Kultura

Svakodnevna upotreba: – Turcizmi u jezicima balkanskih naroda

Jednog seljaka u Šumadiji su pitali "Da li u srpskom jeziku ima turcizama", a on im je odgovorio čistim turcizmima "Ama, jok bre".

No image - Haber.ba


Amina Šiljak-Jesenković (Foto: aa.com.tr)

Jastuk, jorgan, šećer, kašika, džezva, tepsija, tava, čarape, avlija, kapija, bašča, kaldrma, fildžan, jogurt, čorba, čaršaf, papuče… sve su ovo riječi turskog porijekla koje u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku nemaju zamjene.
 
Turcizmi su, po definiciji, usvojenice porijeklom iz turskog jezika. Ono što je karakteristično za podneblje Balkana je da su narodi u velikoj mjeri zadržali turcizme u govoru, te ih, uprkos uticajima drugih jezika i promjenama u sopstvenim, i danas upotrebljavaju.
 
Jedan od najutjecajnijih turkologa na prostorima Balkana, mr. Amina Šiljak-Jesenković, ističe kako je osmansko carstvo bilo rasprostranjeno na našim prostorima tokom 500 godina, te da se utjecaji njihove vladavine i danas  primjećuju, ali i čuju.
 
„Kada govorimo o jezičnim interferencijama, o doticajima jezika, to je veoma veliki prostor i veoma je veliki dijapazon leksika koji se iz jednog jezika, u međujezičnim kontaktima, utače u drugi jezik. Sa kontaktom turskog i bosanskog jezika imamo veliki broj pojmova koji su došli sa osmanskom kulturom u našu kulturu“, istakla je Šiljak.
 
Šiljak je kazala kako postoji više semantičkih polja po kojima se razvrstavaju turcizmi u našem jeziku, kao što su polje vjere i vjerskih običaja, zatim odjeće, a najviše kada je u pitanju odjeća ranijih perioda, polje kulture stanovanja i druga.
 
Ulazimo kroz kapiju
 
„Imam, efendija, okuisati, ikametiti, sve su to riječi turskog porijekla. Džube, turban, ahmedija, takođe. Kada dolazimo nekome u kuću, prvo ulazimo kroz kapiju, što je turska riječ kapi. Zatim prolazimo kroz avliju u kojoj je kaldrma, a možda i česma. U starim kućama su bili halvati, odaje, mutvaci. Mutvak je turcizam i znači kuhinja, a kod nas je još uvijek zadržan običaj da je ljetna kuhinja mutvak“, kazala je Šiljak.
 
Ističući kako postoji mnogo riječi koje su preuzete iz turskog, a rijetko ko zna da su tog porijekla, poput termina kat, kojeg su se bosanci odrekli, a hrvati prihvatili kao svoju, Šiljak je dodala: „Sijaset na turskom znači politika, ali mi u bosanskom imamo sijaset (mnoštvo) takvih riječi, koje su kod nas poprimile drugo značenje. Primjera radi, nafaka na turskom znači alimentacija, dok se kod nas odnosi na životnu sudbinu ili ono dobro što nas čeka”. 
 
Fonetsko-fonološka adaptacija jezika uticala je da mnoge riječi iz turskog jezika dožive promjene u bosanskom, a Šiljak je kao primjere navela izražavanje saučešća riječima “bašum sagolsun” ili pak riječi jastuk i jogurt, gdje se u turskom slova G i I ne čitaju.
 
„Dr. Hanka Vajzović napisala je odličan rad u kojem je obradila hibride. Tu se spominju primjeri kada se turski derivacioni sufiksi dodaju na riječi bosanskog ili stranog porijekla. Možemo spomenuti riječ tramvajdžija, gdje je tramvaj riječ engleskog porijekla, na koju smo mi dodali sufiks dži te je našom fonetskom adaptacijom nastala tako gotova riječ“, istakla je Šiljak, dodavši kako postoje i hibridi sa turskim sufiksima –luk poput akšamluk, ili –ile koji označava turski instrumental poput kućile.
 
„Ima jedan vic gdje se spominje kako su jednog seljaka u Šumadiji pitali ‘Da li u srpskom jeziku ima turcizama’, na šta im je on odgovorio čistim turcizmima ‘Ama jok bre'“, rekla je kroz smijeh Šiljak.
 
Upotreba turcizama ovisi o sredini
 
U bosanskom jeziku, postoji i veliki broj metateza iz turskog, pa tako lanet što znači prokletstvo, u bosanskom se izgovara kao nalet, te Šiljak kao primjer navodi izreku ‘nalet ga (šejtana) bilo’.
 
Šiljak je istakla kako kvantitet turcizama koje upotrebljavamo u svakodnevnom govoru ovisi od sociokulturne sredine iz koje potičemo, starosne dobi, te podrctala kako je to sociolingvistička tema.
 
„U ovisnosti od toga da li ste rasli u mahalama ili nekoj urbanoj sredini, u kući ili u zgradi, od toga što ste čitali, takav će biti i vaše jezično znanje. Ukoliko ste čitali Aliju Nametka, Skendera Kulenovića, pa čak i Ivu Andrića, naići ćete na veliki broj orijentalizama i to ćete apsorbirati u vaše jezičko znanje“, istakla je Šiljak.
 
„Nemarkirana turska riječ yemek koja znači jelo, kod nas je dobila oznaku bogatije trpeze. Kada su u pitanju izvanjezične kategorije u kojima se ti jemeci spremaju, to su tendžere, tave, ćase, tepsije i sahani, a u njima stoji tarhana, škembe čorba, bamija, pilav, sarma, dolma, jahmija, sogan dolma, ćevap, pogača, keške, sutlija, hurmadžik, tatlija, sutlija, i kada se to sve dobro zalije šerbetom, kahvom ili čajem, dobijemo jedan široki spektar odnosa jezika i kulture. Tada jasno vidimo koliko su osmanska i turska kultura i jezik uticali na našu kulturu i jezik“, našalila se Šiljak.

(anadolija)


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh