BiH

SUDBINA INICIJATIVE: Da li će Bošnjaci, narod koji je preživio genocid, posljednji u Evropi, regiji i BiH braniti čast ljevice?

Ideja ujedinjenja ljevice u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci u vrhu je medijske pažnje.

Sarajevo, BiH - Faktor.ba

Sedam mjeseci uoči opštih izbora u BiH, stranke socijaldemokratske orijentacije i javnost debatuju o mogućnosti ukrupnjavanja u lijevom političkom spektru. Međutim, prema analizi Nezavisnog istraživačkog centra “NICK”, okolnosti i trendovi unutar BiH, u regiji, ali i u Evropi i svijetu im, najblaže rečeno, ne idu na ruku.

Evropa i svijet

Evropski politički trendovi već nekoliko godina donose regresiju lijevih i liberalnih političkih pokreta, koji gube glasove i vlast u sve većem broju država Evropske unije. Ni tradicionalno snažne ljevičarske i socijalističke stranke u istočnoj Evropi nisu imune na ovaj negativan trend, pa desničarske stranke jačaju u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj. Slično je i u Holandiji, Austriji, Češkoj, gdje desničari preuzimaju vlast, piše “Nick“…

Čak je i nedodirljiva Angela Merkel tek prije nekoliko sedmica sastavila vladu nakon izbora u kojima su radikalni desničari ostvarili najbolji rezultat u istoriji. Ona, inače predvodi, konzervativnu koaliciju koja je ljevičare uvela u vlast kao slabijeg partnera. U Italiji su ljevičari već godinama u slobodnom padu, uprkos činjenici da su u kompliciranim koalicijama do posljednjih izbora bili u vlasti.

Pobjeda Emmanuela Macrona na posljednjim izborima u Francuskoj je vratila nadu, ali čini se više kao iznimka koja potvrđuje pravilo.

Šira geopolitička kretanja, poput izlaska Velike Britanije iz EU, pobjede Donalda Trumpa u SAD, rasta ksenofobije, broja etničkih i vjerskih sukoba u svijetu, migrantske krize te ekonomskog izolacionizma nimalo povoljno ne utječu na stranke lijeve orjentacije i njihovu političku perspektivu.

Regija “grca” u desničarskom radikalizmu

Ništa bolja situacija po ljevicu i liberalne političke pokrete, koalicije i stranke, nije bolja u regiji Zapadnog Balkana. Naprotiv, stanje nikada nije bilo gore. Socijalista u vlasti nema gotovo niti u jednoj od država bivše Jugoslavije.

Posebno ne u, za BiH najvažnijim državama Srbiji i Hrvatskoj. Desničarski HDZ Hrvatske na čelu sa Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović suvereno vlada, a tamošnji SDP odavno nije imao lošiji rejting.

Osim toga, revizionistički stavovi prema ustaškom režimu nisu strani predsjednici Grabar-Kitarović koja predvodi populističku desnicu kod naših zapadnih susjeda. Ljevicu tamo mnogo ozbiljnije predstavlja antiestablišmentski pokret Živi zid nego SDP Davora Bernardića.

Sa istočne strane Drine, na vlasti su naprednjaci/radikali, uz pomoć socijalista Miloševićevog nasljedstva. Ako se Dačićeva stranka može smatrati ljevicom onda u Srbiji ljevičari ne stoje loše. No, bh. ljevičari, uvjereni smo, ne bi dijelili političku baštinu kao i Socijalistička partija Srbije.

Vlast Aleksandra Vučića, bivšeg šešeljevog radikala, a danas lidera Srpske napredne stranke koja deklarira želju za evropskom Srbijom, klasični je primjer desničarske, nacionalne vlasti sa karizmatičnim i autoritarnim liderom, kakav je trend i u svijetu. Tamošnja politička klima je daleko od katarzične, posebno u odnosu na prošlost u kojoj je Srbija bila agresor i na BiH i na Hrvatsku. Političari poput Čede Jovanovića ili Nenada Čanka broje sve manje glasova i nestaju sa političke scene.

Bosanski Srbi i Hrvati biraju desnicu

Takvi politički uvjeti u regiji, bez ikakve sumnje imaju značajan utjecaj i na kretanja u Bosni i Hercegovini te nerijetko snažno reflektiraju raspoloženje birača.

Stanje u Hrvatskoj i Srbiji uveliko određuje i političke odnose kod srpskog i hrvatskog korpusa u BiH. Kada je riječ o manjem bh. entitetu, tamo se vodi žestoka borba između “standardno desnog SDS-a” i “još desnijeg”, separatističkog, populističkog i u posljednje vrijeme militantnog SNSD-a Milorada Dodika. Lijevih stranaka u bh. entitetu RS, gotovo da i nema.

Kod bosanskih Hrvata, naravno desničarski, HDZ BiH Dragana Čovića još uvijek nema pravog takmaca, ali i ako ga bude, teško da će biti neka manje desna stranka.

Bošnjaci čuvaju čast ljevice

Na koncu, kod najbrojnijeg naroda u BiH, kod Bošnjaka, politička je scena, čini se najpluralnija ne samo u državi, nego najvjerovatnije u regiji i Evropi. Pregovori lijevih stranaka u BiH, koje na njihovu žalost, već godinama mogu računati samo ili uglavnom na glasove iz bošnjačkog biračkog tijela u Federaciji BiH, u takvim okolnostima djeluju skoro nadrealno.

Kakvu šansu lijeve stranke mogu uopće imati u ovakvim političkim okolnostima? Bošnjačko biračko tijelo suočeno je sa dilemom da li bi, ako uopće doće do ujedinjenja nekoliko lijevih stranaka SDP, DF, Naša stranka i Građanski savez, trebalo da jedini u BiH, regiji, Evropi i svijetu biraju lijevi politički pokret i tako brane čast političke ideologije koja je u dubokoj regresiji?

Naravno, okolnosti nisu uvijek jedini objektivni faktor koji utječe na uspjeh neke političke inicijative.

Često znaju biti odlučujući neki mikro faktori ili karizma jednog lidera, no pitanje je da li “ujedinjena ljevica” u BiH ima tu vrstu argumenata da ponudi biračima, Bošnjacima, te ih uvjeri da trebaju “ići mimo cijelog svijeta”.

Veza desnog centra ljevice

Opstanak i razvoj lijevog političkog pokreta i socijaldemokratije, čini se mnogo izvjesnijim u približavanju političkom centru te saradnji sa stranakama desnog centra. Samo uvezane stranke desnog centra i lijevog centra bi mogle imati dovoljno snage da se odupru radikalnim desnim, a u BiH, i separatističkim militantnim političkim trendovima. U situaciji ugrožavanja državnog poretka sa kakvom se BiH sve više suočava, takva politička inicijativa se čini vitalno značajnom.

Naravno, u slučaju da se okolnosti u BiH značajno promjene, da većina srpskog i hrvatskog biračkog tijela pohrli ka ljevici to bi ju značajno ojačalo. Ne bi više ovisila o glasovima Bošnjaka, naroda koji je bio žrtva genocida i ima najviše razloga da bude desničarski naklonjen, ali uprkos tome jedini održava ljevicu u životu. No, nema naznaka da će doći to takvog političkog preokreta, barem ne do oktobarskih izbora.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh