov blagoslov, ali i novac za nabavku. Iako je u podratnoj Jugoslaviji socrealizam bio zvanično promovisan kao poželjna umjetnost, dujela ovog pravca, prema riječima Ane Panić, nisu našla mjesto u Brozovoj rezidenciji.

„Tito je očito imao umjetnički ukus i odlično je znao šta nabavlja. Čak i kada je dobivao poklone, jasno je da su se oni koju su ga darivali konsultovali sa kabinetom jugoslovenskog predsjednika. To su vrhunska dijela stranih i domaćih majstora, kao što su predstavnik bečkog bidermajera Ferdinand von Miler, Oton Iveković, Uroš Predić, Paja Jovanović, … Njegov ukus je bio klasičan, Tito nije volio alternativnu i apstraktnu umjetnost, ali ni socrealizam. Čak imamo u spisima Vladimira Dedijera podatak da je Broz, kada su ga u Rusiji pitali šta misli o Gerasimovu, jednom od vodećih socrealističkih slikara u SSSR, ostavio praznu crtu, čime je navodno htio da kaže da mu se to ne sviđa”, zaključuje Ana Panić

(radio slobodna europa)


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh