BiH

Milorad Dodik o NATO-u, Vučiću, članovima Predsjedništva i Paddyiju Ashdownu: “Od NATO-a nema ništa”

Budu li Željko Komšić i Šefik Džaferović imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara uslovljavali nastavkom NATO puta BiH, od NATO-a nema ništa.

Milorad Dodik - Nezavisne.com

Advertisements

To u intervjuu za “Srpskainfo” kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, odgovarajući na pitanje šta možemo očekivati nakon ultimatuma hrvatskog i bošnjačkog člana u vezi sa formiranjem vlasti na nivou BiH.

– Nema NATO, eto šta možemo očekivati. Republika Srpska je rekla da NATO nije naš nacionalni ni državni interes. Možda smo nekada mislili ili morali da mislimo da je to moguće, sada mislimo da nije ni fer, ni pošteno, da narod koji je bombardovan od strane NATO-a bude članica te organizacije – kaže Dodik.

Da li to onda znači blokada BiH?

Ja ništa ne blokiram. Kao predsjedavajući Predsjedništva zakazao sam tri sjednice. Imali smo ozbiljnu priliku da formiramo Savjet ministara BiH do Nove godine. Po zakonu, Predsjedništvo je dužno da 15 dana nakon formiranja Kolegijuma Predstavničkog doma dostavi prijedlog kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara. Zakazao sam konsultacije, a onda su mi oba člana rekla da treba sačekati. Sada pričamo o kršenju zakona. Oni misle kada njima zakon odgovara da treba postupati po zakonu, a kada misle da im ne treba, onda ne mora. Sarajevo je inače mjesto u kome uvijek negdje krenete i nikad nigdje ne stignete. Čim uđem u zgradu Predsjedništva, kada hodam hodnicima i kabinetom, sve škripi. To me podsjeća na Bosnu. To je sinonim za BiH. Škripa.

Da li se susrećete sa članovima Predsedništva BiH mimo zvaničnih sastanaka?

Ne. Meni Džaferović ni Komšić nikad ne bi mogli biti lični prijatelji, niti im vjerujem. Sav pristup u Bosni je da nas koji dolazimo iz Srpske uguraju da mi participiramo u nečemu, da budemo pokriće za neku idilu koja tamo ne postoji. Ja opet mislim da tamo treba da zastupamo RS, i to ne podrazumijeva nikakvu idilu. Iz tog predstavljanja i borbe za Srpsku proizilazi da mi tamo moramo da napravimo nacionalnu reprezentaciju protiv koje su oni. Oni su za građansku državu, a to znači princip dominacije u kome Bošnjaci kao najveći narod treba da biraju i srpskog člana Predsjedništva BiH, kao što sada biraju i hrvatskog. Kada bi se sagledavali svi problemi u svijetu, da je neko ozbiljan u pogledu funkcionisanja i vođenja države, za naš prostor je najracionalnije da ostanemo izvan bilo kakvog vojnog saveza. Naročito imajući u vidu opšti animozitet Zapada, Rusije, a kasnije Kine i Amerike. Zašto bismo bili izloženi nečemu? Mi nismo odlučujući faktor. Hrvate razumijem zato što je Hrvatska u NATO. Bošnjaci su ovdje problem. S druge strane, vidljivo je da se Turska izvlači iz onoga što jeste NATO. Ona ostaje formalno unutra, ali velika NATO vojna baza Indžirlik je već iseljena, tamo nema drugih NATO snaga. Ali, kada razgovarate s njima u Sarajevu oni su isključivo za NATO. Meni je to razumljivo samo iz jednog razloga – zato što je NATO 1995. bio vojno na njihovoj strani i obezbijedio im određeni vojni rezultat. Da nije bilo NATO, oni nikada ne bi pobijedili Srbe.

Imali ste sastanke s visokim američkim zvaničnicima Metjuom Palmerom i Džonom Salivenom. Kakav se može očekivati odnos SAD prema vama lično, prema Srpskoj?

To je isti odnos. Tamo nije donesena odluka o promjeni globalne politike. Oni koji su na nižim stepenima vlasti provode politiku koja je ranije bila. Ona jeste baš ona koju smo sretali prošlih decenija ovdje. Amerika podržava BiH uređenu na unitarističkim principima. To nikada neće reći, a sve rade da tako bude. Oni ovdje imaju i zahtjeve za NATO. Ja sam gospodinu Salivenu rekao: “Nemojte da odete iz BiH i da mislite da ovdje postoji konsenzus oko NATO”. Kada su otišli sa sastanka neko je našao da je Predsjedništvo BiH sa gospodinom Ivanićem u proljeće donijelo Spoljnopolitičku strategiju u kojoj piše da je NATO cilj BiH. Oni smatraju da je to obaveza. Kažem im: “OK, ako mislite da je to odluka, onda je provedite. Što mene jurite da ja donesem odluku ako je sve to rečeno?” Međutim, nije sve doneseno i treba im naša saglasnost, a te saglasnosti nema.

U slučaju ‘Dragičević’ Okružno javno tužilaštvo Banjaluka nazvali ste antirepubličkim subverzinim elementom. Šta očekujete da urade?

Oni jedini i mogu uraditi. Moramo jasno objasniti narodu da mi nemamo ništa s tim. Niko od tužilaca i sudija ne može da uđe u pravosudni sistem BiH ako nema podršku međunarodnog faktora. A, u novom slučaju se pokušava napraviti odgovornom civilna vlast koja veze nema s tim. Tužilaštvo je krenulo jednim putem kojim ne može, a sada ne može da kaže da su pogriješili. Moraju nešto da kažu, moraju o nečemu da informišu javnost. Imajući u vidu lošu predstavu koja je napravljena u Banjaluci i RS, krivicu isključivo snosi tužilaštvo koje nije bilo radikalno i brzo u ovom slučaju. Ja sam prilično radikalan u tome. Ne bude li brze odluke, ne samo da ću pozvati ljude da izađu pred tužilaštvo, da ih sklonimo odande, pa neka to zovu vandalizmom Milorada Dodika – ja ću istovremeno putem svoje stranke predložiti da se ukine Zakon o tužilaštvima. Da uvedemo novu strukturu pod upravom Republike.

Mi nemamo ništa od ovoga. Nikome ništa ne odgovaraju. Nezavisnost pravosuđa je postavljena tako da si slobodan od uticaja da uradiš nešto kvalitetno. Ali, ti uopšte ne radiš i to je problem! Imate gospodina Dragičevića koji sve dotle dok se bori za istinu i pravdu ima moju podršku. Kada Dragičević izađe iz okvira onoga što jeste pravda i istina, on se bavi politikom. To sam ja. Izvinite, ja vodim vladajuću partiju ovdje. Ne mogu da prihvatim kada on kaže da je ovo kriminalna država, da su institucije kriminalne. Ne mogu da prihvatim da upućuje loše poruke Srbiji, da na pruženu ruku Aleksandra Vučića, koji je spreman da pomogne sa stanovišta svog uticaja, odgovori tako što ode u Sarajevo i kaže: “Šta Vučić ovdje radi, dobit će on svoje u Srbiji”.

Za razliku od Dragičevića političara, Milorad Dodik političar više voli da ode u Srbiju i da se nađe s Vučićem nego da odem u Sarajevo i da se nađem s Komšićem, kako to čini Dragičević. Eto mu Sarajevo, neka rješava Sarajevo. Ozbiljno je pitanje kako se nije desilo da Tužilaštvo BiH uzme taj predmet, kada je vidjelo da je sve ovdje zaštekalo kod tužilaštva u Banjaluci. Nije naravno jer želi ovdje probleme. Ima vlast grešaka, ali ovdje nema nikakvu grešku. Dragičević je devet mjeseci okupljao ljude bez ijedne dozvole, a nema zemlje na svijetu gdje bi ti mogao da praviš skup od 100 ili više ljudi a da to nije prijavljeno.

Da li u dosadašnjem toku ovog slučaja ima odgovornosti bilo koga u MUP RS?

Bilo je nekih za koje se pokazalo u procesu da su imali neku odgovornost. Naravno, i sada kažem da je greška bila policijska konferencija. Na kraju krajeva, nije moje da utvrđujem krivicu. Ako neko iz policije nije postupao u skladu sa zakonom, postoji tužilaštvo koje će reći taj policajac treba da odgovara.

Hoće li premijer Radovan Višković imati odriješene ruke da smjenjuje ministre i direktore koji se ne budu uklapali u program rada Vlade?

Hoće imati odriješene ruke, ali to nije suština politike. Mi smo ranije funkcionisali po principu jednog ili dva plus od većine. Sada imamo dvotrećinsku većinu.

Da li je to problem ili plus za Vladu?

To će biti plus. Sa ljudima iz koalicije na vlasti dogovoreno je da njihova odgovornost seže dotle da predlože čovjeka, a vladine politike i kako se provode utvrdiće sam premijer. Ako ne zadovoljava neko iz neke partije, pa bio to i SNSD, premijer zove predsjednika i kaže – pošalji mi novog.

Šta ako predsjednik odbije?

Onda će premijer da ga razriješi jer ima pravo da razriješi pet ljudi. Dajem punu podršku Radovanu Viškoviću. On je čovjek koji ima posvećenost i predanost. Kada nekog imenujete za premijera ili na neku visoku dužnost, obično ima i onih koji bi ga osporili. Ja nisam čuo nijednu riječ osporavanja.

‘Vučić mi pokazao dokaze’

Aleksandar Vučić je na nedavnoj zajedničkoj konferenciji za medije izjavio da vam je pokazao dokaze o miješanju stranaca u izbore u BiH, te da će ih pokazati i Mladenu Ivaniću. O čemu se radi?

Neka kaže Vučić. Nije pristojno. Dodaću samo da je telefonski snimljeno šta je ko radio, pokušavao i neke vrste transfera.

Prema opoziciji u RS?

Pustite me. Neka Ivanić ode kod Vučića i neka mu on kaže, pa neka onda Ivanić to iznese, kao što je rekao da tu nema ništa. Ja sam bio na terasi hotela u Dubici kada Vučić njemu dolazi i kaže: “Mladene, pogledaj ovo, operativni nalog za prisluškivanje Aleksandra Vučića i još tri – četiri čovjeka u Srbiji, potpisan od strane tipova iz OBA”. To čita Ivanić i nakon dva dana kaže da to nije tako. Kakva Bosna i njena služba? Da ona može da prisluškuje Srbiju? Pa to je katastrofa. Na kraju krajeva, kakav može biti Srbin da potpiše operativni nalog da se prati Srbija.

‘Dabogda mu zemlja kosti izbacila’

Da li je odluka o formiranju tzv. Vojske Kosova prijetnja za region, za Republiku Srpsku?

Opet se vraćamo na međunarodnu scenu. Dejtonski sporazum je imao 11 aneksa; jedan od njih je Aneks 1b, koji reguliše vojna i bezbjednosna pitanja, koji kaže da BiH, Hrvatska i Srbija mogu da imaju toliko vojnika, tenkova, raketa, aviona. Nigdje nema Kosova. Sada odjednom to ne važi, a nama ovdje stalno govore da to poštujemo. Šta da poštujemo? Smatra se da je sasvim dovoljno to što sa Zapada ruše određena prava. Kako to izgleda najbolje se vidjelo kada je Pedi Ešdaun bio visoki predstavnik, koji je urušio sve međunarodne principe. Kod nas narod kaže kada neko umre “laka mu zemlja bila”. Ja ću reći, bez obzira što možda nije pristojno, dabogda mu zemlja kosti izbacila. Toliko je učinio loše za Srbe.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh