Energetska zajednica objavila je najnoviji izvještaj za Zapadni Balkan u vezi sa implementacijom obaveza iz „Zelene agende“ koja je dio Berlinskog procesa. Države regiona, među njima i BiH, obavezale su se da će slijediti Evropsku uniju na njenom putu dekarbonizacije prema ugljično neutralnoj ekonomija do 2050. godine. U izvještaju koji je objavljen je vidljivo da je BiH čak i na začelju samog regiona.
PIŠE: A. DUČIĆ
Sjeverna Makedonija je, kaže se, prva među državama regiona koja postepeno vrši razgradnju svojih termoelektrana. Nasuprot tome, preostale četiri države, kaže se, nastavljaju sa svojim planovima za obnovu postojeće kapacitete na ugalj ili naručuju nove kapacitete.
-Izgradnja novog bloka snage 450 MW u TE Tuzla, Bosna i Hercegovina se nastavlja uprkos slučaju koji je u toku u vezi sa kršenjem zakona koji je pokrenuo Sekretarijat zbog nepoštivanja pravne stečevine EU o državnoj pomoći – navode iz Energetske zajednice.
Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, dalje se navodi, ne poštuju gornju granicu emisije sumpor-dioksida (S02) za 2020. godinu prema nacionalnim planovima smanjiti.
Očekuje se da će se sa prilivom investicija u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, situacija poboljšati tokom narednih godina
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija, ističu, imaju i veće emisije prašine nego što je dozvoljeno dok je Srbija ispunila tu granicu.
Konstatuju i da se ovisno o njihovom trenutnom faktoru opterećenja, očekuje da će dodatna postrojenja (TE Kakanj 5 u Bosni i Hercegovini i kotlovi 3, 4 i 5 TE Kolubara A3 u Srbiji) stići će do kraja njihovog vremenskog okvira tokom 2021.
Iz Energetske zajednice navode da tržište električne energije mora poslati potrebne investicijske signale kako bi se postigla isplativa energetska tranzicija. Ovo još nije slučaj za Zapadnom Balkanu jer tržišta i dalje vode niske cijene,piše Fokus.
-Kompanije koje se bave proizvodnjom električne energije i dalje imaju dominantni položaj zbog amortizovane imovine, državnih subvencija i poslovanja pod profitnom maržom i nedostatkom cijena ugljika. Uprkos smanjenju tržišne dominacije u 2019. godini (trgovina na veliko najvećih proizvođača) tržišni udio je ostao iznad 50% u svim strankama WB6, u rasponu od 57% u Albaniji do 96% u Srbiji. Bosna i Hercegovina je jedini izuzetak s padom sa 40% na 37,5%.
-Dok je vremenski okvir za usvajanje pravno obavezujućeg okvira za spajanje tržišta između refiona i država članica EU o uzajamnoj primjeni CACM-a je neizvjestan. Aktivnosti na ispunjavanje preduslova za spajanje tržišta bilježe napredak zemljama Zapadnog Balkana, osim u Bosni i Hercegovini. Trenutno stranke WB6 i dalje snažno podržavaju upotrebu uglja za proizvodnju električne energije. Prema studiji koju je objavio Sekretarijat, ukupan iznos direktnih subvencija rudnicima uglja dostigle su 73 miliona eura u 2019. – kažu iz Energetske zajednice.
Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija zaostaju u transportnom sektoru, prvenstveno zbog odsustva ili neprovođenje kriterija održivosti za biogoriva, kaže se u izvještaju.
Inače, Ministarsko vijeće Energetske zajednice pojačalo je posvećenost ovoj problematici u decembru 2020. godine zaduživši Sekretarijat u saradnji s Evropskom komisijom da izradi putokaze za dekarbonizaciju za period od 2030. godine.
