BiH

Nemaju radne dozvole, ne plaćaju porez … – Doktori iz susjedstva krstare po BiH!

Kolege koje dolaze rade bez radne dozvole, ne plaćaju porez državi…, čekamo odgovor iz RS-a o ujedinjenju dvije komore, kaže u intervjuu za Oslobođenje Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.

No image - Haber.ba


Doktori (Foto: Ilustracija)

• Federalna ljekarska/liječnička komora pravi jedinstven registar ljekara FBiH?

– Konačno smo na tragu da objedinimo sve kantonalne/županijske komore na nivou Federacije i da napravimo jedinstven registar ljekara FBiH. U interakciji između kantonalnih i Federalne komore licenca je neophodna kako bismo vodili računa o ljekarskom korpusu. Kroz licencu pratimo kontinuiranu edukaciju ljekara u procesu relicenciranja, demografske parametre vezane za ljekare, odnosno starost pojedinih specijalnosti, kretanja ljekara, a koristimo licencu i kao mjeru provođenja kodeksa medicinske etike i deontologije. Poseban problem predstavljaju ljekari koji ulaze iz drugih država na medicinski prostor BiH, odnosno Federacije, gdje rade u raznim društvenim i privatnim zdravstvenim ustanovama bez licence. Tako, da problemi sa eventualnim komplikacijama, eventualnim neželjenim ishodima u liječenju ili čak smrtnim ishodima ostaju neriješeni, gdje ne možemo da konturišemo metode u dijagnostici i terapiji, jer nam se trpaju i ljudi koji nisu ljekari, koji su predstavnici alternativne, tradicijske ili komplementarne medicine. Dakle, i oni moraju biti registrovani. Drugim riječima, svaki oblik liječenja u deset kantona FBiH mora biti kontrolisan i valorizovan od nadležne ljekarske komore, koja ima ovlaštenja da djeluje na toj teritoriji.

Ministar se ušutio

• Dokle se došlo u razgovorima o ujedinjenju entitetskih komora u državnu?

– Situacija u RS-u je jednostavnija, jer je on imao samo jednu komoru i ima samim tim jednostavniju registraciju. Mi smo krenuli od kantonalnih i tek smo početkom prošle godine napravili Federalnu ljekarsku komoru. Već nekoliko puta smo ponudili otvorene pregovore kolegama iz Komore ljekara RS-a o formiranju krovne komore na nivou BiH. To je uslov za ulazak u Uniju evropskih komora. U junu je u RS-u došlo do reizbora i promijenjen je predsjednik njihove komore, te još čekamo odgovor. Mi smo potpuno otvoreni da u bilo koje doba dana ili noći idemo u Banju Luku ili Nevesinje ili bilo gdje, ali i da ih ugostimo u Zenici. Zajednički interes ljekara je krovna komora. Ovdje se ne radi o političkoj, nego esnafskoj instituciji koja treba da štiti i zajedničke i lične interese samih ljekara. Prema tome, ne postoje srpska, hrvatska ili bošnjačka komora, postoji samo komora ljekara ili braće po struci kako to Hipokrat reče i zajednički interes da se male rascjepkane komore unutar FBiH i BiH ujedine u zajedničko tijelo koje će biti lišeno političkog uticaja i koje će štititi interese ljekara na svim onim mjestima na kojima to treba.

• Imate li podršku federalnog Ministarstva zdravstva?

– U početku smo bili zadovoljni saradnjom sa federalnim ministrom i Ministarstvom zdravstva, ali u zadnje vrijeme nemamo nikakve kontakte sa njima. Obraćali smo se ministru kada je u pitanju osiguranje ljekara, čak nam je i davao neke modele, ali i kada je u pitanju izdavanje pravilnika alternativne/komplementarne/tradicijske medicine, koji treba po zakonu da izda Ministarstvo, a mi smo mu dali gotov prijedlog, te kada je u pitanju pravilnik za izdavanje licenci. Kad je u pitanju demografski položaj u ljekarskom korpusu, primijetili smo da su pojedine subpopulacije ljekara, tipa psihijatara ili pedijatara, jako stare. Pokušali smo da budemo kreativni, da damo konkretne prijedloge u rješavanju problema, međutim, odgovora od federalnog Ministarstva zdravstva ima jako malo ili gotovo nikako.

• Rekli ste da ima čestih upada ljekara iz susjednih država na ovaj prostor?

– Najčešće gdje se to dešava su periferni kantoni. Najviše slučajeva zabilježeno je u Posavskoj, te u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Mi nemamo ništa protiv da ulazi medicinska pamet susjednih zemalja i da mi akceptiramo, oplemenimo svoj ljekarski korpus, ali to mora biti regulisano. Kolege koje dolaze rade i bez radne dozvole, ne plaćaju porez državi, tako da društvene odnosno privatne firme koje angažuju takve ljekare pod određenim uslovima koje ne znamo, čine više prekršaja. Prvi je da nemaju radnu dozvolu, dozvolu Ureda za strance, ne plaćaju državi ništa, a nemamo ni uvid u metode rada. Nismo protiv da, uz jasnu regulaciju i obavještenje nadležne komore da su došle kolege, oni rade i da se doprinosi zdravlju stanovništva i unapređenju određenih metoda u dijagnostici. Želimo da o tome budu obaviještene komore, jer mogu nastati neželjeni efekti liječenja, komplikacije u liječenju, smrtni ishodi kao posljedica određenih agresivnih metoda u samom liječenju. Probajte otići u Hrvatsku ili Srbiju pa ćete vidjeti hoćete li moći raditi ono što rade oni u BiH.

• Kakva su Vaša saznanja o pritužbama pacijenata na ljekare, za korupciju ili greške?

– Za rješavanje ovih slučajeva nije nadležna federalna već kantonalne/županijske komore. Pritužbi uvijek ima. Posljednje dvije došle su iz Tuzlanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Reći ću vam o svojim iskustvima iz Komore Zeničko-dobojskog kantona, gdje sam ranije bio predsjednik. Imali smo komisiju za pritužbe građana u kojoj su bila dva ugledna građana i jedan ljekar, koji je trebao da objasni medicinsku terminologiju. I vjerujte da smo riješili dosta tih slučajeva na uzajamno zadovoljstvo. Jednostavno smo znali suočiti ljekara i pacijenta i onda bi se to završavalo jednom medijacijom. Mnogo više pritužbi dolazi menadžerima zdravstvenih ustanova. Kao predsjednik LJKFBiH ne mogu birati direktor neke ustanove, to je politička odluka, ali tamo gdje osjetim da su ugrožena prava ljekara ili stanje zdravlja stanovništva određene regije, to Komora mora upozoriti.

Trik Srbijanca

• Razni iscjelitelji, travari i drugi nadriliječnici prisutni su u BiH…

– Godine 1999. Evropski konsil za zdravstvo je preporučio da se ljekari moraju prihvatiti te alternativne/tradicijske/komplementarne metode liječenja. Govori se o fitoterapiji, koja je na ovim područjima jako poznata, a to je liječenje biljem. Postoje vrlo priznati travari, ali i oni koji to nisu. Tu su akupunktura, akupresura, a odnedavno se pojavljuje i arapska tradicionalna metoda liječenja. Ono što jer Evropski konsil preporučio ljekarima koji su završili medicinu je da se dodatno bave time. To je najbolje. Mene interesuje koje su to škole koje su ti ljudi završili. Interesuje me valorizacija škole. Komore žele da imaju nadzor nad takvim školama. Federalno Ministarstvo zdravstva je institucija koja treba da donese pravilnik za to. Mi smo im to ponudili gotovo, a oni se nikad nisu ni javili. Pomogla nam je Ljekarska komora Srbije, koja ima isti problem u južnoj Srbiji sa tim silnim nadriljekarima i iscjeliteljima. U EU nemaju tih problema, jer se kod njih ne krije dobar dio hoštaplera kao kod nas. Imali smo primjer u Zenici kada je došao srbijanski iscjelitelj i uzimao po 20 KM za pregled, a 50 KM za seansu koja je trajala nekoliko minuta. Upecale su se najranjivije populacije, najteži bolesnici, ljudi su mu išli puni nade. Na kraju smo to uspjeli da prekinemo pozivom policiji. Bilo je problema sa onkološkim pacijentima, koji su bili ubijeđeni da su izliječeni, a kada bi shvatili da je to bio samo trik, uslijedilo bi razočaranje.  

(oslobodjenje.ba)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh