BiH

Željko Komšić – BiH ne može biti nacionalna država!

Bosna i Hercegovina ne može biti nacionalna država ni jednih ni drugih ni trećih, već građanska, sekularna država, u kojoj za sve ima mjesta, poručio je večeras u Sarajevu na otvaranju 3. Međunarodne balkanska konferencija (IBAC) na temu “BiH u zajedničkoj historiji i multikulturalnoj atmosferi Balkana“, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, javlja Anadolu Agency.

No image - Haber.ba


Željko Komšić (Foto: Arhiva)

Konferencija je organizovana u saradnji Univerziteta u Sarajevu, Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) i Univerziteta u Istanbulu iz Turske.

Na konferenciji se prisutnima obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je kazao da je tema konferencije tako potrebna tema za BiH u aktuelnom trenutku u kojem se nalazi.

“Naše društvo se susreće sa temom zajedničke historije i multikulturalnosti na tri nivoa. Prvi je onaj unutar BiH, drugi kroz poimanje regiona Balkana i reći nivo je zapravo ideja o Evropi“, rekao je on.

Komšić je kazao se u BiH “često hvalimo našom multikulturalnošću, multietničnošću, otvorenošću za različitosti, ali da vrlo često znamo pokazati najgore od sebe urušavajući sve te proklamirane vrijednosti u ratnim sukobima”.

“Balkan je sinonim za sukobe, etničke netrpeljivosti, zaostalost i bezperspektivnost i taj imidž je rezultat naše zajedničke historije i različitog poimanja multikulturalizma. Naša historija je dio evropske historije. Evropa i Evropska unija nisu isto, iako teže tome. I evropska historija nije ništa manja krvavija od historije Balkana. Ali EU je nastala kao projekt koji bi trebao spriječiti ratove među evropskim nacijama i da ih okrene saradnji i ekonomskom, tehnološkom i kulturnom razvitku“, pojasnio je Komšić.

On je istakao da BiH treba cijeniti svoje pripadanje srednjevjekovnom kršćanskom krugu kao i polumilenijskom uticaju Osmanskog carstva, jednako kao i gotovo poluvjekovnoj Austro-Ugarskoj.

“Ono što BiH danas jeste, sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, rezultat je naše zajedničke historije na Balkanu. Zahvaljujući tom posebnom multikulturalnim identitetu i Bošnjaka, i Srba i Hrvata i svih onih Bosanaca i Hercegovaca koji se izjašnjavaju na drugi način, ova zemlja opstaje. Zato se moramo dobro zapitati šta radimo, kada dijelu naših građana koji se zovu imenom zemlje u kojoj žive, odričemo jednakost. BiH zato ne može biti nacionalna država ni jednih ni drugih ni trećih, već građanska, sekularna država, u kojoj za sve ima mjesta“, zaključio je Komšić.

Predsjednik Uprave za visoko obrazovanje Republike Turske Gokhan Cetinsaya, koji je uvodnim govorom i otvorio konferenciju, iskazao je zadovoljstvo povodom svoje posjete BiH. On je istakao da su saradnja, kolaboracija i integracija nešto što je svima potrebno i to u svakom segmentu života.

“U jednu ruku, trebali bismo osnažiti već postojeće veze. Ali s druge strane, moramo ići i iznad toga. Zbog toga je jako važno visoko obrazovanje, internacionalizacije i stvaranje akademskih mreža“, rekao je Cetinsaya.

On je kazao da je visoko obrazovanje važno upravo iz razloga što se sa povećanim brojem osoba sa visokim obrazovanjem povećava i konkurentnost jedne zemlje.

“Svaki građanin bi trebao imati visoko obrazovanje i to je ono za šta moramo raditi i kao ljudi, i kao države“, poručio je on.

Kao drugi važan faktor, Cetinsaya je naveo internacionalizaciju, jer, kako je naglasio, to je budućnost država i sistema visokog obrazovanja. On je također istakao važnost stvaranja akademskih i istražnih mreža.

“Umjesto da se takmičimo, trebali bismo raditi na međunarodnom umrežavanju preko naučnih radova i projekata. Moramo raditi zajedno za bolje rezultate, na umrežavanju i internacionalizaciji. Trebamo podržati mobilnost studenata i akademskih članova univerziteta, osnažiti svoje mehanizme. Mi smo u tom kontekstu, napravili program ‘Mevlana Exchange Program’, što je nešto poput Erasmusa“, pojasnio je Cetinsaya.

Predsjedavajući organizicionog odbora konferencije prof. dr. Ahmet Yesil kazao je da BiH ima prošlost koja dijeli mnoge vrijednosti zajedničke kulture i društveno-ekonomskog života na Balkanu.

“Počevši od Ilira, na ovim prostorima živjeli su i Slaveni i Osmanlije i drugi zbog čega nije teško uočiti sličnosti između bosanske i općenito balkanske historije, a upravo iz sličnosti proizilazi multikulturalnost i zajednička historija. Ova konferencija će nam dati priliku da se međusobno bolje upoznamo, da osnujemo i osnažimo naše mreže i da inspirišemo jedni druge“, rekao je Yesil.

Rektor IUS-a Yucel Ogurlu je kazao kako je historija BiH zapravo živa historija multikulture, multireligije i međusobnog poštovanja i razumijevanja.

“Ova konferencija se održava u gradu u kojem se spajaju istočna i zapadna civilizacija. Sarajevo nas uči da je moguća koegzistencija različitih religija i etničkih grupa u da će to doprinijeti dobrobiti zajednice“, rekao je on.

Rektor Univerziteta u Sarajevu Muharem Avdispahić kazao je da je svjestan da budućnost BiH ne zavisi samo od nje same, već i od toga kako Evropa razumije njen identitet.

“Sudbina čovječanstva u 21. stoljeću će se pretežno bazirati na međusobnom dijalogu“, poručio je Avdispahić.

Rektor Istanbul Univerziteta prof. dr. Yunus Soylet je rekao da je najveće bogatstvo zapravo zajednička historija. On je istakao da su međunarodni odnosi važniji nego što su to prije ikad bili, te da se mora dosta uložiti kako bi se ti odnosi održali i razvili.

“Jedan od najvažnijih ciljeva visokog obrazovanja jesu obrazovati mlade generacije koji poznaju jedni druge, koji razumiju jedni druge i dijele iste vrijednosti. Naš osnovni cilj je osnažiti međukulturalne odnose i edukovati mlade čija su srca otvorena prema drugim kulturama. U tom smislu, IBAC će nam pomoći razviti naše dobre odnose“, rekao je Soylet.

Prethodne dvije godine održane su dvije konferencije IBAC-a i to u Makedoniji i Albaniji. Tema IBAC-a u Makedoniji bila je “Koegzistencija kultura na Balkanu“, a u Albaniji “Balkan na raskrsnici: Evaluacija prošlosti, čitanje sadašnjosti i zamišljanje budućnosti“. 

Na kraju programa, organizatori IBAC-a uručili su međusobno poklone, te su uručili poklone predsjedniku YOK-a Cetinsayi.

(anadolija)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh