BiH

HAAG POVUKAO DRASTIČAN POTEZ: Par sati prije presude Karadžiću napravili presedan: “Bojimo se…”

Prvostupanjskom presudom Haškog suda u ožujku 2016. godine Radovan Karadžić, politički vođa bosanskih Srba tijekom rata u BiH, proglašen je krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora

Radovan - Hina

Advertisements

Danas će, s početkom u 14 sati, Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) objaviti pravomoćnu presudu Radovanu Karadžiću koji je prvostupanjskom presudom Haškog suda u ožujku 2016. godine proglašen krivim za ratne zločine u Bosni i Hercegovini te osuđen na 40 godina zatvora, piše “Hina”.

Među ostalim, Karadžić je bio optužen za genocid u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata, uključujući zloglasnu opsadu Sarajeva koja je trajala 44 mjeseca i tijekom koje je smrtno stradalo 5.604 civila, od kojih 643 djece.

Zbog ‘slučaja Praljak’ nema izravnog prijenosa

Današnje izricanje presude obilježit će i jedan presedan. Naime, po prvi puta se prijenos izricanja jedne pravomoćne presude Haškog suda neće emitirati u izravnom prijenosu nego s odgodom od 30 minuta. Izvjestitelj Al Jazeere iz Haaga javlja da je takva odluka donesena “zbog bojazni da se ne ponovi slučaj Praljak”. Slobodan Praljak je, kao jedan od optuženih vođa Herceg-Bosne, počinio samoubojstvo u haškoj sudnici tijekom izricanja presude koncem 2017. godine, a sve je to u izravnom prijenosu.

Na prvostupanjsku presudu Karadžiću žalbe su uložili i obrana i tužiteljstvo, s tim da obrana traži oslobađanje za Karadžića, a Tužiteljstvo kazu doživotnog zatvora.

Izricanjem presude ujedno će biti okončan postupak koji traje od 1995. godine kada je objavljena i potvrđena prvotna optužnica protiv Karadžića. No, Karadžić je u Haag stigao tek u ljeto 2008. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. godine u Beogradu nakon što se godinama vješto skrivao prerušen u nadriliječnika Dragana Dabića. Suđenje mu je započelo u listopadu 2009. godien i potrajalo je čak 499 dana tijekom kojih je saslušano 586 svjedoka.

Kuloari bruje o pritisku Rusije na suce

Prvostupanjskom prsduom proglašen je krivim za ratne zločine i osuđen na 40 godina zatvora izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Raspravno vijeće ICTY-a u prvostupanjskom je postupku proglasilo Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Tom je presudom oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.

Na Karadžićev zahtjev za izmjenama sudaca zbog navodne pristranosti, odnosno sudjelovanja u donošenju presuda kojima su viši politički i vojni dužnosnici bosanskih Srba osuđeni na dugogodišnje kazne, sudac Theodor Meron koji je obnašao i dužnost predsjednika ICTY-a i MICT-a sam povukao iz vijeća kako bi se izbjeglo odugovlačenje donošenja pravomoćne presude. Vijeće koje se presuditi Karadžiću tako sada čine predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen te suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana te Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Smjene u sudskom vijeću potaknule su i nagađanja da bi Karadžić mogao biti oslobođen,a u kuloarima MICT-a govori se kako Rusija vrši pritisak na suce, ali i na čitav UN-ov sustav kako bi Karadžić i Ratko Mladić bili oslobođeni.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh