BiH

Policija – meta koja se (ne) može odbraniti

Čak i ako se zvanično utvrdi da je policijski službenik opravdano upotrijebio silu, osoba ga može tužiti i tražiti naknadu štete.

Policija FBiH - Ilustracija/Rtv7.ba

Advertisements

Policajci u regiji danas moraju u djeliću sekunde procijeniti da li je situacija dovoljno opasna, barem koliko to nalažu zakoni, da mogu koristiti silu i vatreno oružje, dok su potrebni mjeseci, čak i godine, da to isto utvrdi sud. Ako ipak koriste silu, dužni su pisati iscrpljujuće izvještaje i davati izjave, dok ih na kraju osoba protiv koje je upotrijebljena sila uvijek može tužiti i tražiti naknadu štete, čak i ako se službeno utvrdi da je policijski službenik bio u pravu kada je to uradio.

S druge strane, u slučaju napada na policiju zakonom su propisane blage kazne, a počinici se često puštaju na slobodu, ili im se određuju minimalne sankcije, upozoravaju sindikati policije.

Postoje mnoge nelogičnosti kada je u pitanju djelovanje policijskih službenika u regiji. Naprimjer, u Hrvatskoj policija ne smije koristiti oružje nakon ubistva ako ubica odbaci oružje i počne bježati – to može uraditi samo u slučaju da se radi o teškom ubistvu, ali policajac u tim situacijama mora u sekundi procijeniti da li se radi o “teškom” ili “običnom” ubistvu.

Granica od deset godina zatvora

U Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini policajci mogu koristiti silu samo nakon prethodnog upozorenja, osim ako postoji mogućnost da će to ugroziti postizanje cilja. Također, moraju dati dovoljno vremena da se postupi po njihovom upozorenju, osim ako ne postoji rizik za njih ili za druge osobe u toj situaciji.

“Postoji 143 vrsta sredstava prisile, a realno u svakodnevnom radu se u pravilu mogu uporabiti tjelesna snaga, peper sprej, palica, sredstva za vezivanje i vatreno oružje. Ostala sredstva prisile u pravilu se koriste u posebnim situacijama, ili od strane posebnih jedinica policije – naprimjer službeni pas, posebna motorna vozila, uređaj za izbacivanje vode, eksplozivna sredstva, posebna oružja…”, objašnjava predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić.

Policijska upotreba vatrenog oružja u zemljama regije nije dozvoljena ako bi ugrozila živote drugih ljudi. Smije se koristiti u krajnjoj nuždi, kod direktne smrtne opasnosti, ili da se spriječi izvršenje krivičnog djela, kao što je teško ubistvo i uhapsi ta osoba. Oružje policajac može upotrijebiti i kada je osoba pobjegla sa izdražvanje zatvorske kazne za teška krivična djela.

Međutim, u Hrvatskoj, kaže Jagić, to krivično djelo mora biti ono za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje deset godina.

“Po hrvatskom zakonodavstvu, mali je broj kaznenih djela za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje deset godina – tu, na primjer, spada teško ubojstvo. Zato smatramo kako bi se navedena granica trebala smanjiti na kaznena djela za koja je propisana najmanja kazna od pet godina, ili da se propišu kaznena djela kod kojih je moguće uporabiti vatreno oružje ne samo radi zaštite vlastitog života i života drugih osoba, već i da se spriječi bijeg osobe s mjesta razbojništva, silovanja ili ubojstva.”

Ubistvo Adisa Šehovića i Davora Vujinovića

Mirza Hadžiabdić, predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije Kantona Sarajevo, kaže da policijski službenik u Bosni i Hercegovini ne smije koristiti vatreno oružje ni prema vozilu u pokretu, osim ako ono nije sredstvo direktnog napada, ili postoji mogućnost da će neko pucati iz njega i životno ugroziti policajce i druge ljude. Napominje da su, uprkos administrativnoj podijeljenosti policijskih snaga u Bosni i Hercegovini na nivo entiteta i kantona, policijske ovlasti propisane zakonom iste u svim dijelovima zemlje.

U devet mjeseci ove godine u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine je zabilježeno 59 napada na policijske službenike. Nedavno se desio i najbrutalniji napad do sada, kada su u službenom automobilu, u sarajevskom naselju Alipašino polje, ubijeni policajci Adis Šehović i Davor Vujinović.

Kazne za napad na policajce u zemljama regije kreću se od novčanih do zatvorskih. Za napad ili prijetnju napadom na policajce u Bosni i Hercegovini predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Za napad u kojem je policajac lakše ranjen kazna je od šest mjeseci do pet godina zatvora, dok za teške povrede počinilac može dobiti od jedne do deset godina zatvora. Hadžiabdić ističe da je, što se tiče Bosne i Hercegovine, osjećaj policijskih službenika da je kaznena politika blaga u slučajevima napada.

“Smatramo da je treba bitno pooštriti. Također, smatramo da krivični postupci kod nadležnih tužilaštava i sudova kada su u pitanju napadi na policijske službenike trebaju biti prioritetnih karaktera, jer se pripadnici kriminogenih grupa dok čekaju okončanje postupaka najčešće vraćaju izvršenjima krivičnih djela.”

Napadi na policiju bh. entiteta Republike Srpske su sve učestaliji, što govori podatak da je u prvih pola ove godine više za 43 posto napada u odnosu na isti period godinu ranije.

Kazne još uvijek u njemačkim markama

“Zahtjevi Sindikata u ovoj obalasti odnosili su se prvenstveno na rigoroznije sankcije zbog napada na naše policijske službenike i na zahtjev prema sudstvu RS-a za primjenu maksimalno propisanih kazni u tim slučajevima. Osnova za ovakav stav Sindikata proizilazi iz brojnosti napada na naše pripadnike i cijenimo da pripadnicima kriminalnog miljea i drugim pojedincima zabog napada na policijske službenike pravosuđe RS-a izričući maksimalno zaprijećene kazne šalje jasnu poruku da je to neprihvatljivo”, kaže Anica Jondić, predsjednica Sindikat radnika unutrašnjih poslova RS-a.

Prošle godine u Hrvatskoj su zabilježena 124 napada na policajce, a 78 policajaca zadobilo je povrede. Verbalni su napadi još češći, a za to su kazne u zakonu predviđene još uvijek u njemačkim markama, koje odavno nisu sredstvo plaćanja.

“Potrebno je izmijeniti zastarjele zakonske odredbe koje se odnose na napad na policijske službenike. Koliko je to područje zakonski neuređeno potvrđuje i činjenica da u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira postoji odredba o kazni omalovažavanje i napada na policijskog službenika od 100 njemačkih maraka, kazna u valuti koja već gotovo 20 godina ne postoji”, kaže Jagić.

Darko Stojanović iz Nezavisnog policijskog sindikata Srbije objašnjava da je u ovoj zemlji predviđena kazna za napad na policajaca ako su mu nanesene lakše fizičke povrede od jedne do osam godina zatvora, a u slučaju teških fizičkih povreda od dvije do deset godina zatvora. Krajem oktobra, prilikom pretresa kuće u selu Ravna Reka, u blizini Despotovca, dva policajca su ranjena kada su na njih pucali iz puške i jednog pogodili u glavu, a drugog u ruke. Nedugo nakon toga u klubu u Brusu napadnut je pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

I elektrošokeri mogu pomoći policajcima

“Na jedno pitanje se već predugo čeka odgovor – kome ide u prilog da se napadači na policijske službenike nagrađuju što blažim kaznama? Na taj način na ulicama imamo sve više onih koji neće prezati od napada na bilo kog civila, jer su za napad na naoružanog predstavnika države dobili najnižu moguću kaznu”, saopćeno je nedavno iz Nezavisnog policijskog sindikata Srbije.

Stojanović kaže da Sindikat traži od vlasti i da se regulira problem tužbi protiv policijskih službenika koji je upotrijebio silu.

“Lica prema kojima su upotrebljena sredstva prinude tuže policijske službenike za nematerijalnu štetu i to dobiju na sudu. S obzirom ni da Ustav [Srbije] trenutno ne dozvoljava isključenje policijskih službenika što se tiče privatnih tužbi, predlog našeg sindikata je da ministarstvo nađe neki način pomoći tim policijskim službenicima, putem formiranja nekog fonda iz kojeg bi se koristila sredstva za takve namene.”

Što se tiče Hrvatske, Jagić također ističe da država mora stati iza takvih službenika. Osim toga, sindikat traži i oštrije kazne za napad na policajca, kao i to da Ministarstvo unutarnjih poslova nabavi elektrošokere, koji se mogu koristiti u slučajevima kada je potrebno savladavanje osumnjičenih bez trajnih posljedica po njih, prenosi “Al Jazeera“.

Piše: Vedrana Maglajlija


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh