ODGOVORNOST! - #ostanikuci - #ostanidoma
BiH

Hercegovci, u boj za kamen svoj

Hercegovina svoju snagu i ljepotu crpi i u kamenu kojeg imamo napretek, pa čemu onda uvoz?

Hercegovina-Aljazeera

Može li iko zamisliti Hercegovinu bez krša i kamena?

Ne može, jer to ne bi bila ona. Bez njega bila bi ogoljena, niti bi bila snažna, niti izdržljiva. Iz njega je i nastala, a i sama njena povijest vezana je za snagu tog materijala.

Hercegovina na njemu stanuje, na njemu je svoje kćeri i sinove rodila, iz njega je crpila svoju inspiraciju, bio joj je i ostao sredstvo njenog kreativnog stvaralaštva.

Od kamena su živjeli, skoro svi – Iliri, Rimljani, Osmanlije, Austrougari, koristili su ga i oplemenjivali. I danas je on vrlo bitan resurs, pogodan za eksploataciju i preradu.

Međutim, u BiH razvoj industrije ukrasnog kamena je u stagnaciji. Umjesto da se što više koristi u građevinarstvu i da se izvozi, on se, gle’ paradoksa, uvozi.

Zašto su Hercegovci zakazali, po pitanju afirmacije svoga kamena? Šta ih je paralizovalo? Gdje im je nestala vjera, u moć i snagu kamena?

Trajnost kamena

Možda ne bi bilo loše za Hercegovce da osmisle reklamu za svoj resurs. Jer, on i ima veliko simbolično značenje, utkan je u sve tradicijske, graditeljske i umjetničke vrijednosti tog podneblja. Bio je i ostao inspiracija za mnoge umjetnike i pjesnike. I kada se ljudi umore od zasjeda i smicalica, oni se obično odluče za put prema jugu, prema „Zemlji sunca i kamena“.

Ta odluka nikada nije slučajna, niti odabir puta, jer kamen je postojan. on ljude duhovno jača.

Danas se ukrasni kamen svrstava u dobrog izolatora, jer štedi energiju za zagrijavanje i hlađenje prostora. Ekološki je prihvatljiv, najmanje emitira stakleničke plinove i ne šteti okolišu.

A, različite boje hercegovačkog ukrasnog kamena su oku primamljivije, jako su izražene, zato ga i čine atraktivnijim. Izgled njegov i utiče na njegovu vrijednost na tržištu. O kvalitetu i trajnosti kamena, uostalom najbolje svjedoče i historijske i savremenije građevine širom Hercegovine.

Kakvo je stanje sa kamenolomima?

Svima je poznato da se mjesta gdje se vade kameni blokovi ukrasnog kamena zovu kamenolomi. Hercegovina je bila poznata ranije, po svojim aktivnim kamenolomima. Međutim, danas ih je dosta napušteno.

Ali, ima i svjetlih primjera aktivnih i uspješnih kamenoloma. Tako u krednim vapnencima rade dva, „Inka“ i „Bokoćuša – Crveni Grm“ u Općini Ljubuški. U dolomitima i dolomitnim brečanima nalaze se dva kamenoloma „San“ – lokalitet Muša (Crne Lokve) i kamenolom „Ivankovića Dolac“ (Kočerin) oba u Općini Široki Brijeg. U istoj Općini postoji i kamenolom „Kusačko brdo“, koji je i prvi dobio koncesije za eksploataciju ukrasnog kamena. Nažalost, neki poznati kamenolomi više nisu aktivni: Krstače, Konjovac, Privija, Greda, Vrde, Begići, Osoja, Borićevac.

U čemu je problem?

Činjenica je da su recesija i ekonomska kriza uticale i na ekonomske prilike u zemlji. Kao posljedica takvog stanja u ekonomiji, došlo je i do povećanja nelikvidnosti i neefikasnosti u poslovanju i nedostatka investicija. Najveći problem za poduzetnike su izvori finansiranja, i to redovno u startu, kada i započnu aktivnosti na otvaranju kamenoloma.

Imaju vrlo malu pomoć od nje za korištenje kredita razvojnih banaka (Razvojna banka FBiH) i sredstava iz EU (IPA fondovi).

Čarobni savjeti stručnjaka

Nažalost, danas su glavni izvori finansiranja vlastiti kapital i krediti komercijalnih banaka.

Drugi razlog koji usporava razvoj u sektoru proizvodnje i prerade kamena je nevjerovatna sporost birokracije u državnim institucijama. A, opet na problematiku u tom sektoru nadovezuju se nepovojni brojni parafiskalni nameti koja državna uprava prepisuje, piše “Aljazeera“.

Osobito je vidljiv problem nelikvidnosti koji utječe na naplatu potraživanja. Svi ovi problemi utječu i na konkurentnost privatnih tvrtki.

Građanima BiH je dosta savjeta i čarobnih formula za izlazak iz krize. Pa i onih prijedloga stručnjaka za pokretanje proizvodnje neaktivnih kamenoloma. Te formule u praksi su zakazale i zato građanstvo njima i ne vjeruje.

Dobronamjerni savjeti stručnjaka nalikuju im na zavjeru. Poput ovih – za pokretanje proizvodnje u kamenolomima potrebna je veća likvidnost, smanjenje davanja državi, povoljniji krediti, nacionalni poticaji i korištenje EU na račun prekogranične suradnje. Savjeti nalikuju na čudo.

No, jedno su zaboravili – da, dok BiH uđe u EU, postoji vjerovatnoća da će se i ona raspasti. Do tada, naša država će i dalje uzimati, ne samo od građanstva, već i od poduzetnika. Kamen će se i dalje uvoziti, umjesto izvoziti.

Uvoz, umjesto izvoza

Paradoks je što se hercegovački kamen nekada koristio za sve u građevinarstvu, a danas se uvozi. Izuzetak je Tvrtka „Kremenice“ u koju je uložen domaći i kineski kapital. Već šest godina blokove arhitektonskog građevinskog kamena iz Kamenoloma u Dubici kod Berkovića izvozi u Kinu.

Hercegovci, ali i Bosanci, trebaju biti svjesni da Evropa nema dovoljno količine niti bloka, niti prerađenog kamena. Njemačka iz Kanade uvozi kamen. A mi imamo kamena za izvoz i mogli bismo mi da to sve pokrijemo svojom sirovinom.

Hvala Bogu pa je udruga Zvuk kamena postavila sebi za cilj da oživi proizvodnju u Posušju i Jablanici.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH nas opominju da razmislimo, jer za sedam mjeseci ove godine, smo uvezli kamen vrijedan 10.049.535 KM, a u 2017. godini 15.908.674 KM.

Najviše smo uvozili iz Španije, Slovenije, Turske, Italije, Hrvatske i Srbije. A, što se tiče izvoza, za prvih sedam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno 8.631.072 KM, a prošle godine 11.617.458 KM raznih vrsta kamena, najviše za Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju, Njemačku, Kinu i Austriju.

Hercegovci, probudite se, u boj za kamen svoj!

Jer, šta bi bila vaša zemlja, bez kamena?


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh