BiH

I ZVANIČNO JE: Da nije ove zemlje građani BIH bi bili najsiromašniji u Evropi!

Iako se političari godinama hvale da se ovdje sve bolje i lagodnije živi, da su plate porasle, nezaposlenost smanjena, a ekonomska situacija poboljšana, svi svjetski ekonomsko-socijalni pokazatelji nas stavljaju na samo začelje Evrope.

Stariji ljudi - Neum-bih.com

Tako smo i prema najnovijem izvještaju Eurostata jedna od najsiromašnijim zemalja u Evropi. Iza nas je samo Albanija.

Na temelju njihovih analiza za prošlu godinu, AIC po glavi stanovnika izražen u „standardima kupovne moći“ (PPS) varirao je od 61% do 131% prosjeka EU u 27 država članica, dok je situacija na Balkanu na znatno nižem nivou – u Bosni i Hercegovini tek 43 posto prosjeka EU, lošije je samo u Albanija sa 40 posto prosjeka, dok je Sjeverna Makedonija na 44 posto prosjeka, Srbija na 52 posto, Crna Gora na 61, a Hrvatska 67 posto.

Po drugom mjerilu bruto-društvenom proizvodu po glavi stanovnika situacija je sljedeća- BDP se kretao od 55% prosjeka EU u Bugarskoj do 266% u Luksemburgu, a

BiH se I ovdje našla na začelju zajedno sa Albanijom- Albanija sa 31 posto prosjeka EU, BiH 33 posto prosjeka, dok Sjeverna Makedonija ima 38 posto, Srbija 43, Crna Gora 46, a Hrvatska 64 posto prosjeka EU.

I proteklih godina dobijali smo slične ocjene, što automatski demantuje tvrdnje vodećih ljudi da se u BiH sve bolje živi.

A o kakvom životu je riječ najbolje ilustruje fotografije koje je objavilo Udruženje za zaštitu potrošača Don, navodeći da su cijene u BiH kao da živimo u Beču.

“O cijenama ulja i poskupljenjima stalno pišemo ali da ulje u Austriji košta kao i kod nas govori podatak sa slike. Pitamo se što je tu sa prevozom, maržama, PDV-om, a opet cijena gotovo ista, dok je cijena rada u proizvodnji u Austriji iznosi najmanje 13 eura po satu, a kod nas 1.45 eura”, navode u Donu i postavljaju logično pitanje kako i od čega žive, preciznije, preživljavaju bh. Građani, jer i nedovoljna prosječna plata za mnoge je samo dalek san, jer svaki četvrti radnik u ovoj zemlji radi za minimalac.

Ekonomista Armin Avdić, komentarišući ranije za BUKU sliične podatke Eurostata za našu zemlju rekao je to to znači da za 10 procentualnih poena trošimo više nego što realno proizvodimo. To je, pojašnjava, rezultat prije svega značajnih transfera naših brojnih građana koji žive izvan BiH i čiji broj i dalje ubrzano raste, te kao rezultat zaduživanja koje postepeno raste na nivou cijele države.

“Oba ova pokazatelja pokazuju da smo i realno na nivou jedne trećine prosjeka EU. To je posljedica niskih plata, niskih prodajnih cijena proizvoda koje proizvodimo, a cijene su pak rezultat niske dodane vrijednosti u proizvodima i niskog stepena tehničko-tehnološke složenosti proizvoda. Najveći dio BH preduzeća svoje proizvode i usluge prodaje na domaćem tržištu, zbog toga što su u pitanju relativno mala preduzeća i nemaju dovoljno finansijskih sredstava za iskorak na bogatija tržišta gdje su prodajne cijene proizvoda više”, naglašava Avdić dodajući da situacija nije bezizlazna, ali da za izlaz treba konkretna akcija i krupne promjene u svim segmentima društva. Kao prvo navodi nephodnost značajnih reformi u obrazovnom sistemu, gdje bi se izučavala mnogo praktičnija znanja, nadalje bi u kompanijama trebalo angažovati veći broj kvalitetnih inženjera i drugih eksperata koji mogu povećati dodanu vrijednost u proizvodima, te ostvariti mnogo ozbiljniji pristup prodaji na ino-tržištima gdje su cijene više.

Sve to bi u konačnici dovelo do većih primanja, a zatim i potrošnje BH građana.

“Ove ozbiljne reforme će zahtijevati duži period ozbiljnog i smišljenog rada kako bi efekti bili vidljivi u ovom porastu potrošnje građana. No ne smijemo zaboraviti i da ovaj prosjek i dalje raste jer se i druge članice EU i dalje razvijaju, čak brže nego mi u svim ovim područjima. Ovo se neće desiti samo od sebe. Ipak, politički predstavnici trebaju inicirati ove promjene i reforme. Ovo trenutno stanje pokazuje da su i naši političari na nivou jedne trećine prosjeka EU. Jer se ozbiljnije reforme mogu realizirati samo pod jasnim političkim vođenjem ka reformama različitim društvenim područjima. To ne mogu uraditi pojedinci. Meni se čini da ćemo mi još dugo vremena biti negdje oko 30% prosjeka zemalja članica EU, a ovi efekti korona virusa će nas sigurno u narednim godinama dovesti i do kojeg procenta nižeg nivoa”, zaključuje naš sagovornik.
Čini se to i mnogim građanima ove zemlje koji su se odavno odrekli i nade u bolje, ostao je samo strah da može i gore, ili odlazak sa ovih prostora. prneosi “Byka“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh