BiH

Izetbegović: “Muslimani su sukreatori, a time i suvlasnici evropske kulture i civilizacije”

Muslimani su sukreatori, a time i suvlasnici evropske kulture i civilizacije, poručio je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u obraćanju na simpoziju “Budućnost islama i muslimana u Evropi na primjerima Bosne i Hercegovine i Andaluzije” danas u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Bakir Izetbegović - Anadolija

Advertisements

Izetbegović smatra da govoriti o odnosu Evrope i islama u sebi po pravilu nosi opasnost da se skrene na stranputicu i da se ne dotakne suština. Ta opasnost, istakao je, izvire iz činjenice da ljudi često ne znaju o čemu tačno govore kada kažu Evropa, ili kada kažu islam.

Podsjetio je i na riječi bugarskog pisca sa njemačkom adresom, Ilije Trojanowa koji je Evropu definisao kao kontinent bez granica.

Evropu, kazao je Izetbegović, po njemu, ne definiše prostor, već ideja, antička, barbarska, srednjovjekovna, imperijalna, totalitarna i današnja demokratska Evropa, razlikuju se i veličinom i granicama i svojim stremljenjima, ali jedno im je uvijek bilo zajedničko – sve su Evrope imale mit, ili san o sebi.

“Nekada je taj san bio nadahnuće za procvat, a nekada užasna noćna mora, a u šta će se pretvoriti zavisilo je od njegove usklađenosti sa stvarnošću. Na neki način, slično je i sa islamom. Postoji islam, kao Božja objava mira i svrhe čovjekovog života na zemlji, i postoje njegove ovozemaljske manifestacije, od kojih su neke dosezale vrhunce ljudskog duha, krećirajući moćne kulture i civilizacije, a neke su, iznevjeravajući samu suštinu Božije objave, stranputicom odlazile u zaborav”, pojasnio je Izetbegović.

Kako je kazao, idealizacije i predrasude uvijek vode u polarizacije i postaju prepreke životu. Evropu, koju danas promišljamo i živimo, prema Izetbegovićevim riječima, oblikovale su mnoge sitnice.

“Islam nije stran duhu Evrope, niti su muslimani tuđini u njoj. Naprotiv, ono što danas nazivamo duhom Evrope zasigurno ne bi procvjetalo bez horizonata koje je islam otvorio u svim oblastima ljudskog djelovanja, od religije i filozofije, preko umjetnosti, politike, ekonomije i organizacije države, do prirodnih nauka i zanatstva. Islamska misao je inicirala humanistički preporod na Zapadu, uvela je historijske nauke, uvela je naučni metod, pomogla je skolastičarima da usklade filozofiju s vjerom, stimulirala je zapadni misticizam, postavila temelje italijanskoj reneseansi i usmjerila modernu evropsku misao do Kanta. Muslimani su bili nosioci progresa tog vremena, oni su bili most između filozofije i znanja Antičke Grčke i nauke zapadnog svijeta”, istakao je Izetbegović.

Također, i napredak medicine, matematike, astronomije, hemije, geografije, građevinarstva i finansija, na kom počiva moderno društvo, nezamisliv je bez učešća islamskih naučnika.

Izetbegović smatra da mnogi naučni radovi govore o ovoj temi i potvrđuju nedvosmislen zaključak – muslimani su sukreatori, a time i suvlasnici evropske kulture i civilizacije.

“Islam živi u Evropi i sa Evropom već više od 13 vijekova, a u mnoge dijelove kontinenta stigao je znatno prije kršćanstva”, rekao je Izetbegović u svom obraćanju.

Podsjetio je da se kalifat Umajada već početkom osmog vijeka učvrstio na tlu Evrope, najprije na Iberijskom poluotoku, da bi se kasnije proširio na južne dijelove današnje Francuske, Švajcarske i praktično na sve otoke zapadnog Mediterana.

Islamska država, kazao je Izetbegović, koja će trajati skoro osam vijekova je uveliko dosezala civilizacijske i kulturne vrhunce u filozofiji, nauci, tehnologiji i organizaciji kada se krajem prvog i početkom drugog milenijuma kršćanstvo proširilo istočnom, centralnom i sjevernom Evropom.

“Islam je uticao na formiranje evropskog duhovnog i kulturnog identiteta na sjeveroistoku Evrope kroz 500 godina trajanja Zlatne Horde, odnosno Krimskog, Kazanskog i Astrahanskog kanata, te na jugoistoku Evrope kroz vitalnu i moćnu Osmansku imperiju. Istinski duh islama je inkluzivan. On priznaje sve što je dobro i napredno. On ne ruši. On gradi i nadograđuje. Ništa što svijet čini boljim, što oslobađa ljudsku kreativnost, ne može biti protiv islama. I ništa što je islamsko ne može biti protiv slobode, napretka i oslobađanja ljudskih potencijala”, rekao je član Predsjedništva BiH.

Muslimani su, nastavio je Izetbegović, u ne tako davnom historijskom vremenu, dali kolosalan doprinos razvoju globalne, univerzalne kulture i civilizacije, jer je ta generacija muslimana s radošću i znatiželjom prihvatala, a zatim unapređivala znanja koja su zaticali u zemljama kojima su ovladali.

“Spremnost historijske Evrope, koja se pogrešno percipira kao ekskluzivno kršćanska, da se prožima i nadopunjuje sa islamom, može da čudi samo neuke. Evropa nije rodno mjesto ni jedne od velikih monoteističkih religija, pa ni kršćanstva. Sve tri velike monoteističke, abrahamske religije potiču s istog duhovnog i geografskog izvora – bliskoistočnog. U Evropi su se abrahamske vjere i kulture preplitale i poticale jedna drugu na takmičenje, koje je utiralo put napretku čijim se plodovima i mi danas koristimo”, poručio je Izetbegović.

Prema njegovim riječima, osvjetljavanje i bolje razumijevanje prošlosti neće biti od velike koristi ako nam ono ne osvijetli sadašnjost i budućnost.

Podsjetio je i na riječi rahmetli Alije Izetbegovića: “Čitav muslimanski svijet se nalazi u stanju vrenja i promjena. Ma kako bude izgledao ovaj svijet pošto ove promjene naprave prvi uzlazni krug, jedno je sigurno – to više neće biti svijet iz prve polovice ovog vijeka. Epoha pasivnosti i mirovanja prošla je zauvijek. Jer, jedan svijet od 700 miliona ljudi, s ogromnim prirodnim resursima i na geografskoj poziciji prvog reda, koji je nasljednik kolosalnih kulturnih i političkih tradicija i koji je nosilac žive islamske misije, ne može još dugo ostati u položaju najamnika. Ne postoji sila koja bi mogla spriječiti novu muslimansku generaciju da ne učini kraj tom nenormalnom stanju.“

“U skoro pedeset godina otkako su ove riječi stavljene na papir broj muslimana u svijetu se udvostručio. Ekonomska moć zemalja koje oni nastanjuju udesetostručila se. Broj škola, učenika i učitelja u nekim od tih zemalja je i više nego ustostručen. Svjedoci smo društvenih lomova, revolucija, konflikata i ratova. Duboke društvene i političke promjene, koje su fermentirale decenijama, su konačno krenule u smjeru stvaranja slobodnih društava i demokratskih struktura vlasti”, istakao je Izetbegović.

Kako je kazao, dobro obrazovana i slobodoumna generacija muslimana napokon je počela slamati okove koji su predugo sputavali islamski svijet.

Nova generacija muslimana, smatra Izetbegović, traži slobodna umjesto zatvorenih društava, vladavinu prava umjesto vladavine jedne osobe, demokratiju umjesto diktature, pravdu i poštenje umjesto opresije i korupcije.

Nikakva sila, naglasio je, ne može spriječiti ovu novu generaciju da osvoji slobodu, preuzme sudbinu u svoje ruke i učestvuje u oblikovanju svijeta budućnosti.

“Svaka borba za slobodu je krvav put, i ona nažalost, ima i svoja iskušenja, pa i devijacije. Terorizam i izbjeglička kriza dvije su najupečatljivije. Strah Evrope od terorizma je razumljiv, ali on ne smije prerasti u paniku, jer će to biti pobjeda terorizma. Niti se smije pretočiti u strah od izbjeglica, jer je će to biti njegova još veća pobjeda. Umjesto zatvaranja u sebe poput školjke, Evropa se treba otvoriti i beskompromisno djelovati kao saveznik muslimana, jer samo to savezništvo može poraziti devijantnu ideologiju tekfira i smrti, čije su najveće žrtve upravo muslimani”, kazao je Izetbegović u obraćanju prisutnima u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, vrijeme koje dolazi biće obilježeno skoro neshvatljivim ubrzavanjem protoka informacija i eksplozijom novih ideja ali u tom previranju dešavaće se i veličanstvene stvari, ali će biti i trenja i konflikata.

U tom procesu, naglasio je Izetbegović, muslimani moraju aktivno učestvovati, ali ne kao osvetnici zatrovani gorčinom zbog vijekovne dominacije Zapada, već kao njegovi saveznici u borbi za zajedničko bolje sutra. Ali isto tako, kako je kazao, Evropa mora sebe podsjetiti da je oblikovana mnogo većim brojem faktora nego što se to uobičajeno misli.

“Bosna i Hercegovina može poslužiti kao primjer takvog savezništva i model za širi društveni kontekst. Traumatično iskustvo s kraja prošlog vijeka, kada je naša država bila izložena agresiji i genocidu za koje se vjerovalo da su, nakon sloma nacizma, nemogući na tlu Evrope, otvorilo je prostor i za radikalizaciju i otpadništvo od civilizacije”, pojasnio je Izetbegović.

Zahvaljujući udruženom djelovanju vlasti, Islamske zajednice i partnerskih institucija iz Evrope, istakao je Izetbegović, obustavljen je proces bujanja džamata koji su djelovali izvan okrilja Islamske zajednice u BiH, zaustavljen je odlazak iz Bosne i Hercegovine na strana ratišta, a radikalna ideologija je gurnuta na marginu društva i stavljena pod kontrolu.

“Jedan od autohtonih evropskih naroda koji je već pola milenijuma u islamu su bosanski muslimani, Bošnjaci. To je narod koji je u svojoj borbi za opstanak, slobodu i dignitet, na vlastitom mikroplanu, prošao mnoga iskušenja kroz koja prolaze ili će proći muslimani diljem svijeta. To je mali narod koji nosi veliko historijsko breme”, smatra član Predsjedništva BiH.

Kroz sve vrijeme svog trajanja, prema Izetbegovićevim riječima, Bosna je bila tačka dodira Istoka i Zapada, mjesto susreta ideja, religija i interesa, ali prije svega mjesto koegzistencije pripadnika abrahamskih tradicija.

“Bosna je tokom nekoliko decenija svog ukupnog postojanja, naročito u 20. vijeku, bila poprište sukoba. Ali ti sukobi su svaki put bili uvezeni spolja, kroz intervencije i invazije tuđinaca. Ono što Bosna u stvari jeste, a to je prirodna multikulturalna i multireligijska zajednica, izgrađeno je kroz vijekove mira, tolerancije i poštovanja drugih i drugačijih. Sarajevo je grad sa stotinu minareta, ali i grad brojnih i golemih crkava i sinagoga. Uz katoličke katedrale i markantnu Sabornu pravoslavnu crkvu, tu je i velika protestantska, kao i subotarska crkva. Sve najbitnije bogomolje se nalaze u historijskom dijelu Sarajeva, na jednom kvadratnom kilometru i skoro da se oslanjaju jedna na drugu”, kazao je Izetbegović.

Poručio je da je Evropa danas dom za više od 20 miliona muslimana, od kojih su neki starosjedioci u svojim zemljama, poput Bošnjaka, a drugi su došli na valu globalnih migracijskih procesa, kao ekonomski migranti ili kao prognanici iz svojih zemalja poharanih ratom.

Izetbegović je podsjetio na ideju koju je prije dvije godine iznio na samitu šefova država Organizacije islamske saradnje u Istanbulu, za osnivanje Evropske grupe u okviru ove organizacije, po uzoru na Afričku, Azijsku i Arapsku grupe.

“Moj prijedlog je prihvaćen i Grupa je formirana. Predstoji rad na ostvarivanju njene pune funkcionalnosti.Na taj način dijalog između Evrope i islama bio bi bolje artikuliran i ometalo bi ga manje šumova, a institucije evropskih i islamskih zemalja imale bi platformu za još čvršću saradnju kroz takvu organizaciju. Vjerujem da i Unija Evropskih Demokrata Turske na čelu sa gospodinom Zaferom Sirakayom može dati svoj doprinos u dijalogu Evrope i islama, ali i biti podrška i važan saradnik u radu Evropske grupe Organizacije islamske saradnje”, dodao je Izetbegović danas u Sarajevu.

Simpoziju, između ostalih, prisustvuju i glasnogovornik ureda turskog predsjednika Ibrahim Kalin koji je doputovao u posjetu Sarajevu, Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH i ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koc.


NAPOMENA: Video materijali objavljeni u ovom tekstu postavljeni su na globalnim internet servisima za javno i besplatno dijeljenje video materijala. Oni nisu vlasništvo portala Haber.ba i portal Haber.ba ne odgovara za njihov sadržaj i autorska prava.

Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh