BiH

“RTRS”: Kako je Mate Đaković razgalio srca gledalaca

Dok se “N1” na početku nove sezone Pressinga bavi posljedicama neformiranja vlasti u BiH, a “AJB” u Kontekstu propituje kvalitet visokog obrazovanja, “RTRS” u Teleringu ćaska o životu srbijanskog muzičara

Mate Đaković - Jutarnji.hr

RTRS: Telering, 4. 9. 2019. – Đorđe David

Tragom informativnih emisija RTRS-a u kojima, zbog širenja usiljenog optimizma među građanima, ekonomski, socijalni i drugi problemi ostaju na margini, nastavio je i Telering. Urednik Mato Đaković obožava, kaže, u ljetnim danima razgovarati o temama koje nisu političke a ‘razgaliće srce svima’. Ulogu ‘razgaljivača srca’ gledalaca dobio je rock muzičar Đorđe David, koji, da ne bude zabune, u emisiji ipak nije pjevao, nego je govorio. Đaković je s gostom ćaskao o ulozi kćerke u njegovom životu, dominaciji narodnjaka na muzičkoj sceni, konzumiranju droge itd. Gost je ispričao da je zbog, kako je rekao, montirane saobraćajne nesreće u kojoj je 1979. stradao njegov otac Vasilije Nikolić, nekadašnji savjetnik Josipa Broza Tita, odlučio da se nikada neće baviti politikom. Osim toga, muzičar nije iznosio političke stavove. Iako je 5. septembra isticao rok za formiranje Vijeća ministara, kao i Dodikov najavljeni zahtjev o povlačenju RS-a iz institucija na državnom nivou, to nije bila tema Teleringa. Nisu ni ekonomski problemi na koje upozoravaju opozicionari. Ni posljedice Dodikove politike po RS. Ni jednom od aktuelnih političkih, ekonomskih ili socijalnih tema Telering nije zamarao gledaoce. Ili je možda baš zbog njih, urednik, zabrinut za zdravlje gledalaca, odlučio razgaliti im srce muzičkom pričom gosta iz Beograda.

N1: Pressing, 3. 9. 2019. – Željko Komšić

Urednik Amir Zukić je na početku nove sezone Pressinga ugostio predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Povod – propali dogovor o formiranju Vijeća ministara i posljedice toga. Tokom emisije, urednik je postavio desetine pitanja kojima je demonstrirao odličnu pripremljenost za razgovor. Odmah na početku napravio je dobar presjek stanja u državi konstatujući da su u njoj političke krize konstanta. Iako su pitanja bila dobro argumentovana i konkretna, urednik je tokom Komšićevih odgovora intervenisao više puta tražeći još direktniji odgovor. Takvo je npr. bilo pitanje „Hoćete reći da je Milorad Dodik protiv NATO-a zbog Rusije, a ne zbog stanovnika RS-a?“. Takođe, dok je Komšić odgovarao kako njegova izjava o tome da su svi koji su nastojali razoriti BiH završili ili u Hagu ili pod zemljom nije bila upućena Dodiku, Zukić je pitao na koga se odnosila.

NEPRIJATNA PITANJA: Da se emisija ne bi pretvorila u prijateljski razgovor novinara i političara, gostu su opravdano postavljena i manje prijatna pitanja. „Zašto ste pristali da se pregovori o uspostavi vlasti vode bez Vas?“, interesovalo je Zukića. „Jeste li sigurni da će Džaferović biti uz Vas?“ Zukić je podsjetio i na zamjeranja građanskih stranaka da je Komšić priljepak Bakira Izetbegovića.

U kontekstu narušenih odnosa s Hrvatskom i Srbijom, Zukića je zanimalo i to postoji li plan da članovi Predsjedništva BiH zajedno odu u Zagreb ili Beograd. „Je li Vas strah otići u Hrvatsku?“, bio je direktan Zukić. Na to je nadovezao i pitanje „Gdje ste ljetovali?“ Imajući u vidu pogrdno nazivanje Komšića drugim bošnjačkim članom Predsjedništva i njegovo proglašavanje personom non grata u nekim hercegovačkim gradovima, uslijedilo je i pitanje „Jeste li ikako bili u Hercegovini otkako ste izabrani?“. Komšić je priznao da nije. Dodao je i to da je bio samo u gradu koji oni koji ga vrijeđaju ne smatraju pravom Hercegovinom – u Mostaru. Na Zukićevo potpitanje je li bio u zapadnom dijelu, odgovorio je da nije.

(NE)REALNOST PREUREĐENJA DRŽAVE: Budući da Komšić rješenje za neformiranje vlasti ne vidi u vanrednim izborima, Zukić ga je pitao kako će onda riješiti problem što BiH ni 11 mjeseci nakon izbora nema Vijeće ministara. Pitao je i treba li završiti s konceptom konstitutivnosti naroda u BiH. Komšić je stava da treba. Konstitutivnost je, obrazložio je, izmišljena u bivšem SSSR-u, u kojem je propala, kao i u bivšoj SFRJ. Danas se, kaže, koristi samo kao izgovor za disoluciju države. Zukić je lucidno primijetio da bi ukidanje konstitutivnosti značilo i ukidanje Dejtonskog sporazuma, pitajući ko bi na to bio spreman i je li moguće pravno-političko preuređenje države.

AL JAZEERA: Kontekst, 4. 9. 2019. – Lamija Tanović, Ognjen Radonjić i Marko Miliša

Na nedavno objavljenoj Šangajskoj listi za 2019. godinu, na kojoj se nalazi 500 najboljih univerziteta u svijetu, od univerziteta u regionu našla su se samo dva – beogradski i zagrebački. Bio je ovo povod da autorica Konteksta emitovanog 4. septembra, Ivana Momčilović-Odobašić, otvori pitanje kvaliteta visokog obrazovanja u regionu. Međutim, autorica, za razliku od potpisnika tekstova na web-portalima, podatke s liste nije prihvatila kao neupitno mjerilo kvaliteta univerziteta. Od gostiju je zatražila da prokomentarišu njenu relevantnost. O finansiranju nauke, istraživanju, ulaganju u mlade talente, odlivu mozgova i mogućim rješenjima za zadržavanje talenata u zemljama regiona govorili su Lamija Tanović, emeritus atomske i nuklearne fizike u Sarajevu, Ognjen Radonjić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i Marko Miliša, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Radonjić je obrazložio zašto je Šangajska lista važna, ali pristrana.

KONKRETNA ZAPAŽANJA: Iz priloga Nikoline Zavižić čuli smo da se Sveučilište u Zagrebu ove godine vratilo na listu 500 najboljih univerziteta u svijetu. Zavižić je objektivno informisala o događaju iznoseći podatke i mišljenje obje strane. Dok je rektor Zagrebačkog sveučilišta govorio o postignutim uspjesima, hrvatski državni sekretar za nauku prokomentarisao je da su promjene kozmetičke prirode. Iz priloga smo saznali i da je u Hrvatskoj u pripremi novi zakon o nauci s najavom izmjena koje donosi.

Iz konstatacija autorice moglo se primijetiti da se odlično pripremila za temu. Otvorila je nekoliko važnih problema u visokom obrazovanju: (ne)postojanje sistemske podrške nauci, povezanost nauke i politike, objavljivanje radova naučnika za strane univerzitete, te zapošljavanje na fakultetima.

TRAGANJE ZA RJEŠENJIMA: Suprotno usiljenom optimizmu političara i režimskih novinara, naučnici za njega nisu ostavili mnogo prostora. U BiH nemamo šansu zadržati talentovane istraživače koji bi se razvili u mlade naučnike, kaže Tanović. Porazno je i to što napredovanje podobnih umjesto sposobnih izrazito demotiviše mlade ljude, zbog čega masovno odlaze u inostranstvo, najviše iz BiH, ali i iz svih zemalja regiona. Radonjić je spomenuo da u Srbiji trećina akademaca planira napustiti zemlju, u čemu ih svesrdno podržavaju i roditelji.

Šta je rješenje za zadržavanje studenata, pita Momčilović-Odobašić. Tanović ga vidi u fondovima kojima bi kompanije finansirale nauku po uzoru na nekadašnje Samoupravne interesne zajednice (SIZ) za nauku i razvoj, kakve su imali privredni giganti u BiH. Rješenje je, kaže Radonjić, u pravnoj državi. Umjesto novca koji se izgubi zbog korupcije, ta sredstva bi se mogla uložiti u obrazovanje i nauku. Nije da novca nema, nego je pitanje kako se on troši. Prioritet Vlade Srbije je, kaže, uvoz oružja, dok je obrazovanje marginalizovano. Obrazložio je i kako država izdašno subvencionira strane investitore koji u Srbiji proizvode niskotehnološke proizvode kojima ne ostvaruju nikakve dugoročne benefite za građane.

AJB i N1 su u političkim emisijima Kontekst odnosno Pressing kvalitetno informisali građane baveći se relevantnim temama, tumačeći događaje iz šire perspektive, ugošćavajući kompetentne goste i postavljajući konkretna pitanja. Umjesto bavljenja temama od javnog interesa koje svakako ne moraju biti političke, nego mogu biti iz obrazovanja, zdravstva, ekonomije, socijalne zaštite itd., Telering svoju misiju nalazi u „razgaljivanju srca“ gledalaca. Razlog za razgaljivanje nisu pozitivne priče koje bi se doticale života građana ovog entiteta, nego posjeta rock muzičara iz Beograda. Mediji, osim informativne, imaju i relaksacijsku funkciju koja podrazumijeva i bijeg od realnosti, pa je takvo opredjeljenje na mjestu. Ali, u emisijama zabavnog karaktera. Od emisije u čijem nazivu je ring očekujemo sučeljavanje stavova, oštro ispitivanje te verbalno razmimoilaženje o temama od javnog interesa, piše portal “Analiziraj“.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh