Podsjetio je da je ovaj saziv Vijeća ministara BiH formiran godinu dana nakon Općih izbora, te da je kompletiran tek polovinom 2020. godine. Naglasio je da su u fokusu rada trebali biti ekonomija i borba protiv ilegalnih migracija, ali da je na politike utjecala pandemija.
– To je nas natjeralo da mijenjamo naše ciljeve i naše politike. Natjeralo nas je da u fokusu našeg rada mora biti borba za život građana i protiv negativnih posljedica na ekonomiju. Sa vladama entiteta smo usaglasili neke od ključnih mjera. U samom početku morali smo pribjegavati nekim vrlo nepopularnim mjerama, poput zatvaranja granica, pooštravanje kontrole ulaska građana BiH u zemlju. To su bile teške odluke – izjavio je Tegeltija.
Druga važna stvar je, dodao je, osiguravanje sistema snabdijevanja repromaterijala i sirovina za proizvodnju, te omogućavanje izvoza, što je razriješeno kroz sistem zelenih koridora.
– Danas imamo nesmetano snabdijevanje roba i usluga. Svjesni da je zbog zatvaranja potrebno osigurati dodatna sredstva pristupili smo pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama i u relativno kratkom periodu došli smo do podrške od 700 miliona eura – kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Sav taj novac je, tvrdi, otišao entitetima i on je poslužio da nadomjesti gubitak javnih prihoda, te je stvorio mogućnost nastavka podrške realnom sektoru.
– To su bile najteže odluke. Poslije smo pristupili laganoj liberalizaciji kretanja, što je omogućilo rad realnog sektora – izjavio je Tegeltija.
Pohvalio se i aktivnostima u kontekstu evropskih integracija, što je, smatra on, rezultiralo spominjanjem mogućnosti da u 2021. godini BiH dobije kandidatski status.
– Pred nama su ostala tri zakona koja se vežu za dobijanje kandidatskog statusa. Problem migracija je problem koji se neprestano dešava. Broj migranata u trenutku kada sam ja dolazio i broj koji se danas nalazi u BiH je gotovo identičan – izjavio je Tegeltija.
Ocijenio je da će se cijela Evropa i BiH još duži niz godina boriti sa problemom migracija. Govoreći o aktuelnoj pandemiji koronavirusa, kazao je da je u BiH danas oko 30.000 aktivno oboljelih, ali da je ponosan na zdravstvene radnike, kojima je Vijeće ministara BiH, tvrdi, osiguralo adekvatnije uvjete za rad.
Odgovarajući na upite medija o kreditnom aranžmanu sa MMF-om, Tegeltija je izjavio da neće biti prvi put da se u prvom krugu pregovora ne postigne dogovor oko aranžmana. Tvrdi da se otvorena pitanja ne odnose samo na entitet RS, već da je jedno otvoreno pitanje vezano za Vladu FBiH.
– Po meni ne postoje velike šanse da će se do 8. januara postići saglasnost oko aranžmana. Mislim da su uvjeti MMF-a u nekim elementima nisu usklađeni sa ciljevima ovog aranžmana – ocijenio je Tegeltija.
Najavio je da bi se pregovori mogli nastaviti i nakon 8. januara. Kazao je da je razgovarao sa Miloradom Dodikom, koji je zaražen koronavirusom,
– On prima odgovarajuće terapije. Očekujem da će vrlo brzo napustiti Klinički centar i nastaviti svoje liječenje u kući – izjavio je Tegeltija.
Predsjedavajući Vijeća ministara je ustvrdio da ta institucija nije blokirala ništa u BiH, ali se požalio da postoje oni koji bi oduzeli određene nadležnosti Vijeća ministara, ali i oni koji bi prebacili određene nadležnosti sa drugih nivoa vlasti.
– Vijeće ministara jeste mjesto gdje se najlakše prave blokade. Dovoljan je jedan glas, ali sve što je bilo potrebno da uradimo smo uradili – izjavio je Tegeltija.
Požalio se da nije postojala politička podrška za rješavanje pitanja migracija, te je kazao da su njegovi stavovi bili suprostavljeni stavovima “zvaničnog Sarajeva”.
– BiH nosi prevelik teret migrantske krize i za to snose odgovornost naši partneri koji svjesno upućuju te ljude u BiH – izjavio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Ustvrdio je da je Vijeće ministara BiH uradilo sve što je potrebno, a u tom je kontekstu izdvojio usvajanje Strategije rješavanja migrantske krize.
– Mislim da odgovornost mnogo više postoji na nekoj drugoj adresi. Slažem se sa građanima USK da oni nose najveći dio problema – ocijenio je Tegeltija.
Govoreći o broju zakona koje je Vijeće ministara uputilo, kazao je da će slati samo zakone za koje postoji konsenzus.
– Tri ključna zakona o kojima mi danas govorimo jesu Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sukobu interesa i Zakon o VSTV-u – izjavio je Tegeltija, naglasivši da još uvijek ne postoji konsenzus po pitanju ovih rješenja.
Potvrdio je da su dvije strane protiv usvajanja Zakona o VSTV-u u predloženoj formi, a od ranije je, uzimajući u obzir izjave zvaničnika, poznato da su protiv usvajanja tog reformskog zakona SNSD i HDZBiH.
Na upit vezan za ispunjavanje uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, a u kontekstu jačanja vladavine prava, Tegeltija je podsjetio da su tu postignuti najmanji pomaci, što je svojstveno cijeloj regiji.
– Pojam vladavine prava jako je širom i tu ne postoji imperativ šta trebamo uraditi, izuzev Zakona o VSTV-u – izjavio je Tegeltija.
