Facebook stranica Nisam tražila, na kojoj se svakodnevno objavljuju ispovijesti o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanju, zatrpana je porukama i svjedočanstvima. O razmjerama zlostavljanja o kojem se uglavnom šuti dovoljno govori činjenice da su u jednom trenutku administratorice stranice morale nakratko stati sa objavama:
Broj poruka koji raste iz minute u minutu, premašuje sve naše kapacitete. Važno je da znate da se aktivno bavimo i svim pravnim aspektima, kako bismo zaštitile svakog od vas – napisale su uz poruku da će već od narednog dana ponovo krenuti sa objavama, piše “Žurnal“.
Stranica je kreirana nakon istupa srbijanskih glumica o silovanjima koje su preživjele u školi glume. Početna reakcija bila je zaprepaštenje javnosti učestalošću zlostavljanja, nakon čega su uslijedile i poruke ohrabrenja i neke konkretne akcije.
Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (koja se opetovano spominje u porukama na stranici kao mjesto na kojem se uznemiravanje ili zlostavljanje dešavalo) oformljena je Komisija za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja. Akademija scenskih umjetnosti čvrsto stoji iza politike nulte tolerancije na svaki oblik diskriminacije, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, navode:
– Akademija scenskih umjetnosti obavezuje se na podizanje svijesti o diskriminaciji, uznemiravanju i seksualnom uznemiravanju, te će hitno započeti sa kontinuiranom tematskom edukacijom kompletnog kolektiva i studenata.
Komisija je kreirala prostor od povjerenja imenujući savjetnike za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja u kojoj su, pored ostalih, diplomirani psiholog i doktor rodnih studija i stalna sudska vještakinja pedagoško-psihološke struke i psihoterapeutica:
– Ohrabrujemo sve naše studente da se jave savjetniku po svom izboru i da nam pomognu da što prije utvrdimo činjenice. Savjetnik će vam pružiti stručnu pomoć pri proceduri pokretanja prijave povrede Etičkog kodeksa Univerziteta u Sarajevu. Savjetnik se obavezuje na čuvanje privatnosti i povjerljivost. Akademija scenskih umjetnosti se obavezuje da će u skladu sa prijavama pokrenuti adekvatne diciplinske postupke prema pozitivnim propisima.
U medijskim istupima nasilje su osudili i iz drugih institucija u BiH, ali napominju da se bez konkretnih prijava ne mogu pokrenuti postupci u policiji i tužilaštvima.
U Zagrebu – Akademija dramskih umjetnosti priprema prijave DORH-u (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske). Potaknuta svjedočanstvima sa grupe Nisam tražila dekanica Akademije Franka Perković, u saradnji sa Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, osnovala je radnu grupu koja se bavi prikupljanjem podataka o slučajevima zlostavljanja i uznemiravanja na ADU.
POZIV SENATU U TUZLI
Dio svjedočanstava odnosi se i na dešavanja na Univerzitetu u Tuzli. Zbog toga je Omladinski pokret Revolt zatražio od Univerziteta u Tuzli da preispita te navode:
– Na stranici Nisam tražila postoje razna svjedočenja sa Univerziteta u Tuzli koji govore o seksualnom uznemiravanju na našim fakultetima i Akademiji. Pozivamo vas i sve obrazovne institucije u Tuzlanskom kantonu za koje postoji sumnja da je vršeno seksualno uznemiravanje i/ili silovanje da pruže podršku ženama, da imenuju zlostavljače, te hitno adresiraju ovakve slučajeve nadležnim institucijama. Pozivamo Senat Univerziteta u Tuzli, sve javne i privatne fakultete da se organizuju i stvore siguran i nekorumpiran prostor za prijave slučajeva seksualnog nasilja.
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli već se javno oglasio povodom ovog pitanja i ohrabrio svoje studente i studentice da u skladu sa etičkim i moralnim kodeksom, zajedno sa uposlenicima Filozofskog fakulteta, grade prostor u kome se ne dešavaju niti toleriraju bilo koji slučajevi ugrožavanja ljudskog integriteta i digniteta.
NARODNO POZORIŠTE TUZLA: NASILJE NEMA OPRAVDANJA
Svjedočenja o nasilju koja se objavljuju dokaz su hrabrosti preživjelih i važnosti javne osude, podrške društva i kažnjavanja počinioca, poručuju iz UN Woman BiH. Rodno zasnovano nasilje ne smije biti tabu, a svaka žena, djevojka i djevojčica, moraju biti zaštićene, jer imaju pravo na život bez nasilja:
– Želimo izraziti podršku ženama, djevojkama i djevojčicama koje su preživjele nasilje, i želimo ih ohrabriti, kao i sve ostale građane i građanke, da uvijek prijave nasilje. Podrška cijelog društva ključna je u prevazilaženju seksualnog nasilja i štetnih rodnih stereotipa koji doprinose nasilju.
Veliki dio ovih svjedočanstava odnosi se na zlostavljanja na akademijama scenskih umjetnosti širom regije. Iz Narodnog pozorišta u Tuzli zbog toga su osjetili potrebu da reaguju. Oštro osuđuju svaki oblik nasilja, naročito onog koji se dešava pod krinkom specifičnosti tog posla:
– Zlostavljači svojim nečuvenim postupcima kaljaju ugled našeg časnog posla i časnih ljudi koji se tim poslom bave i mi nikada nećemo pristati biti njihovim saučesnicima. Za bilo koji oblik nasilja ne postoji opravdanje i Narodno pozorište Tuzla gaji nultu toleranciju za sve oblike takvog ponašanja! Ovime pružamo podršku svim kolegicama i kolegama koji su odlučili progovoriti o svom iskustvu i poručujemo im da nisu sami. Uradićemo sve što je u našoj moći da se u našoj kući svaka kolegica i svaki kolega osjeća sigurno i poštovano, a svako nedolično ponašanje ćemo na adekvatan način znati procesuirati, kako interno, tako i eksterno, u saradnji sa nadležnim institucijama.Ukoliko ste žrtva nasilja obavezno to nasilje prijavite nadležnima, te potražite podršku i pomoć.
Podršku žrtvama zlostavljanja koje svoja iskustva iznose i u ovoj grupi u javnom pismu uputile su i bh. rediteljice:
– Dajemo podršku i izražavamo solidarnost sa svim kolegicama, kao i svim osobama koje istupaju u javnost ispovijedima o seksualnom i svakom drugom uznemiravanju, u domenu obrazovanja ili profesionalnog rada. Zlostavljanje se dešava u svim porama društva, u svim profesijama, kao i u privatnoj sferi i nije rezervirano samo za teatar ili film, ali imamo potrebu da reagiramo kao rediteljice da bismo dale podršku kolegicama koje su se osnažile da javno progovore – navodi se u pismu rediteljica Aide Begić-Zubčević, Elme Islamović, Lajle Kaikčije, Nejre Latić-Hulusić, Amre Mehić, Tanje Miletić-Oručević, Selme Spahić, Ines Tanović i Jasmile Žbanić:
– Naša poruka je da niste same i da ćemo zajedno, sistemski i u praksi, mijenjati one mehanizme koji mogu dovesti do bilo kojeg oblika nasilja u okvirima profesije.
KRIZNI CENTRI ZA ŽRTVE NASILJA
Pokretu Nisam tražila pridružuju se Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH (ARS BiH, MLJPI). Oštro osuđuju sve oblike diskriminacije na osnovu spola, a posebno one koji se tiču seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, kao krivičnog djela koje zahtjeva najoštriju kaznu.
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (ZORS) definiše seksualno uznemiravanje kao svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Član 13. ovog Zakona definiše i obavezu poslodavca da preduzme efikasne mjere u cilju sprečavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu spola u radu i radnim odnosima, te naglašava da poslodavac ne smije preduzimati nikakve mjere prema zaposleniku/ci zbog činjenice da se on/ona žalio/la na uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju po osnovu spola, navode:
– Do 19. januara 2021. godine 41 institucija sa nivoa Bosne i Hercegovine imenovala je savjetnika/cu za prevenciju uznemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu i donijela odluku o nultoj toleranciji za seksualno uznemiravanje.
U saradnji sa UNDP i UNFPA, 2011. godine, provedeno je prvo pilot istraživanje o seksualnom uznemiravanju u privatnom sektoru u BiH. Istraživanjem su obuhvaćene oblasti medija, arhitekture i građevinarstva, trgovine i igara na sreću. Istraživanje je pokazalo da veliki broj preduzeća iz privatnog sektora nije spremno da radi na istraživanju i prevenciji seksualnog uznemiravanja kao i da najveći broj ispitanika seksualno uznemiravanje dovode u vezu samo sa fizičkim uznemiravanjem, zanemarujući pri tome ostale oblike uznemiravanja. Također je evidentirano nepovjerenje u efikasnost zaštite i podršku profesionalne sredine u slučaju izlaganja seksualnom uznemiravanju.
Jedan od standarda Istanbulske konvencije, koju je BiH ratifikovala 2013. godine, je otvaranje lako dostupnih kriznih centara za žrtve silovanja ili seksualnog nasilja radi osiguravanja medicinskih i forenzičkih pregleda, potpore za doživljenu traumu i savjetovanje žrtava. Agencija provodi pilot projekat uspostave Kriznih centara za žrtve silovanja i seksualnog nasilja. Cilj projekta je da se tokom 2021. godine otvore prva tri krizna centra u zdravstvenim ustanovama lociranim u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, koji će biti dostupni za žrtve silovanja i seksualnog nasilja.
Nasilje možete prijaviti na sljedeće brojeve: 1265 (Federacija BiH), 1264 (Republika Srpska), 122 – policija.
