BiH

Stjepan Mesić: “EU bi kao uslov Srbiji trebala postaviti ukidanje specijalnih veza sa bh. entitetom RS”

Bivši predsjednik RH Stjepan Mesić učestvovao je na tribini u Koordinaciji Hrvatskog društva prijateljstva u Zagrebu.

Stjepan Mesić - Novilist.hr

Advertisements

Organizator tribine bio je Predsjednik Društva prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom, Muhamed Fazlić i glavni tajnik Andrija Karafilipović.

Stjepan Mesić je govorio na temu “Bosni u pohode: sadašnji trenutak Bosne i Hercegovine“.

Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

Iznimno mi da drago, da sam danas ovdje sa vama i još jednom najtoplije zahvaljujem na pozivu za sudjelovanje na današnjem događaju. Posebice mi je drago, jer se radi o koordinaciji hrvatskih udruga prijateljstva. Prijateljstvo Republike Hrvatske sa drugim državama i narodima je od iznimne važnosti, posebno suradnja i razvijanje i njegovanje prijateljstva sa državama i narodima u regiji.

Kao što je poznato, ja sam često Bosni u pohode, dobivam pozive iz te zemlje, skoro da svaki mjesec posjetim neke dijelove Bosne i Hercegovine. Mogu slobodno reći da mi je situacija u Bosni i Hercegovini poprilično poznata, a u nekim segmentima i do samih detalja.

Kada je u pitanje Bosna i Hercegovina svi na izvjestan način imamo neke emocije. To su povijesne veze, a i činjenica da u Bosni i Hercegovini žive i Hrvati kao konstitutivni narod, zajedno sa druga dva naroda, Bošnjacima i Srbima. Bosna i Hercegovina je za Hrvatsku od iznimne geopolitičke i svake druge važnosti.

Raspad bivše države najtragičniji je zadesio Bosnu i Hercegovinu. Skoro četverogodišnji rat poharao je tu zemlju, brojne izbjeglice i prognanici napustili su zemlju, značajan dio svoje utočište je pronašao i u Hrvatskoj. Znamo što se sve događalo u Bosni i Hercegovini tijekom rata, koji je zaključen Washinghtonskim i kasnije Daytonskim mirovnim sporazumom. A pošto je naziv današnje tribine sadašnji trenutak u nastavku ću se usredotočit upravo na to.

Daytonskim mirovnim sporazumom nastavljen je državno pravni kontinuitet države Bosne i Hercegovine, koja je zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom primljena u Ujedinjene narode. Njeno unutarnje ustrojstvo je takvo, da unutar nje postoje dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska. Kasnije je Arbitražnom odlukom odlučeno osnivanje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kao autonomne jedinice unutar BiH pod ingerencijom središnje Vlade u Sarajevu.

Intencija Daytona bila je da entiteti budu multietnički, da se vrate izbjegli i prognani i da političke elite tijesno surađuju. Kao što je poznato izbjegli i prognani su se vratili u simboličkom broju, entiteti nisu multietnički, a vidite kako političke elite surađuju. Tu je važna i uloga visokog predstavnika međunarodne zajednice, sada je to Valentin Inzko iz Austrije.

Visoki predstavnik je vrhovni tumač Daytonskog mirovnog sporazuma. Njemu je šef Vijeće za implementaciju mira (PIC). Poslije lorda Paddya Ashdowna visoki predstavnici nisu se previše bavili svojim poslom. Uglavnom su se pozivali na Vijeće za implementaciju mira, koje im ne daje suglasnosti da koriste tzv. Bonnske ovlasti odnosno da mogu smijeniti dužnosnike ukoliko ocijene da krše Daytonski mirovni sporazum. Jedan dio političkih elita najradije bi željeli kada bi se ukinula institucija visokog predstavnika, jer tada bi im bio otvoren put da rade što god žele. Ipak, njihovo takvo djelovanje je najviše doprinijelo da institucija visokog predstavnike i dalje ostane u BiH. Ustvari, visoki predstavnik prema Daytonskom sporazumu ostaje sve dok se u potpunosti ne implementira Daytonski sporazum.

Želio bi skrenuti pažnju na nekoliko stvari. Iako je intencija Daytonskog sporazuma da su entiteti multietnički to u stvarnosti nije tako. Iako recimo Vlade entiteta broje 16 članova, tako Vlada Federacije BiH ima 8 Bošnjaka 5 Hrvata i 3 Srbina, dok Vlada Republike Srpske ima 8 Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata. Međutim, ključno je da tri ključne funkcije u entitetu, kao što su predsjednik entiteta, Vlade i parlamenta obnašaju pripadnici tri različita naroda. U Republici Srpskoj to su sve Srbi, u Federaciji BiH to su Bošnjaci i Hrvati bez Srba. To bi umnogome relaksiralo odnose unutar BiH.

Također, specijalne ili posebne veze njenih susjeda sa entitetima su veliki problem odnosno kočnica. Kao što je poznato Hrvatska nema posebnih odnosno specijalnih veza sa Federacijom BiH. Na drugoj strani Republika Srbija ima specijalne veze sa entitetom Republika Srpska. To bi se moglo riješiti zahtjevom Europske unije, da kao uvjet pristupanja Srbije ka članstvu u EU da u dogledno vrijeme ukine specijalne veze sa entitetom Republika Srpska. Ne postoji nijedna članica EU koja ima specijalne veze sa nekom drugom državom ili dijelom njenoga teritorija. Time bi pale i zadnje nade, da bi se netko u nekoj budućnosti mogao pridružiti nekoj drugoj državi i slično. Arhitektura granica na ovim prostorima završena je proglašenjem nezavisnosti Kosova. Neće biti novih država. Međutim, svaki narod ima pravo da živi z svom kulturnom korpusu. To se odnosi i na Hrvate u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili gdje god da žive, ali žive u granicama svojih država i svom kulturnom korpusu.

Ti pomaci bi se mogli u relativno kratkom roku učiniti, posebno što još uvijek imamo instituciju visokog predstavnika, i zvanični Brisel što se tiče specijalnih veza.

I vjerojatno vas interesira položaj Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i moj stav. Hrvati su konstitutivni narod u BiH i svoju sudbinu treba da grade sa druga dva naroda Bošnjacima i Srbima i svim građanima te zemlje. Kao predsjednik Republike Hrvatske rekao sam, da je Hrvatima u BiH glavni grad Sarajevo, kao što sam govorio predsjedniku Srbije Borisu Tadiću da pošalje poruku Srbima u BiH da je njihov glavni grad Sarajevo. To se nije dogodilo. Hrvatska je u nedavnoj povijesti pravila pogreške u politici prema regiji posebice prema Bosni i Hercegovini. Potrebno je, da hrvatski državni vrh redefinira svoj odnos i politiku prema BiH, jer ukoliko se ovako nastavi nisam siguran da će nas u BiH doživljavati kao prijatelje. Ovdje sam sa udrugama prijateljstva i stoga i vas pozivam da djelujete po ovom pitanju.

Tu su i neizbježne ustavne promjene u BiH, koje će moraju osigurati prava svih građana bez obzira na etničko porijeklo. To do sada nije bio slučaj. Postoje brojne diskriminacije o čemu svjedoče presudu i Europskog suda za ljudska prava iz Strazbura. Vjerojatno će te me pitati, da li sam za treći tzv. Hrvatski entitet. Reći ću vam kao što sam i do sada govorio da nisam. Ja sam protiv i postojeća dva entiteta. Bosnu i Hercegovinu treba urediti kao funkcionalnu državu. Ubrzano je priključiti NATO-u i EU. Nisam pristaša ni politike da treba pustiti da se tri naroda dogovore, jer da su se mogli dogovoriti ne bi bilo ovakve situacije. I tu je od iznimne važnosti uloga i djelovanje međunarodne zajednice, a posebno susjednih država, koja mora biti konstruktivna, poštena i bez ikakvih skrivenih namjera.

I na ovome ću zaključiti. Hvala vam na pozornosti i želim vam puno uspjeha u vašoj plemenitoj misiji prijateljstva, prenose “Vijesti“.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh