U kaznu zatvora uračunato mu je vrijeme provedeno u pritvoru počev od 18. novembra 2019. godine, pa do dana upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, saopšteno je u utorak iz Tužiteljstva HNK.
Po optužnici Kantonalnog tužiteljstva, Mariću se stavljalo na teret da je za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i oružanog sukoba između Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane, vršeći dužnost vođe smjene stražara u logoru ABiH, u IV Osnovnoj školi u Mostaru, gdje je bilo zatvoreno oko 100 pripadnika HVO-a, od 30. juna 1993. godine do 10. juča 1993. godine, u više navrata prozivao i izvodio na hodnik ratnog zarobljenika, te dopuštao da ga njemu poznati stražari u logoru i vojnici snažno udaraju nogama i drugim predmetima, usljed čega je ovaj trpio jake fizičke i duševne bolove.
Time je, kako se navodi u optužnici, postupao suprotno odredbi Ženevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima, koje zabranjuju da se prema ratnim zarobljenicima vrši nečovječno postupanje.
Nepravomoćno osuđeni Slobo Marić više je od dvadeset godina bio u SAD-u, sve do trenutka dok ga tamošnje vlasti nisu protjerale, nakon čega je pritvoren, te mu se sudilo pred Županijskim sudom u Mostaru, navodi se u saopštenju, prenosi “Fena”.
