BiH

Političke igre na putu saradnje sa NATO

Entitet Republika Srpska blokira put Bosne i Hercegovine u atlantske integracije. Da li će biti saradnje sa NATO i kakve još se ne zna, ali iz Brisela upozoravaju kako je to i glavna prepreka za formiranje vlasti na državnom nivou, i da će još više udaljiti BiH od evropskih integracija.

NATO - Vijesti.ba

Iako je Bosna i Hercegovina još daleko od članstva u NATO savezu, Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik od stupanja na dužnost uporno ponavlja kako bilo kakvo dalje približavanje NATO-u neće podržati. Ovo je ponovio i 19. maja u Banjaluci, a osnov je, kaže, rezolucija Narodne skupštine Republike Srpske iz 2017. o vojnoj neutralnosti, piše “Slobodna Evropa“.

BiH tek treba aktivirati Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) koji predstavlja program pomoći namijenjen pripremama zemlje za članstvo u Atlantskom savezu.

Mi ne možemo prihvatiti ni jedan dokument koji je osnova za aktiviranje MAP-a ili put ka NATO-u. Ali, kao što sam to govorio u posljednje vrijeme, nekakav plan koji bi podrazumijevao saradnju koja je do sada postojala kao što je prisustvo pripadnika Oružanih snaga BiH u misijama NATO-a ili neki drugi programi koji su do sada bili prisutni to za nas ne predstavlja problem“, rekao je Dodik.

MAP je smetnja i za formiranje vlasti na državnom nivou. Stranke sa bošnjačkim predznakom uslovljavaju formiranje Savjeta ministara BiH njegovim aktiviranjem.

Problem je aktivacija godišnjeg plana na našem putu ka NATO-u. Kad se tu nađe neko kompromisno riješenje formiraće se Vijeće ministara BiH“, rekao je lider SDA Bakir Izetbegović.

Vojno-politički analitičar Hamza Višća smatra da se oko pokretanja MAP-a nepotrebno dižu tenzije.

Makedonija je 15 godina radila godišnji nacionalni program pa će možda ove godine biti primljena u NATO. Tako, ako i počnemo da radimo godišnji nacionalni program, to ne mora da znači da ćemo biti primljeni u ovaj savez. Prijem neke zemlje svojim odlukama donose zemlje članica NATO-a, kao i zemlja koja ima aspiraciju da bude član. Bez obzira na neke zakonske obaveze koje je BiH usvojila, mi bismo o ulasku morali odlučiti referendumom, parlamentarnom ili nekom drugom odlukom kako bismo potvrdili da pristajemo na one uslove pregovaranja koje bismo imali,” objašnjava Višća.

S obzirom na jedinstven stav političara iz RS da će slijediti put Srbije koja je 2007. godine proglasila vojnu neutralnost, ne čudi i da opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS) smatra da Dodik ustvari na ovaj način traži model za saradnju sa NATO-om zarad što bržeg formiranja Savjeta ministara BiH.

Time SNSD nastoji završiti NATO integracije Bosne i Hercegovine koje je i započeo njihov kadar Nebojša Radmanović slanjem zahtjeva za članstvo još davne 2009. godine, dok je obavljao funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH. Milorad Dodik niti niko drugi nema pravo da donosi važne političke odluke kao što je pitanje integracije u vojne saveze bez potpunog društvenog i političkog konsenzusa. Svako drugačije ponašanje Milorada Dodika smatraćemo izdajom interesa građana Republike Srpske“, kaže se u saopštenju SDS-a.

Poziv Bosni i Hercegovini za priključenje MAP-u stigao je iz Talina u aprilu 2010. od ministara vanjskih poslova NATO-a.

Prethodno, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u oktobru 2009. uputilo je zahtjev Bosne i Hercegovine za Akcioni plan za članstvo u NATO.

Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO-a, što je od strateške važnosti za BiH“, navodi se u pismu kojeg je potpisao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je i danas visoki funkcioner Dodikovog SNSD-a.

Iz ovog je vidljivo da je politički stav SNSD-a prema pristupanju BiH u članstvo NATO-a vremenom evoluirao od prvobitnog stava za članstvo do današnjeg o mogućoj saradnji kroz program Partnerstva za mir.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da ovakva promjene stavova svih političara iz RS koji su prvo 2005. dali punu podršku ulasku BiH u Partnerstvo za mir i NATO savez, a onda to negirali donošenjem rezolucije o vojnoj neutralnosti, treba tražiti u promjeni političkog uticaja u Bosni i Hercegovini.

Kada je usvojena deklaracija i postignuta politička saglasnost da bi BiH trebala postati članica NATO-a bilo je prošlo samo nekoliko godina od NATO bombardovanja Srbije. Tako da bih rekla da današnji stav da se ne može postati članicom vojne organizacije koja je bombardovala Srbiju, jeste jedna vrsta jeftinog političkog izgovora dvadeset godina poslije. Meni se čini da iza toga stoji pojačani politički uticaj koji prije svega dolazi iz Rusije“, objašnjava Topić.

Vojno-politički analitičar Hamza Višća mišljenja je da u ovom trenutku u BiH nema političke volje za aktivaciju MAP-a.

Jedan od razloga je što sve institucije države, pa i cijelo društvo trebaju neke stvari da urade da bi se učinio korak naprijed. Dosada se sve to moglo uraditi na vojničke mišiće, ali sa godišnjim programom već mora da učestvuje cijelo društvo, od onih koji se bave finansijama i ekonomijom, do onih koji se bave ljudskim pravima. A bh. političari bi trebali da odustanu od raznih prijetnji ratom ili secesijom jer osnovnim dokumentom NATO ne daju zemljama ili njenim dijelovima, pravo da to rade“, zaključuje Višća.

Vlast u BiH se, prema mišljenju Višće, neće formirati prije septembra, što znači da će u narednih nekoliko mjeseci BiH biti u zastoju u mnogim oblastima, a biće blokiran i evropski put. Evropska unija je rekla da nema daljeg evropskog puta bez formiranja vlasti u BiH.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.
Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh