Crna hronika

TE Blok 7 i Banovići donijet će ranu smrt od Budimpešte do Napulja

Bosna i Hercegovina je među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjem iz termoelektrana na ugalj, piše Greenpeace u posljednjem izvještaju koji obuhvata procjenu utjecaja planiranih termoelektrana Tuzla blok 7 i Banovići na kvalitet zraka.

No image - Haber.ba

“Ova studija procjenjuje utjecaj dvije predložene termoelektrane, Tuzla blok 7 i Banovići. Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele znatnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje (95 posto uz interval pouzdanosti: od 20 do 47), kao i 7.600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje te 40 djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti”, kaže se na početku izvještaja, piše “Klix“.

Greenpeace- BiH


Ono što posebno zabrinjava jeste da će predviđeni loš utjecaj dvije termoelektrane preći granice BiH. Projektovana “mrlja” zagađenja prostirala bi se od Budimpešte do Napulja, od Ljubljane do Soluna.

Greenpeace tvrdi da će ovi projekti imati značajan prekogranični utjecaj, s obzirom na to da će se 810 od 960 preuranjenih smrti, koje se pripisuju zagađenju iz ovih postrojenja tokom 30 godina njihovog rada, dogoditi izvan granica BiH. Zemlje koje će biti najviše pogođene su Srbija, Italija, Rumunija, Mađarska i Hrvatska.

“Rezultati pokazuju da će, ukoliko se izgrade i počnu raditi kako je planirano, ove termoelektrane biti odgovorne za oko 30 preuranjenih smrti godišnje. Pored toga, utvrđeno je da će njihovo onečišćenje godišnje uzrokovati 470 astmatičnih napada kod djece, 13 novih slučajeva hroničnog bronhitisa, 25 hospitalizacija i 7.600 dana bolovanja.

Kao rezultat toga, ističe Greenpeace, ukoliko bi postrojenja radila, za relativno kratko vrijeme od 30 godina zdravstveni utjecaji bi doveli do procijenjenih 960 preuranjenih smrti. Većina utjecaja na javno zdravlje su prekogranični, s 810 preuranjenih smrti godišnje izvan BiH.

Također, zbog niskog kvaliteta uglja koji će se koristiti u ovim termoelektranama, emisije žive bi mogle biti velike u odnosu na njihov kapacitet.

“S obzirom na to da nema preciznih podataka, koristeći UNEP standardne emisijske faktore, procijenjeno je da bi emisije žive iz ovih termoelektrana mogle biti 270 kg godišnje. Od toga, procijenjeno je da bi približno 90 kg ili 1/3 moglo biti taloženo u kopnene i slatkovodne ekosisteme. Čak i niske stope taložene žive od 125 mg/ha/godišnje mogu dovesti do nakupljanja opasnih nivoa žive kod riba (Swain et al 1992). Procijenjeno je da bi postrojenja mogla prouzrokovati taloženje žive od 125 mg/ha/godišnje na području od oko 350 km2, južno i istočno od elektrana, gdje je naseljeno oko 60.000 stanovnika (Slika 3). Približno 60 posto projektiranog taloženja ili 50 kg godišnje je izvan BiH”, kažu iz Greenpeacea.

Zaključuje se da su predviđene stope taloženja žive svakako razlog za zabrinutost i potrebno ih je razmotriti u postupku izdavanja dozvola neophodnih za njihov rad.

Potpuni izvještaj možete pročitati ovdje.

Podsjećamo, ova investicija je teška 1,5 milijardi KM, a Parlament FBiH u martu je dao zeleno svjetlo da garanciju federalne vlasti na kredit, odnosno zaduženje kod kineske izvozno-uvozne banke na 20 godina.

Iako je optimistično najavljen skoriji početak radova, proces je ponovo blokiran zbog činjenice da izostaje pismo podrške od Vijeća ministara BiH.

Prema sporazumu o kreditnoj liniji, kao jedan od preduslova za efektivnost kredita navodi se upravo ovaj akt.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh