“Najveće štete od jučerašnjeg zemljotresa su bile u Kostajnici i Kozarskoj Dubici. Bilo je zahvaćeno intenzitetom sedmog stepena. Kućama su bili oštećeni dimnjaci, pada li su crijepovi sa krovova, malteri sa zidova i javljale su se prve pukotine”, kazala je posljedice jučerašnjeg zemljotresa u Republici Srpskoj.
Kad se vratimo kroz historiju, istaknula je, takav zemljotres je bio očekivan.
“Sve što se desilo dan prije, bilo je prihvatljivo, u smislu da nije bio toliko strašan kao ovaj jučer u 12.19 sati. Bilo je očekivano da se desi zemljotres na tom području jer dešavalo se to i u prošlosti”, rekla je.
Navela je i da se prostor BiH nalazi u regionu gdje se sučeljavaju dvije velike tekstonske ploče.
“To su afrička i euroazijska. Moguće je da se dešavaju jaki zemljotresi. Što se tiče seizmičke energije, one se nagomilavaju u određenom dijelu, mi ne možemo da kažemo gdje se ona tačno nagomilala, zato što je to sastavni dio evolucije zemlje. Dok zemlja postoji, postojat će i zemljotres. Tu pojavu treba da prihvatimo”, naglasila je.
Objasnila je razliku izmežu Rihterove i Merkalijeve skale.
“Rihterova skala predstavlja oslobođenu energiju u samom hipocentru, tamo gdje je zemljotres počeo, u samom žarištu. Svaki zemljotres ima jednu magnitutu, a intenzitet je projekcija samo hipocentra na tlo. Ono predstavlja oblast epicentra. Petrinja, Sisak, Glina – sve je to nekakva epicentralna oblast gdje su se dešavala najveća razaranja. Sve kako se udaljavamo od te oblasti, intenzitet lagano opada. Kostajnica, Dubica pripadaju zoni sedmog stepena. Merkalijeva skala je opisina skala kojom se određuju efekti zemljotresa na površini zemlje”, objasnila je naša sugovornica, piše “Novi“.
Šta uraditi kad se zemlja trese, a nalazimo se u zatvorenom objektu, upitali smo je.
“To jako kratko traje. Moramo da sačuvamo pribranost, da ne širimo dezinformacije, to niko ne treba u takvim situacijama. Najbolje je ostati u prostoriji u kojoj se nalazimo, obično su to radne ili prostorije u kojima živimo. Pronaći najsigurnije mjesto, da u toj situaciji nam nešto ne ugrozi život, na primjer predmeti koji mogu da padnu. Obično su to mjesta sa nosivim zidovima, štok, ili ispod velike ploče stola, ili uz zid gdje ništa ne može da padne. To se zovu trouglovi života, da se jednostavno sklupčamo i čekamo da prođe jer to traje samo par sekundi”, objasnila je Cvijić Amulić, prenosi “N1“.
