BiH

Matthew Field: “Znam da postoje različita mišljenja o NATO-u, posebno po pitanju članstva, ta odluka je u rukama građana BiH”

Ambasador UK Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH kaže da se građani i kompanije jednako muče u zemlji sa raširenom sistemskom korupcijom.

Matthew Field - Gov.uk

Advertisements

Nedavno ste nam kazali da ste frustrirani time što domaći političari nisu iskoristili drugi dio zadnjeg mandata za reforme. Je li Vas začudilo to što se ništa nije uradilo upravo na poboljšanju poslovnog ambijenta, u smislu smanjenja nameta realnom sektoru?

– Tokom mandata prethodne vlade, implementirane su važne reforme, uključujući i zakone o radu, penzioni sistem i reforme u bankarskom sistemu, kao i smanjenje birokratskih procedura koje su uticale na rad kompanija. To je rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta u privatnom sektoru i ekonomskim rastom. Ali, to je daleko od dovoljnog, piše “Oslobođenje“.

Iskrena slika

Glavni razlog gubitka zamaha u tom pravcu je bilo preusmjerenje fokusa bh. političara, i to je razlog zašto stalno govorim o potrebi da se formiraju vlade i da se fokus ponovo usmjeri na reforme koje stavljaju građane i njihove potrebe na prvo mjesto. Bosna i Hercegovina je trenutno na 89. mjestu u svijetu po lakoći poslovanja, što ograničava domaći privatni sektor i obeshrabruje strane investitore. Ujedinjeno Kraljevstvo, jednako kao i privatni sektor u BiH, želi smanjenje tih opterećenja, što se može postići prelaskom na e-upravu i smanjenjem radnih doprinosa, sa ciljem otvaranja više radnih mjesta i boljih radnih mjesta za bh. građane.

Dok lideri u BiH vrijeme troše na priče poput one o Danu RS-a i ugroženosti, konkursi se namještaju čak i za najvažnije funkcije u pravosuđu. Uz takvu sliku čemu se uopšte možemo nadati od Evropske komisije koja sprema mišljenje o našoj zemlji?

– Nažalost, svjedočimo nastavku prošlogodišnje izborne kampanje, sa agendom koja je okrenuta ka prošlosti i koja naglašava podjele. Ono što je potrebno je program usmjeren ka budućnosti koji se zasniva na sadašnjim potrebama bh. građana kako bi se zaustavio odlazak najboljih i najtalentovanijih iz ove zemlje. Ponovni rad na reformama, poboljšanje poslovnog okruženja, borba protiv korupcije, poboljšanje javnih usluga, depolitiziranje javnih kompanija – sve to može vratiti povjerenje javnosti u budućnost ove zemlje.

A ujedno bi pokazalo Evropskoj uniji da je BiH ozbiljna po pitanju promjena. Što se tiče mišljenja Evropske komisije, očekujem iskrenu i fer sliku položaja u kojem je BiH danas, izazova koje treba riješiti i neke jasne i konkretne zadatke koje treba poduzeti kako bi se kretala naprijed na putu ka EU.

Poslodavci iz BiH Reformsku agendu ne vide kao rješenje svojih problema, te ističu da dokumenti neće pomoći dolasku investicija u zemlju u kojoj vladaju mito i korupcija. Ako su politički lideri instalirali svoje ljude u pravosudni sistem, šta bi značili njihovi potpisi na novom dokumentu o reformama?

– Ne smatram da je Reformska agenda prepreka za rješavanje problema, koliko je to nepotpuna implementacija te iste agende. Potreba da se smanje doprinosi iz privatnog sektora je dobar primjer jedne od stavki koja nije implementirana. Građani i kompanije se jednako muče u zemlji sa raširenom korupcijom, koja je i sistemska – a to je i razlog zašto je BiH na 91. mjestu korupcijskog indeksa Transparency Internationala. Bosni i Hercegovini su zato potrebne reforme koje će smanjiti opterećenje kompanijama, a ujedno i jačati vladavinu prava, tako da niko nije iznad zakona. Novi dokument ili novi plan sam po sebi neće riješiti ove probleme. Implementacija je ono što pravi razliku. Ali, vjerujem u pristup zahtijevanja jasne predanosti političara pravim reformama, a onda i očekivanje da budu odgovorni za implementaciju tih promjena. Pozicija UK je da smo na strani građana, ali u isto vrijeme i u mogućnosti da damo tehničku i drugu vrstu podrške kako bi se te promjene i desile.

Jedno od pitanja zbog kojih vlast još nije formirana jeste i pridruživanje NATO-savezu. Ako će makar i jedna stranka mijenjati stavove od mandata do mandata, uz to kršeći zakonske obaveze koje je sama potpisala, kakvu poruku šaljemo Bruxellesu?

– Znam da postoje različita mišljenja o NATO-u, posebno po pitanju članstva. Ta odluka je u rukama građana BiH. Ali, ono o čemu govorimo sada je nastavak pozitivnog, konstruktivnog partnerstva kakvo i druge zemlje imaju sa NATO-om – Srbija je dobar primjer u ovom slučaju. Ova vrsta partnerstva može uključivati planiranje i upravljanje civilnim, kriznim i vanrednim situacijama, borbu protiv terorizma, cyber-sigurnost i istraživanja, a to je na BiH da odluči. Kada se jave razlike u mišljenjima, očekujem da će se takva pitanja riješiti putem zrelog i konstruktivnog dijaloga između političara.

Sve se više govori o intenzivnom ruskom uticaju na Balkanu. Je li ova zemlja najveća kočnica iz BiH aktiviranju MAP-a?

– Ponuda NATO-a za predavanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) je prilika, a ne prepreka za BiH, i sljedeći korak se treba odlučiti putem dijaloga, a ne zauzimanjem stavova. ANP nije članstvo. A, što se tiče stranih uticaja u BiH, sve zemlje su na dobitku zbog različitih vanjskih veza u našem međuzavisnom i globaliziranom svijetu.

Pokretači promjena

BiH je suverena zemlja, sposobna da određuje kako će se vezati sa drugima. Ono što je važno je da njeni lideri razvijaju odnose i donose odluke, uključujući i one finansijske prirode, imajući u vidu dugoročne interese zemlje i svih njenih građana.

Kako gledate na procese koji se odvijaju u Vašoj zemlji, a vezani su za Brexit?

– Brexit je bio demokratski izbor britanskog naroda i naša vlada radi na implementaciji te odluke. Ovo je bio izuzetno komplikovan, ali transparentan proces, a rasprave u našem parlamentu još su u toku. Ono što znamo zasigurno je da napuštanjem EU, Ujedinjeno Kraljevstvo neće smanjiti svoj interes niti angažman u ovom regionu, uključujući i BiH. Kao što je i premijerka May najavila, mi ćemo udvostručiti našu podršku i još bolje je uskladiti sa nadama i željama građana ove zemlje.

Odmah po dolasku u našu zemlju, istakli ste kako Vam je važno mišljenje građana. Kako oni teško mogu doći do domaćih političara koje sami biraju, na šta se Vama najviše žale?

– Za mene je najveći izazov sa kojim se BiH trenutno suočava sve veći odlazak kvalifikovanih i talentovanih ljudi. Zemlja tako gubi svoje buduće lidere, poduzetnike, stručnjake i pokretače promjena. Ono što vrlo često čujem je da građani ne odlaze sa djecom, nego zbog djece – jer ne vide pozitivnu budućnost za njih u BiH. Ovo je kriza na koju se Ujedinjeno Kraljevstvo fokusira i nadam se da će izabrani predstavnici ove zemlje slušati ono što im građani govore. Ljudi u BiH žele više radnih mjesta, bolja radna mjesta, manje korupcije i nekažnjivosti, jaču vladavinu prava i manje miješanja politike u svakodnevni život. Trebaju očekivati i tražiti više od onih koje su izabrali, prenosi “Oslobođenje“.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh