BiH

Reportaža: Kako je jedna obitelj napravila čudo usred Bosne, tvornicu luksuznog dizajnerskog namještaja koji je postao svjetski hit

Trenutno svojim namještajem opremaju i Hermèsove dućane po svijetu. ‘Evo, baš smo prije par dana poslali namještaj i za njihov dućan u Tokiju. Opremali smo i dućane Louisa Vuittona, a prije dvije godine i jedan dio seta za američki film ‘Angel has Fallen’ s Gerardom Butlerom i Morganom Freemanom’

Arrtisan , Tešanj - Telegram

Vozimo se uskim vijugavim cesticama kroz Bosnu. Tražimo selo Medakovo na čijim se brdima pored starog gradića Tešnja, svega sat i pol vožnje udaljenog od Slavonskog Broda, izrađuje dizajnerski namještaj Artisan. Nakon nekoliko pogrešnih skretanja po okolnim zaseocima stižemo pred upravnu zgradu tvornice gdje nas dočekuje generalni direktor Mirza Ćostović.

Plan nam je provesti dan u njihovim proizvodnim pogonima iz kojih svakodnevno izlazi namještaj koji se može naći u luksuznim hotelima i restoranima diljem svijeta. Priča je, objašnjava nam odmah na početku Mirza, krenula prije četrnaest godina kada je tešanjska obitelj Ćostović ljubav prema drvetu odlučila pretvoriti u ozbiljan biznis. Njihov je plan mnogima tada zvučao suludo; odlučili su usred Bosne proizvoditi skupi dizajnerski namještaj i prodavati ga na inozemnom tržištu.

“Ljudi su se tome čudili kao da planiramo lansirati raketu i ispaliti se gore u svemir”, komentira. Najprije su krenuli raditi custom made namještaj, a dvije godine kasnije stvorili su svoju kolekciju. Počeli su izlagati po sajmovima u Europi i kroz nekoliko godina doživjeli su ogroman uspjeh. Mirza Ćostović, direktor razvoja Edo Mandžukić i direktor prodaje Armin Huremović pokazali su nam sve faze proizvodnje i prepričali svoje početke, uspjehe i poteškoće s kojima su se kao bosanska kompanija susretali kada su se probijali na svjetsko tržište.

Artisan se razvio iz malene stolarske radionice
“Drvo je naša obiteljska tradicija”, govori nam Mirza Ćostović dok se uskim brdovitim puteljcima vozimo prema prvoj lokaciji otkud kreće cijeli proces proizvodnje. Objašnjava nam da Artisan vuče korijene iz njihove malene obiteljske radionice koja se obradom drveta počela baviti još u Jugoslaviji, 70-ih godina. U to vrijeme u selu nije bilo industrijske struje, pa su ručno izrađivali stolariju, lamperiju, podne i zidne obloge, a njegov stric Fadil Ćostović, jedan od vlasnika Artisana, još je kao klinac počeo oblikovati drvo i raditi u toj radionici.

U vrijeme rata sve je stalo, pa je i ta malena radionica zatvorila svoja vrata. No, nakon završetka rata ponovno kreću s radom. U to su vrijeme, opisuje Mirza, mnogo radili i na renoviranju razrušenih kuća, a igrom slučaja početkom 2000-ih u Tešanj dolazi jedna nizozemska kompanija koja je ondje prebacila svoju proizvodnju. “Priča se posložila tako da smo krenuli surađivati s njima i vrlo brzo smo dobili iskustvo i u izradi namještaja”, govori Mirza i dodaje da se nakon šest, sedam godina njegov stric Fadil ipak odlučuje vratiti obiteljskom poslu i s partnerima osniva Artisan. Startali su, govori, s petnaestak ljudi, a danas ih u proizvodnim pogonima imaju više od 250.

Posebnost njihovih proizvoda je u ručnom radu
Inače pogoni tvornice Artisan nalaze se na tri lokacije. Stigavši na prvu Mirza nam pokazuje gomilu nabacanih debelih trupaca koji čekaju na piljenje. “Koristimo drvo europskog oraha, hrasta, brijesta, trešnje, javora i jasena, a dobavljamo ih iz Bosne, Srbije i Hrvatske. Radimo namještaj i od američkog oraha koji naručujemo iz SAD-a”, govori dok krećemo prema mjestu na kojem se prirodno prosušuju ispiljene daske.

“Jeste li osjetili kako ovdje cijelo vrijeme puše?”, ubacuje se u razgovor Edo i objašnjava da je konstantno strujanje vjetra razlog zbog kojeg su odlučili upravo na tom mjestu, na vrhu brda, postaviti primarnu preradu. “Ovdje imamo jako dobre uvjete za prirodno prosušivanje”. Objašnjava nam da cijeli taj proces – od siječe drveta u šumi, pa do ugradnje u krajnji proizvod može potrajati i do godine dana.

Na istoj lokaciji, stotinjak metara niže, nalazi se i velika hala u kojoj je pilana. Osjeća se snažan miris mokrog drveta i piljevine. Ispred hale radnici miniwashom peru trupce kako bi drvo očistili od kamenčića i prljavštine, pa ih odnose na piljenje.

No, posebnost Artisan proizvoda, naglašavaju naši sugovornici, u ručnom je radu. Nakon što komad drveta izađe iz strojne obrade, sve se radi rukama. “Naši majstori ručno lijepe i spajaju dijelove, a onda kreće finalna obrada, odnosno to fino brušenje i na kraju uljenje”, govori Mirza i dodaje kako je Artisan jedna od rijetkih kompanija u Europi koja cijeli proces proizvodnje kontrolira sama. Objašnjava nam i da je pojavom suvremenih strojeva ovakav tip namještaja postao dostupni luksuz.

Artisan , Tešanj – Telegram.hr

Neke linije razvijaju i do godinu dana
“High end namještaj su 50-ih počeli raditi Skandinavci, kasnije i Talijani i to je tada bilo nevjerojatno skupo jer su se svi elementi radili ručno, pa je proizvodnja jednog komada trajala danima. Pojavom tih pametnih strojeva, CNC se nazivaju, višestruko se ubrzao proces proizvodnje i dobila se mogućnost proizvodnje većih količina za manju cijenu. Tako da je sve to postalo nešto dostupnije”, govori nam Armin dok se vozimo prema drugoj lokaciji, udaljenoj svega nekoliko minuta autom.

CNC rezalicama
Ulazimo u ogromnu bučnu halu s CNC rezalicama. Ovdje nastupa Edo i njegov tim inženjera koji rade na programiranju tih strojeva. Kad od dizajnera dobiju konkretne prijedloge u obliku rendera, svi zajedno sjedaju za stol i procjenjuju mogu li predloženi dizajn tehnički izvesti. “Ako je to moguće programeri, naprave program za strojeve koji potom režu daske u organskim formama”, govori Edo i vodi nas kroz bučni pogon prema jednom od tih velikih strojeva oko kojeg stoji tim od nekoliko ljudi. Upozoravaju nas da se pomaknemo od naznačene linije na podu jer stroj kreće s rezanjem.

“Evo, recimo, ovaj stroj upravo oblikuje dasku za naslon prototipa stolice Addo poznatog milanskog studija Inoda + Sveje na kojoj trenutno radimo”. Objašnjava nam da je to treća verzija, a pritom ne isključuje da će raditi i četvrtu. Na nekim prototipovima znaju raditi i po godinu, a neke uspijevaju usavršiti već za mjesec dana, a proizvod bude gotov tek kada dizajner bude u potpunosti zadovoljan.

Njihov se namještaj pregledava dodirom
Artisan u ponudi ima stolce, stolove, komode, ormare, krevete, lampe, a njihov najuspješniji proizvod je stolac Neva za koju su dobili svjetska dizajnerska priznanja poput Red Dot Design Awarda i Interior Innovation Awarda. Tu su kolekciju razvili 2012., a dizajn potpisuje Regular Company iz Zagreba.

Do sada su, govore, surađivali s četrdesetak dizajnera iz cijelog svijeta, a s oblim linijama po kojima su danas prepoznatljivi prvi put su se susreli 2009. Tada su počeli surađivati sa sarajevskim profesorom s Likovne akademije Salihom Teskeredžićem. Njegov stol Latus i danas je jedan od njihovih najprodavanijih proizvoda, a prije mnogo godina, prisjeća se Mirza, s tim su stolom napravili i maleni eksperiment. Izložili su ga na jednom sajmu i to na mjestu gdje je najveća fluktuacija ljudi.

“Bilo je fascinantno gledati kako se ljudi u prolazu zaustavljaju i imaju ga potrebu dodirivati. I činili su to potpuno nesvjesno jer je naš namještaj toliko gladak i savršeno obrađen da se pregledava dodirom. Mi smo prepoznatljivi po tim oblim formama mekim na dodir i često kažemo svojim kupcima da naš namještaj trebaju osjetiti rukama”. Za taj dio je najviše zaslužan tim od tridesetak mladih ljudi koje smo u zadnjem pogonu zatekli kako uz glazbu uigrano sklapaju, lijepe i po nekoliko sati ručno bruse, a potom krpicama i uljem pažljivo poliraju namještaj koji se poslije ručno pakira.

Trebalo je puno vremena da steknu povjerenje kupaca
Dok hodamo pogonom, Mirza nam skreće pažnju na gotovu, tek ispoliranu komodu WU poznatog dizajnerskog studija Pang iz Bergama. I to je, govori, najskuplji komad namještaja u njihovom katalogu jer je njezina izrada najkompleksnija. Danas su, govori, došli do faze da im se dizajneri iz cijeloga svijeta sami javljaju i šalju svoje prijedloge.

“Prije smo mi morali zvati njih”, smije se i prisjeća kako su prije desetak godina trebali veliko dizajnersko ime za svoj portfolio, pa su se javili jednom od najpoznatijih produkt dizajnera u svijetu, Karimu Rashidu. “Nismo bili sigurni hoće li pristati, no kad je vidio što i kako radimo, napravio je 20 modela od kojih smo prihvatili nekoliko, a neki od njih se i danas proizvode”, prisjeća se.

Prodaja u inozemstvu, nastavlja Ćostović, krenula je zahvaljujući sajmovima. Nakon što su razvili prve kolekcije shvatili su da je to najvažniji alat za prodaju. Prvo izlaganje imali su u Kölnu, najznačajnijem sajmu u Europi. Kasnije su nastavili izlagati na sajmovima u New Yorku, Šangaju, Stockholmu, a prije dvije godine su prvi put bili u Parizu.

Već na prvim sajmovima nailazili su na oduševljenje trgovaca i ostalih izlagača, no najveći problem bila je zemlja porijekla, pa im je na početku bilo izrazito teško uvjeriti ljude da je nešto što dolazi iz Bosne zbilja kvalitetno. “Mnogi kupci koje smo upoznavali nisu nikada čuli za Bosnu. Sjećam se da me jedan čovjek upitao imamo li mi ovdje struje. Ljudi su generalno bili sumnjičavi i prošli smo trnoviti put do uspjeha”, objašnjava Ćostović.

Danas opremaju dućane Hermèsa i Louisa Vuittona
Odlasci na te prve sajmove, govori, bili su im iznimno uzbudljivi. “Brzo smo zapamtili sve te naše potencijalne kupce koji su dolazili iz godine u godinu i divili se kako je sve to napravljeno. Doživiš veliki aplauz, ali na tome ostane”, prisjeća se. No, treću godinu na sajmu u Kölnu stvari su se pokrenule. Ponovno ih je posjetio i jedan od potencijalnih kupaca iz Belgije.

“Taj je čovjek čitav svoj život u tom biznisu, a prodaje vrhunske brendove poput Giorgettija i Ceccottija. Kad je ponovno došao do nas i konačno napravio narudžbu, upitali smo ga zašto se na to nije odlučio prijašnjih godina. Odgovorio je da se morao uvjeriti da je to prava priča i da je želio biti siguran da ćemo opstati. Kad su se ljudi konačno uvjerili da smo ozbiljni, krenule su narudžbe kao da se džabe dijeli”, smije se Ćostović.

Danas su im najveća tržišta u Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj, a puno se prodaje i po SAD-u i Aziji. Samo su u Južnoj Koreji prisutni u jedanaest trgovina s drugim top brendovima, a prodaju se i u Hong Kongu, Tajvanu i Kini gdje imaju svoje dućane. Trenutno svojim namještajem opremaju i Hermèsove dućane po svijetu. “Evo prije par dana smo poslali namještaj i za njihov dućan u Tokiju. Opremali smo i dućane Louisa Vuittona, a prije dvije godine i jedan dio seta za američki film ‘Angel has Fallen’ s Gerardom Butlerom i Morganom Freemanom u glavnim ulogama”, govori Mirza.

Iznenade se kada vide gdje je završio njihov namještaj
Artisanov namještaj nalazi se i u desetak restorana s Michelinovim zvjezdicama, a neki od njih su Ox&Klee u Kölnu, zatim čuveni Marsan s dvije Michelinove zvjezdice u Parizu i Harvest u Sankt-Peterburgu, restoran koji je proglašen u top 100 restorana u svijetu.

“Jedan od mojih najdražih projekata je sky bridge u New Yorku, dakle most koji spaja dvije zgrade, a 2017. ga je na sedamdesetom katu izgradila kompanija American Copper Buildings. U tom mostu nalazi se lounge bar s našim foteljama, tako da sjedite u tom staklu i gledate na Empire State Building”, govori nam Armin.

Osim poznatih svjetskih restorana, Artisanov namještaj naručivali su za svoje sobe, restorane ili lounge barove i luksuzni hoteli poput Hyatt Regency Chicaga, berlinski boutique Michelberger, te Aman hoteli, a njihovi stolci Neva nalaze se i u restoranu na vrhu Four Seasons hotela u Dubaiju. “Često ni sami ne znamo gdje je završio naš namještaj jer ,kad nam dolaze arhitekti, ne znamo za koga uzimaju”, objašnjava Armin i dodaje da se nebrojeno puta iznenadio kada je na Instagramu naletio na fotke hotela i restorana s njihovim namještajem.

“Ne volimo baš javno govoriti tko je sve kupovao naš namještaj, ali recimo, od naših prodavača u Londonu čuli smo da je Christian Bale umalo kupio blagovaonski stol. Bio je na snimanju u Londonu i došao je u salon kupiti neke lampe i kad je vidio naš Latus rekao je da mu je žao što je mjesec dana prije kupio neki drugi stol, a dobili smo informaciju i da Kevin Spacey ima naš namještaj”, govori Armin.

Bilo je i prijedloga da se ured Artisana otvori u Milanu
Na pitanje jesu li očekivali da će doći do tako velikog uspjeha, Armin odgovora da se očekivalo puno, ali ipak možda ne u ovakvom omjeru. “Kao što smo već rekli bilo je tu puno skepse, čak i ismijavanja, i uvijek smo se susretali s komentarom ‘ma tko će to kupiti iz Bosne”. U početku je, kaže, bilo čak i prijedloga da se otvori ured u Milanu kako bi se namještaj prodavao pod talijanski. “No, vlasnici za to nisu htjeli niti čuti. Bio je to hrabar potez, rekao bih -vizionarski”, govori.

Zadnjih godina su, naglašava Armin, u Tešanj zbog Artisana došli nebrojeni ljudi. “Naši kupci dolaze obilaziti tvornicu i usput upoznaju Bosnu i Hercegovinu. Recimo, prije dvije godine došli su nam klijenti iz Hong Konga. Poželjeli su upravo ovdje proslaviti Novu Godinu, pa smo ih nakon obilaska tvornice odveli u Sarajevo”. U sjećanju mu je ostala i jedna Nizozemka koja je svog tatu za rođendan dovela u Tešanj u obilazak tvornice.

“Ta je gospođa u nekom salonu kupila naš stol, a njezin otac koji je nekada radio kao stolar, bio je toliko oduševljen izradom da je krenula u istraživanje i otkrila da se Artisan nalazi u Bosni i Hercegovini. Poslala nam je email i molila nas da im omogućimo razgledavanje tvornice. Vlasnik je toliko bio pozitivno iznenađen što su od cijelog svijeta izabrali Tešanj da im je platio hotel na Jahorini koji je radio Artisan”, opisuje Armin i dodaje da se kroz ovaj posao susreo s mnogo pozitivnih priča. Dogodila se, prisjeća se, i jedna zaruka s Artisanovim stolom.

“Jedna momak iz Zagreba odlučio je zaprositi svoju djevojku i umjesto prstena odlučio joj je pokloniti naš stol u koji se zaljubila, a kako mu nije ostalo više novca, zamolio nas je da mu napravimo simbolični drveni prsten. I naravno da smo mu ispunili tu želju”, smije se Armin.

Više im nije problem prodati, nego proizvesti
Artisan godišnje izbaci desetak novih proizvoda, no ne idu svi u prodaju. “Mi stalno razvijamo nešto novo i pokušavamo unaprijediti stvar s tehnološke strane”, govori Edo i dodaje da im je kvaliteta uvijek na prvom mjestu.

“I baš zato nama nije više problem prodati, nego proizvesti. Kvaliteta ne smije trpjeti i toga se držimo, pa ponekad i kasnimo s rokovima jer se ne želimo zezati s kvalitetom”, nadovezuje se Ćostović i dodaje kako se za deset godina vide kao jedni od najznačajnijih proizvođača namještaja od punog drveta u svijetu.

“Malo je svjetskih tvornica koje mogu ponuditi ovaj nivo kvalitete, a i dosta ih je odustalo od rada s punim drvetom tako da smo već sada mnogima postali prijetnja. Mi konstantno ulažemo, a sve što naša kompanija zaradi reinvestiramo u nove hale, drvo i strojeve. Strast nam je graditi brand, ostati prepoznatljiv i to nas drži da se ne uljuljamo u postojeći uspjeh”, zaključuje Ćostović. piš e”Telegram“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh