ODGOVORNOST! - #ostanikuci - #ostanidoma
BiH

ONO NAŠE SARAJEVO: Nakon zadnjeg časa u Parkušu, ili na Hipi klupu ako si kokuz… A još bili mladi

Austrougarski graditelji, koji su naslijedili Osmanlije, počeli su svojom stilskom arhitekturom praviti nove ulice, odnosno dio tih glavnih ulica polako i skoro neprimjetno promijenio se od bosanskih kuća do prelijepih zgrada. Tako u Sarajevu nastade i najljepša ulica, Čekaluša, današnja Maršala Tita, koja se s Ferhadijom spaja i pruža prema Baščaršiji.

Parkuša - Izdvojeno.ba

Ta glavna ulica ima svoju historiju i priču. Austro-Ugari su tu napravili prvi hotel, ‘Grand’, a kasnije su smjestili Zemaljsku banku. Zgradu su projektirali Karl Paržik i Josip Vancaš. Ona je bila početak rađanja jednog posebnog i novog doživljaja koji mi, na svu sreću, i danas gledamo. Malo je tih prostora koji su uspješno sačuvani kao što su Titova i Ferhadija, piše “Izdvojeno“.

– Da bi je ostavili nama u amanet, vlasti su provukle tu i tramvajski i automobilski saobraćaj, kao i zgrade nanizane jedne iza drugih. Kroz jugoslovensku zajednicu podignuti su neki novi objekti. Tako je nastao prvi neboder u regiji, koji je ostao poznat kao JAT-ov. U taj vakat nastala je i prelijepa zgrada Narodne banke, danas Centralne banke BiH. Kraj Drugog svjetskog rata i oslobođenje Sarajeva od fašizma dočekano je velikim kozaračkim kolom u Čekaluši, što je bio povod da ulica dobije novo ime, odnosno postane ulica Maršala Tita.

Lijevi dio ‘Parkuše’ za penzionere, kifle za ‘rokere’

Lijevi dio ‘Parkuše’ bio je namjenjen starijim posjetiocima a u desnom dijelu sjedili su mlađi. U tom dijelu nalazile su se tzv. kifle ili sjedišta koja su bila postavljena u polukrug. Advokat Maho Muftić imao je rezervisan sto za svoje društvo. Veoma česti gosti bili su i Adi Mulabegović i Enko Mehmedbašić. Svaka raja imala je svoju kiflu. Direktor kafane bio je Brano Medan a služila se osim turske kafe i tzv. lička kafa. Espresso kafa još se nije služila – sječa se muzičar Nuno Arnautalić i dodaje da se u ‘Parkuši’ ostajalo do 8-9, odatle išlo u ‘Lisca’, gdje bi poslije 10 sati pratili djevojke kućama, pa se vraćalo i oko 11 se selilo u ‘Stari sat’.

Nove generacije od 1945. godine pa do danas rasle su zajedno s Titovom ulicom. Posebnost je bila da upravo tu Sarajlija Damir Lisac napravi prvi kafić u bivšoj Jugoslaviji, i tako je ulica dobila potpuno novo i moderno ozračje. Poslije su počeli nicati, jedan za drugim, brojni kafići na tom lokalitetu. Kako i ne bi kada se upravo tu formirao poznati sarajevski korzo. Na mjestu današnjeg BBI centra davno prije Robne kuće ‘Sarajka’, bio je prostor gdje se nalazila poznata sarajevska kafana ‘Istra’. Tu su organizirane igranke, a niče i jedna od prvih ćevabdžinica u Sarajevu. Ubrzo je sagrađena i poznata zgrada pored Velikog parka, gdje je otvorena i čuvena sarajevska ‘Parkuša’.

I Tito je sjedio u poznatim ‘kiflama’ sa crvenim plišem u Parkuši (sa Jovankom, Džemom Bijedićem, Munirom Mesihovićem) – Izdvojeno.ba

Omladina je počela tu svraćati, te je ovdje postao centar okupljanja poznatih bosanskih muzičara. U neposrednoj blizini u ‘Slogi’, mjestu do danas poznatom i popularnom, prve muzičke korake napravili su brojni pjevači i bendovi koji će kasnije postati regionalne zvijezde. ‘Parkuša’ je bila pretijesna da primi sve goste, pa su brojni zaljubljenici u muziku stajali i vani. To stajanje i velika navala rodit će popularnu Hipi klupu, gdje se znalo okupiti i nekoliko hiljada mladih.

O Hipi klupi i raji

‘Hipi’ klupa, dužine 20 metara, je sagrađena na početku velikog parka, a prekoputa poznate kafane ‘Park’, često farbana tamno-zelenom bojom od strane parkaša, koji nisu uvijek stavili prolaznicima do znanja da je klupa tek ofarbana, pa bi se poneko ‘upecao’ i dobio par zelenih štrafti preko pantalona. Bilo je tu svakakvih likova, odrpanih čupavaca sa okruglim ‘Lenon’ cvikerima koji su stalno nešto dimili, parova koji su se bezrazložno ljubakali i valjali po travi, brkatih milicionera koji su podozrivo posmatrali one sa ofucanim jeans jaknama sa ispisanim znakovima ‘Peace’ i ‘Doors’. Mnogi su stalno dizali dva prsta u zrak kada su se pozdravljali, i koristili neke nove riječi kao sto su ‘nafurati’, ‘trip’, ‘spid’, ‘haj’, ‘džoint’. Tata je kasnije rekao da je to sve goli ‘Hash’, a neke komšije bi sav taj ‘prozapadni šljam’ pobile i bacile u jarak.

Hipi klupa je bilo mjesto na kojem je trebalo biti viđen, mjesto gdje se dolazilo iz najudaljenijih dijelova grada. Neki bi slučajno sjeli na klupu pa bi se ‘provalili’, bili bi postovjeceni sa onima što tamo sjede pa je poslije trebalo dokazivati suprotno. U neka doba su i viđeniji građani počeli da tu svraćaju, poznati muzičari i intelektualci.

Par generacija se tu smjenjivalo dok konačno ‘Hipi klupa’ nije izašla iz mode, pa su klupu pohodile samo curice iz Trgovačke škole koje su tu svraćale na svom putu prema dalekim gradskim predgrađima. Kada sam poodrastao i ja sam se smatrao za ‘hašišara’ (mada se nisam drogirao) i bilo mi je žao što sam propustio zlatne dane ‘Hipi klupe’, stigao sam na kraj partija.

Hipi klupa je obilovala raznim likovima. Lik koji se svakodnevno mogao sresti je bio poznati hipik Haug. (Neki su govorili da je jednom uzeo previše tripova pa je ‘ostao’ na njima). Bio je pomalo hiperaktivan, kalemio cigaretu na cigaretu, sa svima je bio dobar. Nosio je jedne te iste jeans pantalone i jaknu sa mnogo prišivenih hipi simbola… (Nebojša Šerić Šoba)

Poznate ličnosti

– Spontano nastala Hipi klupa i sve kafane koje su se naokolo nizale, te ovaj korzo u Titovoj ulici, sedamdesetih i osamdesetih godina kreirat će ekonomsku, sportsku, političku, kulturnu i umjetničku avangardu, ne samo Sarajeva nego i cijele Jugoslavije. Svaka poznata ličnost iz Zagreba, Beograda i drugih centara morala bi svratiti u jednu od tih kafana, posebno u kafanu ‘Park’, a svi su se divili sarajevskoj muzičkoj, kulturnoj i sportskoj sceni te bogatom noćnom životu sarajevskih kafića. Iz tih kafića u kojima su stasali svi, pa i političari, izrodile su se mnoge ideje čije plodove mi i danas beremo – pojašnjava Garibija.

Čuveni balkon iznad Vječne vatre

Sjećanje na nekadašnji život i atmosferu Titove ulice ostalo je prisutno i kroz čuveni balkon iznad Vječne vatre, gdje i danas bude napravljen poneki koncert ili organiziran doček. Ipak, mora se istaći da je Sarajevo jedan od rijetkih gradova bivše zemlje koji su uspjeli sačuvati ime Josipa Broza Tita kroz centralnu ulicu.

Taj čuveni balkon naše starije generacije su zapamtile upravo po govoru koji je Tito držao prilikom posjete našem gradu, popraćen prelijepom scenografijom s brojnim ćilimima okačenim u znak dobrodošlice. Titova ulica, Vječna vatra, sarajevski korzo i brojni kafići, definitivno su jedni od čuvara duha našeg Sarajeva. Mlađe generacije ga pamte po najmasovnijem skupu, koji je organizovala SDA, kada je rahmetli predsjednik Alija Izetbegović govorio pred 200.000 ljudi.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh