BiH

Miro Džakula – Ne može međunarodni prijelaz imati svaka mjesna zajednica

Hapšenje službenika ne može biti promotivno za neku instituciju, ali ukoliko se dokaže da je neko uradio nezakonite radnje, takav pojedinac treba snositi i posljedice, kazao je direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Miro Džakula.

No image - Haber.ba


Miro Džakula (Foto: Arhiva)

– Pažnju javnosti privuklo je lišavanje slobode tri Vaša uposlenika u okviru akcije Master, čiji je cilj sprečavanje nezakonitog uvoza tekstila u Bosnu i Hercegovinu. Preuzimajući dužnost direktora UINOBiH, najavili ste da ćete sankcionisati sve uposlenike za koje se utvrdi da su radili suprotno zakonu. Kako teče taj proces?

UINO je i pokrenuo kontrolu uvoza tekstila i drugih roba u BiH i od početka kao institucija učestvujemo u akciji Master, ali i u drugim akcijama. Zato slobodno mogu reći da će ugled Uprave iz mjeseca u mjesec samo rasti. Uhićenje službenika ne može biti promotivno za neku instituciju, ali mišljenja sam da se cijeli postupak treba okončati, pa ukoliko se dokaže da je netko uradio određene nezakonite radnje, takav pojedinac treba snositi i posljedice. U UINO trenutno radi 2.450 zaposlenih. Većina ovih ljudi su odgovorni, vrijedni i pošteni službenici, koji savjesno i profesionalno obavljaju svoje poslove.

Rast zahtjeva za povrat PDV-a

– Nakon posljednje sjednice Upravnog odbora UINO, saopšteno je da su prihodi po osnovu PDV-a za prvih 8 mjeseci ove godine manji za 0,4 posto u odnosu na isti period 2012. Koji su osnovni razlozi pada prihoda od indirektnih poreza?

Prihodi od neizravnih poreza u devet mjeseci 2013. iznosili su četiri milijarde i 366 milijuna KM i veći su za 14 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Na blagi pad neto prihoda od neizravnih poreza, koji su otišli u raspodjelu korisnicima, utjecao je rast povrata PDV-a. UINO je u devet 2013. gospodarstvu vratio 739 milijuna KM, što je za 74 milijuna KM više u odnosu na isto radoblje 2012. godine. Na rast zahtjeva za povrat PDV-a utjecali su rast izvoza dobara van Bosne i Hercegovine u tijeku ove godine, veći zahtjevi za povrat PDV-a od međunarodnih organizacija koje učestvuju u velikim infrastrukturnim projektima u BiH (izgradnja koridora 5c i drugi projekti), te nelikvidnost poreznih obveznika koji zbog teške ekonomske situacije sada traže povrat sredstava na račun umjesto ranije češće korištenog poreznog kredita. Pad prihoda od neizravnih poreza bilježe sve zemlje u okruženju, unatoč činjenici da su u prethodnom razdoblju povećale stopu PDV-a (Hrvatska sa 22 na 25 posto, Srbija sa 18 na 20 posto i Crna Gora sa 17 na 19 posto).

– Tri mjeseca nakon što je Republika Hrvatska postala članica Evropske unije, a BiH dobila s Unijom granicu dugu hiljadu kilometara, možete li dati ocjenu kako se odvija promet na dva ključna prelaza – u Gradišci i na Bijači? I u vezi s tim, da li se prelaz Bijača u dovoljnoj mjeri koristi za prelaz putnika?

Svakako želim istaknuti da je Uprava za indirektno oporezivanje ispunila sve svoje obaveze prije ulaska Hrvatske u EU, a koje je Vijeće ministara BiH postavilo pred Upravu. Od 1. jula ove godine potpuno nesmetano se odvija promet između BiH i Hrvatske, tj. preko granice EU. Dva ključna granična prijelaza Gradiška i Bijača funkcioniraju i odgovorila su zahtjevima gospodarstvenika. Što se tiče prijelaza putničkih vozila preko prijelaza Bijača, mišljenja sam da će taj prijelaz tek u narednom razdoblju biti više korišten iz razloga što su građani navikli koristiti neke od starih.

– Pojedine opštine u Hercegovini i zapadnom dijelu Bosanske krajine (i RS-a i Federacije BiH) zahtijevaju da se poveća broj graničnih prelaza prema Hrvatskoj za promet roba koje ne podliježu fitosanitarnoj kontroli. Jeste li upoznati s tim zahtjevima i da li se to pitanje može riješiti?

Naravno, upoznati smo s problemima pojedinih općina u Bosni i Hercegovini. Potpisivanjem Sporazuma o graničnim prijelazima i Sporazuma o pograničnom prometu sa Republikom Hrvatskom, Bosna i Hercegovina je otvorila svoja vrata Europskoj uniji. Izuzetno važno je da takvi sporazumi postoje i baš zato spomenuti sporazumi mogu biti predmet dorade nakon što se dobije povratna informacija sa terena, jer BiH je opredijeljena da se riješe problemi pojedinih općina ukoliko su isti opravdani. Zato podržavam aktivnosti određenih općina, ali isto tako moramo biti svjesni da međunarodne granične prijelaze za putnički ili robni promet ne može imati svaka mjesna zajednica.

– Svjedočili smo akcijama uposlenika UINO u kojima je sa tržišta BiH privremeno zaplijenjena roba na koju nisu plaćene uvozne dažbine. Šta se najčešće u BiH pokušava uvesti mimo zakonskih procedura i o kojem obimu roba je riječ?

Ovlašteni službenici UINO u osam mjeseci 2013. podnijeli su 315 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnim sudovima u BiH zbog sumnje da su učinjeni prekršaji iz oblasti neizravnih poreza. Ukupna vrijednost privremeno oduzete robe u osam mjeseci 2013. iznosi 3,5 milijuna KM. Kad je u pitanju vrsta oduzete robe u 2013. godini, najviše je oduzeto raznih tekstilnih proizvoda, cigareta, kafe, sunčanih i dioptrijskih naočala, satova, motornih vozila, mobilnih telefona, zlata, razne tehničke robe, namještaja, viagre.

Kopije svjetskih brendova

– U Hrvatskoj kontrolni organi, osim što plijene, uništavaju robu koja nosi krivotvorene oznake svjetskih brendova. Kako stvari u vezi s tim stoje u Bosni i Hercegovini?

Na nezakonit način roba se često pokušava uvesti iz Kine, koja je poznata kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača raznih roba. Pokušava se u BiH uvesti i roba koja predstavlja kopiju poznatih svjetskih brendova, što je protivzakonito. Ukoliko otkriju pokušaj uvoza robe, službenici UINO zaustavljaju takvu pošiljku i pozivaju ovlaštenog zastupnika za uvoz te konkretne robne marke u Bosnu i Hercegovinu, koji zaista i potvrđuje da li je riječ o falsifikatu, te se pokreće postupak pred nadležnim sudom. Kada se dokaže pred sudom da je oduzeta roba falsifikat određene poznate svjetske marke, nadležni sud donosi odluku o njenom uništenju zbog zaštite prava intelektualne svojine.

(oslobođenje)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh