BiH

Bolest ne bira vrijeme ni mjesto: Kako reagovati kada neko ima epileptični napad?

U svijetu od epilepsije boluje oko dva posto stanovništva, a čak devet posto svjetske populacije će tokom života imati barem jedan epileptični napad. Iako egzaktnih podataka za našu zemlju nema, na Klinici za neurologiju UKC-a Tuzla kažu da je broj oboljelih otprilike na nivou svjetskog prosjeka, ali da postoje određeni faktori koji dovode do veće učestalosti ove bolesti kod nas.

No image - Haber.ba

“Učestalost epilepsije kao bolesti je vjerovatno ista kao i svuda u svijetu, ali smo mi specifični po tome što smo imali rat prije 20-ak godina i sve ratne posljedice, ranjavanje, psihogeni faktori, stresovi, doveli su do toga da imamo veliki broj simptomatskih epilepsija. Kada je neko imao povredu mozga ranjavanjem, velika je vjerovatnoća, 90 posto i više, da će ta osoba imati epileptične napade”, kaže Mirjana Vidović, šefica Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti na UKC-u Tuzla, piše “Faktor“…

Kada je u pitanju simptomatska epilepsija, ona se pored povreda mozga, vezuje i za moždane udare, jer skoro trećina pacijenata koji prežive moždani udar dobije epileptični napad.

“Imamo više pacijenata s epilepsijom nakon moždanog udara, jer naša medicina nije dovoljno razvijena, a i ljudi su u razvijenijim zemlja više osviješteni, u smislu da vode računa o prevenciji, pa je manje i moždanih udara”, dodaje Vidović.

Epilepsija je hronično oboljenje koje pacijent mora držati pod kontrolom do kraja života. Uzroci za nastanak epilepsije su genetika, moždani udar, infekcije i autizam. Faktori rizika za razvoj ove bolesti su povrede mozga, pojava napada u prvom mjesecu života, abnormalnost ili poremećaj razvoja mozga te porodična historija epilepsije. Međutim, zanimljivo je da čak 50 posto osoba koje obole od epilepsije nema niti jedan faktor rizika.

S obzirom na učestalost ove bolesti i specifične simptome koji mogu uključivati gubitak svijesti, neuobičajene pokrete vilice, gubitak osjeta, ukočenost i poremećaj govora, potrebno je znati kako se ponašati u situaciji kada neko u našem prisustvu ima napad.

“Najvažnije je da vas ne hvata panika, jer napad ponekad može izgledati dramatično. Osobu koja ima napad treba osigurati od opasnosti, spustiti na tlo i okrenuti na lijevu stranu da ne bi došlo do gušenja. Ni u kom slučaju osobi koja ima napad ne treba stavljati ništa u usta, kao ni sprječavati mišićne kontrakcije. Treba sačekati da napad prođe, a najčešće traje dvije do tri minute. Ukoliko potraje duže od pet minuta, potrebno je pozvati hitnu pomoć. Oko osobe ne treba biti puno ljudi, nego samo oni koji su u stanju pružiti prvu pomoć”, objašnjava neurolog Lejla Avdić.

Dan podrške osobama s epilepsijom ustanovljen je 26. marta u Kanadi, na inicijativu devetogodišnje djevojčice Megan Cassidy, koja je pokrenula akciju Ljubičasti dan da podigne svijest o ovoj bolesti.

“Ljubičasti dan se obilježava u 100 zemalja svijeta. Sve je počelo 2008. godine, a UKC se uključio od 2012. godine. U ponedjeljak, 26. marta izaći ćemo na ulice i nastojati objasniti ljudima šta je epilepsija, da bi pokušali razbiti tu stigmu, koja postoji i prati ovo oboljenje. Ove godine će nam se priključiti i svi domovi zdravlja u TK”, kaže Larisa Kovačević, šefica Odjeljenja opšte neurologije na UKC-u Tuzla.

Svi koji žele dati podršku osobama s epilepsijom u ponedjeljak mogu barem obući nešto ljubičasto.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh