Crna hronika

Oslobođen za napad na ambasadu SAD-a u Sarajevu, uhapšen za ISIL

Službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhapsili su u četvrtak 22. novembra 2018. na Aerodromu Sarajevo Muniba Ahmetspahića iz Zenice osumnjičenog za terorizam.

Munib Ahmetspahić- SlobodnaEvropa.org

Advertisements

Ahmetspahić, rođen 1990. godine koji se još nazvao i Ebu Davud, Osman te Mugir, osumnjičen je da je od 2013. godine, u dva navrata, duži vremenski period proveo na području Sirije, gdje se borio na strani tzv. Islamske države Iraka i Levanta (IDIL), koja je od Vijeća sigurnosti UN-a proglašena terorističkom organizacijom, te se borio u jedinicama radikalne skupine ‘Džebhatu Nusra’ i ‘IDIL’, saopćeno je iz Tužilaštva BiH, piše “Radio Slobodna Evropa“.

Osumnjičeni se tereti za krivično djelo organiziranje terorističke grupe i krivično djelo terorizam.

U saopćenju se dodaje da su ‘tokom istrage prikupljeni dokazi da je osumnjičeni komunicirao i koordinirao aktivnosti s drugim državljanima BiH koji se nalaze na području Sirije i Iraka, kao i da je po dolasku u BiH organizirao i pomagao odlazak drugog državljanina BiH na to područje’.

‘U ovom predmetu i provedenim istražnim operacijama ostvarena je značajna međunarodna saradnja s partnerskim institucijama SAD-a’, saopćili su iz Tužilaštva BiH koje je predložilo određivanje pritvora ‘zbog opasnosti od bjekstva, opasnosti da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo, kao i opasnosti da bi njegov boravak na slobodi mogao izazvati uznemirenost javnosti i narušavanje sigurnosti’, a osim ove odluke očekuje se i službeno potvrđivanje optužnice.

Drugooptuženi za napad na ambasadu u Sarajevu

Ahmetspahić je godinama poznat policijskim, ali i pravosudnim institucijama u BiH. On je zajedno s Emrahom Fojnicom i Dinom Pečenkovićem uhapšen i 2011. godine. Bio je optužen za pomaganje Mevlidu Jašareviću, inače državljaninu Srbije koji je živio u selu Gornja Maoča u sjeveroistočnoj Bosni, koji je 28. oktobra 2011. iz automatske puške AK-47 (kalašnjikov) ispalio 105 metaka na zgradu Ambasade SAD-a u središtu Sarajeva.

Teško je ranio policajca Mirsada Velića, koji je osiguravao zgradu ambasade, prije nego što ga je snajperist specijalne policije onesposobili i uhapsili. Ahmetspahića se tad teretilo da je s još jednom osobom nabavio sredstva kojima je Jašarević izvršio napad, odnosno kazneno djelo terorizma.

Pečenković, koji je dovezao Jašarevića iz sela Gornja Maoča gdje živi najbrojnija selefijska zajednica u Sarajevo je sarađivao sa istražiteljima i protiv njega nije podignuta optužnica. Njegov otac Edin Pečenković otišao je u Siriju 2013. gdje je poginuo 2015., a brat Harun je poginuo 2017. sa samo 18 godina dok je sudbina majke i još jednog brata nepoznata.

Pečenković je kasnije u ispovijesti do u detalje ispričao njihov put ka radikalizaciji.

Emrah Fojnica je u sudskom procesu za napad na zgradu Ambasade SAD-a oslobođen, ali je on nakon toga otišao u Irak boriti se u redovima tzv. Islamske države gdje je u avgustu 2015., prema pisanju ugašenog ekstremističkog portala Vijesti Ummeta otišao ‘da izvede šehidsku operaciju i preselio u borbama s prslukom na sebi’, odnosno poginuo u samoubilačkom napadu. Imao je 23 godine.

Apelacijsko vijeće Suda BiH pravomoćno je osudilo Mevlida Jašarevića 22. novembra 2013. na 15 godina zatvora. Jašarević je, kako je navedeno u presudi, prije napada koji je izveo 28. oktobra 2011. na dva DVD-a snimio oproštajnu poruku u kojoj je naveo da ‘namjerava prisiliti strane vlade da promijene svoj odnos prema muslimanima u svijetu’, ali i da je tražio oprost od svoje majke ‘ako u njegovoj akciji strada neko od muslimana koji rade za Amerikance, jer i njih smatra neprijateljima muslimana’.

Na iznošenju završnih riječi krajem 2013. godine tokom prvostepenog sudskog postupka Jašarević je rekao da ‘i ako ga Sud Bosne i Hercegovine osudi to neće spriječiti nekog drugog da učini isto što i on’ nakon čega je bio osuđen na 18 godina zatvora.

Tokom drugostepenog postupka Jašarević se ‘pokajao’ što je sud uzeo kao olakšavajuću okolnost, a kazna mu je smanjena na 15 godina zatvora.

Vrbovanje po BiH i Evropi

Ahmetspahić je navodno boravio u gradiću Haritan u sjeverozapadnoj Siriji koji se nalazi na pola puta od grada Alepa i sirijsko-turske granice te se navodno borio u jedinici kojom je zapovijedao Safet Brkić. Brkić je uhapšen 2014. godine u policijskoj akciji “Damask”, prije nego što su vlasti u BiH izmijenile Kazneni zakon BiH i odlazak na strano ratište klasificirale kao krivično djelo, zajedno s još nekoliko osoba među kojima je i Husein Bilal Bosnić.

Brkić je osuđen na tri godine zatvora u januaru 2017. za kazneno djelo organiziranje terorističke skupine. Bosnić je tokom rata u BiH bio pripadnik jedinice El Mudžahid koju su činili uglavnom borci iz afroazijskih zemalja. Poslije pogibije Jusufa Barčića 2011. godine Bosnić je praktično postao lider selefijske zajednice.

U junu 2016. Bosnić je pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog poticanja na terorističke aktivnosti, novačenje terorista i organiziranje terorističke grupe. Bosnić je ranije bio poznat kao pjevač zabavne i narodne/folk muzike, a kasnije je u svojim pjesmama navodio da će se ‘sa eksplozivom na grudima otvoriti vrata džihada’, u svojim ‘hutbama’ (propovijedima) je veličao nekadašnjeg lidera Al-Kaide Osamu bin Ladena, Srbe pravoslavce i Hrvate katolike pozivao je da plaćaju džiziju i druge vjerske poreze za nemuslimane ili da će ‘i Vatikan biti muslimanski’.

Navodno je vrbovao na desetke osoba širom Evrope, a tužilaštvo u Italiji je saopćilo da je sudjelovao u vrbovanju više od 50 državljana te zemlje. Živio je s četiri žene, od kojih je samo s jednom vjenčan s kojima ima najmanje 16 djece.

Identificirano je oko 240 osoba koje su proteklih godina boravile ili borave na ratištima u Siriji i Iraku, najviše iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Vratilo ih se blizu 50.

Dosad su 23 državljana BiH koji su se vratili u zemlju prvostepeno ili drugostepeno osuđena zbog odlaska ili za vrbovanje bh. državljana za odlazak na strana ratišta, a sudski postupak se vodi protiv još 12.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, trenutno je 115 osoba na stranim ratištima za čiju sudbinu se ne zna, a poginula je 51 osoba. Prema dostupnim podacima, na područjima koja je kontrolirao ili kontrolira IDIL, boravilo je ili boravi i više od 60 žena i 80 djece.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh