BiH

Ustavni sud BiH obilježio 20 godina rada: Više od 99 posto predmeta rješavaju domaće sudije

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u protekle dvije decenije uzeo je i dobio u rad više od 60.000 predmeta, a samo prošle godine je doneseno skoro 8.000 odluka”, kazao je danas predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman u povodu obilježavanja 20 godina najviše pravosudne institucije u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Ustavni sud BiH - Anadolija

Advertisements

Ćeman je podsjetio da je Ustavni sud počeo sa radom 22. maja 1997. godine.

“Historija ustavnog sudovanja u BiH datira više od pola stoljeća. Međutim, Ustavni sud po važećem Ustavu je uspostavljen i počeo da radi 22. maja 1997. godine. Ustavni sud je do sada uzeo i dobio u rad više od 60.000 predmeta počev od 1996. kada je počeo primati podneske. Na godišnjem nivou Ustavni sud zna primiti i preko 6.000 predmeta, a do sada je u preko 30.000 odluka riješio ogroman broj predmeta”, pojasnio je Ćeman.

Istakao je da trenutno u radu imaju više od 3.000 predmeta. Najviše ih se odnosi na apelacionu nadležnost.

“Što se tiče apstraktne nadležnosti Ustavni sud u preko 650 predmeta za ove godine, u neku ruku se može reći, startovao je sa ocjenom ustavnosti, odnosno usklađenosti sa Ustavom Dejtonskog mirovnog sporazuma”, naglasio je Ćeman.

Upitan da prokomentariše status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH te da li su oni još uvijek potrebni, Ćeman je istakao da “strane sudije nisu u funkciji nadzora domaćih sudija niti Ustavnog suda”.

“Sve dok nadležno tijelo u vezi s tim ne odluči drugačije oni su za nas članovi ove institucije i tretiramo ih ravnopravnim sebi. Oni su, posebno u početnoj fazi, imali značajan doprinos radu Ustavnog suda. Strane sudije učestvuju u plenarnim zasjedanjima. Dok neko ko je nadležan ne odluči drugačije oni će učestvovati u plenarnim zasjedanjima”, pojasnio je Ćeman ne upuštajući se u procjenu da li su oni potrebni u BiH ili ne.

Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić kazao je da se događa i da se strane sudije podijele u glasanju o pojedinim predmetima.

“U prošloj godini međunarodne sudije su sudjelovale u donošenju 0,46 posto odluka, a prošle godine smo donijeli 7.926 odluka. Iz ovoga vidimo da domaće sudije – Veliko vijeće, rješava preko 99 posto predmeta i najvećim dijelom jednoglasno. Ovi podaci ukazuju da Ustavni sud najvećim dijelom funkcioniše bez međunarodnih sudija u smislu rješavanja broja predmeta”, istakao je Tadić.

I drugi potpredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko M. Knežević podsjetio je da domaće sudije rješavaju više od 99 posto predmeta. Domaće sudije su, prema njegovim riječima, ravnopravnije jer svoj posao rade 365 dana u godini.

Odgavarajući na novinarsko pitanje o tome kada se najranije može očekivati odluka Ustavnog suda kada je u pitanju povlačenje vitalnog nacionalnog interesa vezano za Izborni zakon BiH, Ćeman je poručio da je predmet u radu.

“Postupak je u proceduri, u obradi je, i prva naredna plenarna sjednica je, osim ove za dva dana, početkom jula, tačnije šestog i nije isključeno da to već tada ne bude spremno. Moguće je da tada bude spremno za odlučivanje”, pojasnio je Ćeman.

Knežević je odgovorio i na pitanje o tome da li postoji mogućnost kalkulisanja u Ustavnom sudu kada će se neki predmet staviti na dnevni red čekajući da se nešto iskristališe na političkoj sceni, kazavši da “niti im pada na pamet niti hoće, žele niti misle da čekaju da neko nekada politički odluči”.

“Ono što smo dužni jeste da svoju odluku pripremimo na najbolji mogući način”, pojasnio je Knežević.

Tadić je pojasnio da oni zahtjeve za ocjenu ustavnosti rješavaju relativno brzo, u prosjeku od šest do osam mjeseci.

“Mi takvih predmeta nemamo puno niti oni dugo čekaju. Oni se uzimaju u rad. Oni ne čekaju”, poručio je Tadić.

Prema riječima Ćemana, neizvršene odluke Ustavnog suda Bih su atak na ustavnopravni poredak.

“Mi nismo jedina zemlja u kojoj se takva pitanja postavljaju”, dodao je Ćeman.

Predstavljena je i publikacija “Ustavni sud 1997-2017” o kojoj je govorio potpredsjednik Mato Tadić kazavši da je publikacija podijeljena u dva dijela, period od 1997. do 2002. te period od 2002. do 2017. godine.

Podsjetio je da je prvi mandat sudaca po Ustavu BiH trajao pet godina, od 1997. do 2002. godine. Te sudije nisu mogle obnoviti mandat. Drugi period nastupa od 2002. godine, međutim, novi saziv konstituisan je 2003. godine.

Danas je predstavnicima medija omogućeno i razgledanje prigodne izložbe publikacija u izdanju Ustavnoga suda BiH, kao i obilazak prostorija Suda.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh