Crna hronika

Nelegalno oružje najveći sigurnosni problem u BiH: Pištolj 300, kalašnjikov 400 KM

Pištolj 300, kalašnjikov 400 KM
Najveći sigurnosni problem u Bosni i Hecregovini nije migrantska kriza, ni potencijalni terorizam i slične prijetnje, već prisustvo ogromnih količina nelegalnog oružja, kaže u svojoj analizi za Klix.ba Safet Mušić, nezavisni analitičar i ekspert za sigurnosna pitanja.

Pištolj - Ilustracija/Index.hr

Advertisements

Povod za razgovor je aktualiziranje problematike nelegalnog oružja na prostoru Zapadnog Balkana, od relevantnih institucija EU, čime je obuhvaćena i Bosna i Hercegovina.

Stručnjak za sigurnosna pitanja Safet Mušić dugo se bavi istraživanjem sigurnosnih prijetnji, a još 2016. godine objavio naučno-istraživački rad o temi “Nelegalno oružje kao prijetnja sigurnosti u BiH”. U radu su izneseni podaci i procjene koje su se potvrdile na prostoru BiH i tokom ove godine.

“Trenutna situacija u Bosni i Hercegovini prema problematici nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine vatrenim oružjem nije mnogo izmijenjena u odnosu na prve postratne godine. Nelegalno oružje je i dalje evidentan sigurnosni problem, čemu nažalost svakodnevno svjedočimo kroz primjere upotrebe u kriminalnim aktivnostima, (kao što je nedavni slučaj ubistva dvojice policajaca MUP-a KS), ali i u slučajevima velikog broja samoubistava vatrenim oružjem, zloupotrebe vatrenog oružja u slučajevima porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, zatim nedozvoljene trgovine oružjem te nesmotrenog rukovanja oružjem. Svi ovi primjeri upotrebe nelegalnog oružja nažalost mogu imati i najpogubnije posljedice, kako po pojedinca tako i po porodicu i društvo u cjelini. Zloupotreba oružja neminovno dovodi do teških i dugotrajnih posljedica koje imaju više pravaca ispoljavanja, od psiho-socijalnih efekata, preko generacijskih trauma, do evidentnog ugrožavanja općeg stanja sigurnosti”, kaže Mušić na početku razgovora.

Relevantne statistike pokazuju ozbiljnost problema

Nastavlja kako u prilog navedenoj ocjeni idu podaci koje svakodnevno objavljuje SEESAC (Centar za kontrolu lakog i malog oružja u Jugoistočnoj Evropi), na Platformi za praćenje incidenata oružanog nasilja (AVMP).

“Podaci se prikupljaju iz medijskih izvještaja, na osnovu izvještaja javnih institucija i preko online tražilice, uz rigorozno poštivanje standarda da bi se osigurala tačnost podataka. Na Platformi se objavljuju svi tipovi oružanih incidenata (kriminal, nesreće, porodično nasilje, policijska upotreba, upotreba oružja na javnom mjestu i dr.) Pa je tako u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra 2018. godine registrovano 1.860 oružanih incidenata, a samo u periodu od 1. novembra 2018. godine do 5. decembra 2018. godine registrovana su 504 oružana incidenta u BiH. Kada se govori o trendovima i demografiji, tokom 2018. godine počinioci oružanih incidenata su bili u 478 slučajeva muškarci, što je 99 posto, a u 5 slučajeva žene, što iznosi 1 posto, dok je među žrtvama izraženiji procent žena, tako su žrtve bili 180 muškaraca (65 posto), dok je žena žrtava oružanih incidenata bilo 96 ili 35 posto. Ove brojke i činjenica da dnevno u BiH imamo 1,4 oružana incidenta su više nego dovoljni pokazatelji da je nelegalno oružje u BiH gorući sigurnosni problem koji bi trebao imati prioritet u rješavanju, a u čemu država ima podršku od EU i UN-a”, kaže on.

Prema podacima Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) još iz 2010. godine, u BiH blizu 495.000 domaćinstava nelegalno posjeduje oružje.

Taj broj je vjerovatno i veći s obzirom na to da jedno domaćinstvo može posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja, tako da je krajnja procjena da u BiH ima blizu 750.000 komada nelegalnog oružja koje predstavlja stalnu prijetnju sigurnosti svih građana. Tako da se može reći da jedna petina, odnosno svaki peti građanin BiH drži ilegalno oružje.

Oružje dostupno po niskim cijenama

“Cijena oružja na ilegalnom tržištu je posljednjih godina u blagom padu, ali i dalje ostaje činjenica da se u BiH mogu nabaviti skoro sve vrste lakog oružja, odnosno sve vrste vojnog oružja. Cijena oružja ovisi o potražnji na crnom tržištu pa je tako u periodu krize na Kosovu, zatim na Bliskom Istoku, odnosno intenziviranjem obračuna među kriminalnim bandama u nekim evropskim državama, npr. u Švedskoj, cijena oružja bila povećana. Prema nekim informacijama, na ilegalnom tržištu u BiH je, osim pištolja i pušaka, moguće nabaviti protivoklopno i lako protivavionsko naoružanje, što je potvrđeno prilikom policijskih zapljena. Tako se trenutno pištolji starije proizvodnje mogu nabaviti već od 300 KM, dok se poluautomatske puške mogu nabaviti po cijeni od 400 KM, automatske puške po cijeni od 350 KM pa do 800 KM, ovisno o modelu i očuvanosti. Najpopularniji pištolj na ilegalnom tržištu u regionu je još uvijek pištolj M-57, tzv. “tetejac”, iako se proizvodi od 1960. godine, još uvijek je u operativnoj upotrebi”, kaže Safet Mušić

Zakonska regulativa po pitanju oružja i vojne opreme je prilično obimna i omogućava zakonsko postupanje, kao i sankcionisanje, ono što generalno nedostaje je jedinstveni državni zakon, odnosno harmonizacija propisa iz oblasti nabavke, držanja i nošenja oružja sa zakonodavstvom EU.

“Na nivou BiH postoji pet zakona koji se odnose na proizvodnju, promet (unutarnji i vanjski), kontrolu kretanja i obilježavanje naoružanja. Šesti zakonski akt je Krivični zakon koji u članu 193.34 propisuje kazneno djelo neovlaštenog prometa oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe, koje je blanketnog karaktera, odnosno Zakon o izmjenama i dopunama krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u kojima su dodane stavke o zloupotrebi računarskih programa koji se koriste u vojne svrhe, kao i stavke o zloupotrebi biološkog i hemijskog oružja. U FBiH civilno posjedovanje oružja je regulisano na nivou kantona pa tako trenutno egzistiraju Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u kantonima. Veoma je bitno spomenuti i Zakon o amnestiji za nedopušteno držanje minsko-eksplozivnih sredstava i oružja u FBiH, kojim je dato oslobođenje od krivičnog gonjenja svim fizičkim i pravnim osobama za krivično djelo nedozvoljenog držanja oružja ili eksplozivnih materija iz člana 371. Krivičnog zakona FBiH, ukoliko u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Zakona dobrovoljno predaju ili prijave minsko-eksplozivna sredstva i oružje nadležnom organu koji vodi evidenciju primljenog naoružanja”, pojašnjava on.

Safet MušićSafet Mušić

Zakon predviđa brojne olakšice

Mušić kaže i kako je u RS-u 2016. godine donesen novi Zakon o oružju koji, prema stavu generalne javnosti, donosi brojne olakšice, a one se ponajprije ogledaju u mogućnosti legalizacije oružja, produženju važenja oružanog lista sa pet na deset godina.

“Najveću inovaciju je vjerovatno donijela odredba člana 78. koja predviđa da osoba koja na dan stupanja na snagu zakona posjeduje oružje, municiju, minsko-eksplozivna sredstva i drugo oružje čije je nabavljanje, držanje i nošenje zabranjeno u smislu ZOM RS, obvezno je da isto odmah preda nadležnom organu, pri čemu neće odgovarati za nelegalno posjedovanje, ukoliko je predaja učinjena dobrovoljno. Primjetno je da u ovom slučaju, za razliku od FBiH, amnestija od krivičnog gonjenja nije vezana određenim vremenskim rokom. Zakon o oružju i municiji u Brčko Distriktu, slično kao i entitetski zakoni, predviđa mogućnost predaje minsko-eksplozivnih sredstava, oružja i municije, kao i legalizacije istih”, izjavio je Mušić.

Zabrinjava porast broja nelegalnog naoružanja, kaže naš sagovornik dalje, naročito kad se uzmu u obzir korespondencija s drugim zločinima i kriminalnim djelima nastalim upotrebom i nelegalnom trgovinom oružjem.

U korespondenciji s drugim pojavama postaje još veća prijetnja

“Sigurnosnu prijetnju svakako predstavlja činjenica da je nelagalno oružje lako dostupno te se kroz mreže organizovanog kriminala ilegalno oružje s ovih prostora distribuira ne samo u regionu, već i širom Evrope. Brojni su primjeri pronalaska oružja s prostora zapadnog Balkana u Švedskoj, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji, ali i u državama Bliskog Istoka i Afrike. Znači, osnovna konvergencija nelegalnog oružja je s organizovanim kriminalom, iz čega proizilaze druge relacije sa sigurnosnim rizicima. Za BiH je karakterističan taj ratni narativ, odnosno dosta ljudi je s PTSP posljedicama i nerijetko pribjegavaju nasilnim reakcijama, što je samo po sebi opasnost, a pogotovo ukoliko dođe do spoja s oružjem”, kaže Safet Mušić.

Također, sigurnosni rizik je i činjenica o određenom broju povratnika sa stranih ratišta, kao što su sirijsko-iračko ratište, ukrajinsko i libijsko ratište i druga krizna žarišta u svijetu.

“Oni su obučeni da koriste sve vrste oružja, a također su pod stalnim pritiskom ratnih trauma, naviknuti su na oružane akcije te po povratku u matične države nastavljaju s onim što jedino znaju raditi. Tako da su neki od njih unajmljivani za likvidacije pripadnika suprotstavljenih narkokartela ili mafijaških grupa u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za likvidacije pripadnika. Nelegalno oružje se koristi u gotovo svim obilicima teškog kriminaliteta, ubistvima, pljačkama, razbojništvima, prepadima i sl., ono što zabrinjava cjelokupno društvo je porast upotrebe oružja u slučajevima nasilja u porodici i rodnog nasilja. Nerijekto i maloljetnici posežu za upotrebom vatrenog oružja, što je dodatni razlog za reagovanje cjelokupnog društva sa svojim mehanizmima, u čemu značajan doprinos, osim represivnih mehanizama, može dati i civilno društvo”, smatra Mušić.

Potreban bolji zakonski okvir i koordinacija nadležnih institucija

Društveno, političko i sigurnosno okruženje zahtijeva politiku koja će adekvatno odgovoriti na nove moderne sigurnosne prijetnje koje su promijenjive, ta politika treba da bude uspostavljena na sveobuhvatnom okviru.

“Odgovor na postojeće i nove prijetnje potrebno je da obuhvati i iskoristi postojeće resurse, da se identifikuju nedostaci i omogući bolje regulisanje, upravljanje i sprovođenje aktivnosti i zadataka u oblasti nelegalnog oružja. Naša država
može biti sigurnija uspostavljanjem sveobuhvatnih i održivih mehanizama za identifikovanje, sprečavanje, krivično gonjenje i kontrolu nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine vatrenim oružjem, municijom i eksplozivima. Osigurati standardizaciju procedura i praksi u oblasti kontrole naoružanja i istrage vatrenog oružja, municije i eksploziva. Pomenute mehanizme treba u potpunosti uskladiti sa standardima Evropske unije i drugim međunarodnim standardima”, preporučuje ovaj ekspert.

Kaže kako se dosta može učiniti i na jačanju nivoa svijesti o opasnosti oružja, edukaciji, promovisanju kontrole naoružanja i poboljšati medijsko izvještavanje o ovoj temi.

“Treba dići nizak nivo svijesti o rasprostranjenoj zloupotrebi vatrenog oružja u nasilju u porodici i rodno zasnovanom nasilju, kao i nerazvijeni instucionalni odgovor. U mnogim slučajevima efikasna koordinacija institucija nije uspostavljena, što sprečava razvoj sektorskog pregleda i adekvatne politike zasnovane na činjenicama. Potrebno je unaprijediti analitičke kapacitete i institucionalizovati analizu podataka o vatrenom oružju na nivou cijele države. Osim toga, bolje prikupljanje, razmjena i analiza podataka omogućilo bi da se odgovarajuće analize i procjene koje daju stručnjaci pretoče u znanje, a ne da o ovom sigurnosnom problemu govore nestručne osobe koje gledaju samo ličnu korist. Reforma sektora sigurnosti je također s gledišta struke neophodna, što se stalno pokazuje u praksi, jer rascjepkanost sigurnosnog sistema dovodi i do neadekvatnog reagovanja, nedovoljno brze i efikasne komunikacije između policijskih i sigurnosnih agencija, što u konačnici utječe na sigurnosnu situaciju u državi. Uspostaviti kompletan pravni okvir na nivou države za borbu protiv svih oblika nezakonitog posjedovanja, trgovine i zloupotrebe vatrenog oružja, municije i eksploziva”, zaključuje u analizi za “Klix.ba” Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh