BiH

Crnadak: “Deklaracija o opstanku srpskog naroda ne bi trebala biti prepreka u odnosima BiH i Srbije”

“Ne mislim da nacrt zajedničke deklaracije (bh. entiteta) RS-a i Srbije o opstanku srpskog naroda treba da bude razlog da imamo neku novu prepreku u razvoju odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije”, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Igor Crnadak - Anadolija

Advertisements

Nisam vidio deklaraciju, ali iz onoga što sam čuo kao neku vrstu najave, prije svega od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, mislim da se tu ne radi o nečemu što bi trebalo bilo koga uznemiriti. Radi se, koliko sam shvatio, o odnosu, prije svega, prema kulturnom identitetu, jeziku i sličnim stvarima koji se odnose na Srbe koji žive ne samo u BiH nego čitavom regionu. Tako da zaista ne mislim da to treba da bude razlog da imamo neku novu prepreku u razvoju naših odnosa. Vrlo je važno, ja bih se usudio reći, da je možda za razvoj odnosa u regiji od izuzetnog značaja da se uspostave još bolji i što je najvažnije, stabilni odnosi između Srbije i BiH, odnosno Srba i Bošnjaka kao naroda“, rekao je Crnadak.

Lakše do rješenja za granice sa Srbijom nego Hrvatskom

Crnadak je naveo i da se nada se da će u ovoj godini barem nešto od stvari koje su otvorene biti riješene u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Međutim, ne dijelim mišljenje jednog dijela javnosti koje je u posljednje vrijeme Hrvatsku pokušavao da stavi u neki negativan kontekst što se nas tiče. Razumijem interes za hrvatski narod koji živi u BiH, naravno pored jednog opšteg interesa da BiH napreduje i da kao prvi susjed Hrvatske bude što bolja u narednom periodu. Oni su bili uključeni u ove aktivnosti koje se tiču izmjene izbornog zakonodavstva. Pokušavali su da na neki način doprinesu rješenju. Međutim, to je stvar koja može da se riješi samo i isključivo kod nas. Odluke moraju donijeti naše institucije i mislim da će i ova godina, koja je izborna, ipak pokazati da ćemo s Hrvatskom imati, isto kao i sa Srbijom, odnose koji će biti u uzlaznoj putanji“, naglasio je Crnadak.

Bilo bi dobro, kaže, da su BiH i Hrvatska već riješili pitanje postizanja sporazuma o granici.

Međutim, tu postoji nekoliko tih tačaka koje ne idu lako. Vidjeli smo da smo imali problem i sa Srbijom da se postigne dogovor, gdje je situacija mnogo jednostavnija. Tako da na pitanju granica stvar je neizvjesna i ne bih se usudio da prognoziram kada će se to riješiti“, naveo je Crnadak.

Istakao je da smatra da je BiH po pitanju granica u bližem odnosu sa Srbijom nego Hrvatskom.

Bio sam prisutan i na razgovorima koji su bili u Beogradu tokom predsjedničke posjete i susreta članova Predsjedništva BiH i predsjednika Srbije. Mislim da su tu stvari blizu. Vidjet ćemo da li će postojati energije, i ako hoćete, jednim dijelom čak i hrabrosti, prije svega u Sarajevu da se ovaj dogovor postigne. Mogu zaista samo da pozovem i apelujem da se to desi, jer mislim da se radi i o snažnoj poruci. Jer, postizanje dogovora oko granice između Srbije i BiH je samo po sebi snažna poruka, ali uz to ne treba zaboraviti da se rješava nekoliko vrlo praktičnih problema ljudi koji tamo žive. I zbog toga se iskreno nadam da ćemo to završiti ove godine“, kazao je Crnadak.

Neće biti priznanja i ukidanja viza za građane Kosova

Kada je u pitanju odnos BiH i Kosova, rekao je Crnadak, smatra da je odnos koji sada imamo nešto što ne bi trebalo mijenjati u ovoj fazi.

Siguran sam, što se tiče nas koji dolazimo iz (bh. entiteta) RS, da se neće donositi drugačije odluke kada je u pitanju priznavanje Kosova. Međutim, naša je želja da život teče, da život ide dalje. Sa strane Bosne i Hercegovine je to tako. Mogu da kažem, ne samo u ime partije (PDP-a) ili bloka (Saveza za promjene) iz koga dolazim, jer to osjetim i kod drugih, u BiH svi žele da život funkcioniše, da se neke praktične stvari rješavaju, da se putovanja i dobijanje vize odvijaju na jednostavniji način, da ekonomski i trgovinski tokovi bolje funkcionišu i čitav niz drugih stvari“, navodi Crnadak.

Na kraju krajeva, ističe, imamo mnogo slučajeva u svijetu gdje određena statusna pitanja nisu riješena, međutim ekonomija, život teku, razvijaju se i idu dalje.

Mislim da bi to trebao biti slučaj i ovdje. S tim da bih još dodao da je zaista od presudnog značaja za dobrobit cijeloga regiona da se postigne konačan dogovor Beograda i Prištine. Nadam se da će tu biti razumijevanja, da će postojati jedna vrsta shvatanja sa svih strana koje su u to uključene, da taj dogovor mora biti takav da zaista niko iz te priče ne može da izađe kao poražen. Mi tu imamo zaista visok stepen razumijevanja za poziciju Srbije. Mislim da način na koji smo se mi postavili kao institucije u BiH prema pitanju Kosova da to ne može biti nikakav, ni u kojem slučaju razlog nekakvih odnosa koji bi se pokvarili ili da dođe do nekakvih šumova u našim odnosima ubuduće. Naprotiv, mislim da imamo stav stav i poziciju koju Srbija poštuje i cijeni“, naglasio je Crnadak.

Ističe da BiH ima sada vrlo nefleksibilan vizni režim u kojem praktično ministar vanjskih poslova BiH svaku vizu za građane Kosova lično potpisuje.

Moram reći da evo za nepune tri godine koliko sam ministar nismo niti jednu vizu odbili. Dakle, ne koristimo to kao neku vrstu blokadu za ljude koji dolaze sa Kosova, odnosno žele da dođu ovdje i rade posao zbog kojeg bi došli. Međutim, mi smo nekoliko puta ponavljali, i evo i sada kažem, da bi bilo potrebno da na nivou eksperata u jednom neutralnom okruženju, najvjerovatnije uz neku vrstu sponzorstva EU, dođe do tehničkog dogovora i sporazuma na način kako to uraditi. Mi smo više puta to inicirali, no nije bilo odgovora sa kosovske strane. Moj utisak je da jednostavno ne postoji neki veliki interes, najvjerovatnije iz razloga što bi Priština htjela potpuno ukidanje viza, što u ovom trenutku očigledno nije moguće. Mislim da bi bilo dobro za sve da do takvog jednog sastanka dođe i da dobijemo liberalizaciju viznog režima i uopšte načina putovanja za ljude koji idu iz BiH na Kosovo i obratno“, poručio je Crnadak.

Put Sarajevo – Beograd šansa za razvoj odnosa

Gradnja autoputa i brze ceste između Sarajeva i Beograda bi, kaže ministar vanjskih poslova BiH, značila mnogo za unapređenje odnosa dvije države, posebno ekonomskih.

Prvi ja, koji kao ministar imam određenu logistiku, izbjegavam da idem automobilom osim kad baš nemate drugu opciju. Svi znamo koliko je to ustvari težak i loše povezan put, odnosno relacija. I ne treba mnogo objašnjavati koliko je značajano da povežemo Beograd i Sarajevo. Mislim da je to vrlo pametan potez s turske strane u ovom trouglu da podrže nešto što je među najvažnijim stvarima u ovom trenutku, da se infrastrukturno dodatno povežu Srbija i BiH. U ovom momentu imamo podršku za obje trase. Vrlo optimistično zvuči to što smo čuli i od turske strane, što smo čuli i od ministra komunikacija i prometa BiH Ismira Juske. Međutim, znamo kako je s tim velikim projektima koji mnogo koštaju i koji uključuju veliki broj procedura. Tu se uvijek nešto može zakomplikovati tako da ovo što sada vidimo to je nešto što, ako se realizuje imat će jako dobar efekat. Ali, evo vidjet ćemo kakav će biti tempo realizacije ovih ideja“, cijeni Crnadak.

Kaže da je vrlo teško dati jednostavan odgovor na to da li se definisanjem dvije trase puta Sarajevo – Beograd zadovoljavaju interesi svih u BiH.

Jer, kada se otvorila priča o trasama vidjeli smo da tu imate različitih mišljenja i unutar pojednih naroda i unutar pojedinih regija, i između entiteta, pa čak i između pojedinih opština. Tako da mislim kako god da se napravi bit će onih koji su nezadovoljni. Ali, ako se ovo realizuje, ovo dogovoreno na ovakav način sa ta dva pravca mislim da će većina ljudi moći biti zadovoljna“, smatra Crnadak.

Kandidatski status prije 2019. nego ove godine

Ministar vanjskih poslova BiH kaže kako ne može garantovati kandidatski status BiH u EU tokom 2018. godine.

Vrlo sam oprezan s rokovima. Razgovarao sam sa šefom Delegacije i specijalnim predstavnikom EU u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom nakon što je okončan posao usvajanja odgovora na Upitnik Evropske komisije. Razgovarali smo o toj daljnjoj perspektivi. Mislim da se ne trebamo previše zalijetati s terminima. Mnogo je važnije da budemo spremni da radimo dalje stvari. Sigurno će biti jedan broj dodatnih pitanja. Mislim da to nećemo moći izbjeći. I mislim da se treba na to fokusirati“, poručio je Crnadak.

Kaže da, što se tiče Ministarstva vanjskih poslova BiH, već poduzimaju aktivnosti koje su mnogo intenzivnije nego do sada.

Jer, bili smo nažalost u periodu 2017. godine, pogotovo u drugoj polovini u jednom vakumu gdje nismo imali rezultate i čak bi bilo kontraproduktivno da smo imali tada neku veliku ofanzivu prema glvanim gradovima zemalja članica EU. Međutim, sada se stvari mijenjaju. Mi ćemo preko naših DKP-ova koji pokrivaju zemlje članice EU, ali i u mojim direktnim kontaktima s kolegama ministrima iz ovih zemalja napraviti zaista snažan, pozitivan pritisak da nakon naših odgovora sljedeći koraci dođu što je moguće brže. Možda, ako bih morao da se definitivno opredjelim, rekao bih da je možda realnije da kandidatski status bude početkom 2019. godine nego u ovoj godini“, naglasio je Crnadak.

Strategija Evropske komisije može biti i šansa za BiH

Postoji mogućnost, navodi Crnadak, da u BiH dođe do pada podrške građana ulasku u EU nakon objave Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan, a u kojoj se za BiH početak pregovora projecira tek za 2023. godinu.

Taj pad je moguć, prije svega što mi imamo jako visoku podršku. I ona se teško zadržava na tako visokom procentu. Međutim, ne mislim da bi ova Strategija Evropske komisije odmah trebala da donese tako negativan efekat. Što se tiče Strategije Evropske komisije vidjeli smo da su i u EU različite ocjene. Mnogi bi željeli da je ona bila efektinija oko nekakvih budućih koraka kada je u pitanju perspektiva članstva nas koji smo aplikanti. Peter Szijjarto, ministra vanjskih poslova Mađarske, je tu bio najdirektniji. Tako da s te strane je očigledno da se pokušavo napraviti neki balans. Da li se uspjelo to će pokazati vrijeme. Ali, ono što je iz našeg ugla važno, izdvojio bih tri stvari“, rekao je Crnadak.

Kao prvo, ističe, je da se ipak odustalo od koncepta koji je bio katastrofalan, a to je da se ovih šest aplikanata Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, BiH i Kosovo podijele u tri grupe po dva.

Onaj model 2+2+2 bi zaista bio nešto loše i meni je drago što se od toga odustalo. Dakle, ide se na individualno mjerenje progresa svake od zemalja. Što se tiče drugog djela, mislim da je veoma važno da je precizno definisana i to s postepenim porastom finansijska podrška iz pretpristupnih fondova za svaku od naredne tri godine. I treća stvar koja je za nas posebno važna je što BiH kao i druge zemlje koje se tretiraju u Strategiji Evropske komisije nije dobila nekakvu godinu u kojoj će se reći, evo vi tada ulazite, ali nije dobila ni bilo kakvo ograničenje. Prema tome prostor je potpuno otvoren. Opredjeljenje da je EU potpuno otvorena za nove članove iz ovog regiona je najčvršće do sada potvrđeno i indirektno je rečeno nemate ograničenja brzine. Koliko budete vi mogli ići brzo toliko brzo ćete se i kretati prema EU. Tako da su to neke najvažnije stvari iz mog ugla“, cijeni Crnadak.

Odluke institucija (bh. entiteta) RS nisu presudne za aktiviranje MAP-a

Ovih dana se, kaže Crnadak, vode vodi vrlo intenzivna rasprava oko BiH i aktiviranja MAP-a među zemljama članicama NATO-a.

Imam jedan dio informacija i formalnih i nekih neformalnih. Raspoloženje je generalno mnogo bolje nego prije šest mjeseci. Ne mislim da su stvari vezane za određene odluke institucija (bh. entiteta) RS, o vojnoj neutralnosti i najave oko povlačenja potpisa sa odluke o aktivaciji MAP-a, nešto što će presudno uticati. Najveća prepreka je bio famozni uslov knjiženja perspektivne imovine. Ja ću i ovu priliku iskoristiti da kažem da mislim da je to bio pogrešan uslov i nepotreban uslov u okolnostima u kojima su i Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH imale puni pristup svim lokacijama bez ikakvih troškova, bez ikakvih ograničenja. Ali, šta je tu je. Mislim da će od toga, uknjižbe, najviše zavisiti da li će procjena članica biti da i na tom polju postoji, kako oni to često kažu, zadovoljavajući progres. Jer, ove druge stvari intenzivna saradnja u raznim oblastima sa NATO-om, naše učešće u NATO vođenim misijama, dokument Pregled odbrane koji je završen, smanjivanje broja vojnika… su realizovani. Dakle, praktično sve druge stvari su tamo gdje trebaju biti. Mislim da će se na ovom pitanju oko uknjižbe vojne imovine to zasnivati, ta konačna odluka“, istakao je Crnadak.

Ne može, navodi Crnadak, da kaže precizno hoće li ili neće doći do aktivacije MAP-a za BiH u ovoj godioni.

Ali, sada stvari stoje pozitivnije ako tako mogu reći za BiH kada je u pitanju aktiviranje MAP-a nego prije šest mjeseci. Mislim da je neki momenat kada bi to trebalo biti jasno Samit NATO-a koji će biti ovog ljeta. Pa ćemo vidjeti“, poručio je Crnadak.

Izborni proces ne smije biti ugrožen

Ističe da se iskreno nada da izborni proces u BiH nije ugrožen. Jer, u BiH, navodi, mnoge stvari ne funkcionišu kako treba ali, ta jedna izvjesnost, predvidljivost izbora, prve nedjelje u oktobru svake četvrte godine je jedno demokratsko dostignuće koje ne bi smo smjeli izgubiti.

Svaki put smo do sada to smo imali. Bilo je određenih problema u implementaciji pojedinih izbora, ali u suštini redovnost i potpuna izvjesnost u njihovom održavanju po zakonom utvrđenoj dinamici je jedno značajno demokratsko dostignuće. Ja se nadam da niko neće ići u smjeru da to ugrozi. Svakako bi bilo dobro da se postigne politički dogovoru FBiH. To bi bilo zaista nešto što bi mnogo relaksiralo situaciju. Mislim da svi treba da daju neki svoj doprinos. U ovom konkretnom slučaju stranke i političari koji dolaze iz (bh. entiteta) RS su najmanje uključeni iz razloga što se tretiraju stvari koje se odnose na relacije unutar FBiH kao entiteta. Međutim, mogu slobodno da kažem u svoje ime da smatram da i sa naše strane će biti jedan konstruktivan pristup i u onoj mjeri kojoj se može podržati nekakav dogovor da ćemo to sigurno uraditi“, stava je Crnadak.

Miješanje međunarodne zajednice, cijeni Crnadak, nam nikada nije donijelo dobro, pa ne bi ni kada je u pitanju promjena izbornog zakonodavstva u BiH.

Kada smo god imali situaciju gdje se igra na kartu hajde da mi ovo nekako razvučemo pa će doći stranci i riješiti pitanje za nas to je donosilo uvijek dodatne napetosti i loša rješenja. Prema tome ja mislim da je jedini izlaz iz ovoga odluke domaćih institucija i rješenja oko kojeg će se postići politički dogovor unutar zemlje“, poručio je Crnadak.

Trilateralni sastanci šanse za unapređenje ekonomske saradnje

Istakao je da je trilateralni sastanak ministara vanjskih poslova BiH, Hrvatske i Turske potvrđen, ali teme i događaj su u fazi pripreme.

Ono što je očigledno da ćemo gledati da pronađemo načine za otvaranje novih varijanti ekonomske saradnje u ovom trouglu. Sigurno će se razgovarati i o predsjedničkoj trilaterali koja bi trebala da se desi tokom ove godine. Vidjet ćemo šta će još biti teme. Ali, u svakom slučaju mislim da je ovo jedna dobra stvar jer se prvi put evo dešava u ovom formatu kod nas. Uglavnom su ovi događaji organizovani u Njujorku, gdje je bio u septembru prošle godine tokom Generalne skupštine UN-a. Ovo što će se desiti u BiH je zapravo realizacija te ideje da počnemo s redovnim sastajanjem i ovdje na prostoru ovih zemalja koje su uključene. Dakle, i u trouglu sa Srbijom i Hrvatskom“, naglasio je Crnadak.

O tome šta će BiH predložiti kao teme za trilateralni sastanak krajem februara u Mostaru s Hrvatskom i Turskom, kaže Crnadak još će se vidjeti.

Imamo odličan efekat koji je došao iz trilaterale sa Srbijom. Imamo nekoliko stvari koje su vrlo efektne za BiH kada je u pitanju bilateralni ekonomski odnos i trgovinski odnos s Turskom. Vidjet ćemo da li su to neki od tih već postojećih stvari koje imamo ili šta će se još moći proširiti. Vidjet ćemo i šta će se tu nametnuti eventualno od nekih političkih aktuelnih tema. Tako da u narednim danima ćemo imati jasniju sliku oko tema za ovaj sastanak“, poručio je Crnadak.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh