BiH

Plenković: “Velikosrpska Miloševićeva agresija nije floskula, nego tragedija koja se dogodila Hrvatskoj i BiH”

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je u Briselu da Hrvatska očekuje napredak Srbije u pogledu procesuiranja ratnih zločina, prenosi Anadolu Agency (AA).

Andrej Plenković - SlobodnaDalmacija.hr

Advertisements

U Briselu je u toku sastanak Evropskog vijeća na kome učestvuje Plenković koji je prije početka sastanka komentarisao izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučića o razlozima blokade Poglavlja 26.

“Mislim da sam bio vrlo precizan na sjednici vlade. Rezerva koju smo zadržali za poglavlje Obrazovanje i kultura bila je argumentovana i odnosi se na obaveze koje je Srbija preuzela u pogledu ispunjavanja zadaća prema hrvatskoj manjini kada je riječ o srednjoškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. Činjenica da je Hrvatska dala dozvolu za otvaranje dva poglavlja na ovoj međuvladinoj konferenciji, vrlo je jasan signal o preciznim i jasnim hrvatskim argumentima, a ne o apriornom stavu”, ponovio je predsjednik Vlade Plenković.

Kazao je i da Hrvatska očekuje napredak Srbije u pogledu procesuiranja ratnih zločina.

“Velikosrpska Miloševićeva agresija, nažalost, nije floskula, nego tragedija koja se dogodila Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, kazao je i dodao da ova Hrvatska Vlada slijedeće četiri godine želi iskoristiti za rješavanje brojnih rezidualnih pitanja iz vremena agresije na Hrvatsku, koja su, objektivno gledajući, zapreka punoj normalizaciji odnosa i okretanju prema budućnosti, prema ekonomskim temama i razvoju.

“Mislim da postoji dovoljno političke zrelosti da ovaj trenutak iskoristimo za taj proces”, rekao je Plenković.

Na novinarski upit o “austrijskoj blokadi svih zaključaka Vijeća, cijelog paketa rješenja te istovremeno problemima koje nam Austrija radi kada ulažemo argumentovanu primjedbu, najviše vezanu uz poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom”, premijer je kazao da nije primijetio da je Austrija bila posebno glasna u vezi s time te da su to dvije odvojene stvari.

“Austrija je držala tu rezervu na zaključke do kraja; zaključci nisu usvojeni u klasičnom smislu, usvojeni su kao izjava predsjedavajućeg, ali politička je poruka poslana, no to je sve manevarski prostor ravnopravne države članice”, odgovorio je predsjednik Vlade.

U vezi s austrijskom blokadom svih zaključaka Vijeća vezanih uz proširenje i ulazak Turske u EU, Plenković je rekao da je hrvatski stav vrlo jasan.

“Turska je ključ budućnosti upravljanja migracionom i izbjegličkom krizom i napredak u pogledu vizne liberalizacije, finansijske podrške i onog što se odnosi na kontinuitet, manje ili više dinamičnog procesa pristupnih pregovora trebaju biti pravni okvir, uz istovremeno ispunjavanja kriterija, posebno onih u kontekstu ljudskih prava i medijskih sloboda i onog što se tamo događa posljednjih mjeseci”, rekao je Plenković.

Na upit o tome kada bi Hrvatska mogla ući u sastav Schengena, predsjednik Vlade kazao je da se Hrvatska zalaže za jedinstven tretman država članica i onih u sustavu Schengena i onih koje nisu.

“Ne želimo da se bilo kakve odluke u ovom naknadnom kontekstu dovedu ili u operativne ili u finansijske probleme na granicama s drugim članicama, prije svega Mađarskom i Slovenijom, i za to ćemo se čvrsto zalagati”, rekao je Plenković i dodao da Hrvatska želi biti interoperativna sa cijelim sistemom na vanjskim granicama Evropske unije.

Prije početka Evropskog vijeća, predsjednik Vlade Hrvatske učestvovao je na sastanku na vrhu Evropske pučke stranke. Potvrdio je da je podržao izbor Antonija Tajanija za kandidata EPP-a na izborima za predsjednika Evropskog parlamenta.

Predsjednik Vlade Plenković danas se također susreo s predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem te je kazao:

“Dobro je što je danas potpisan Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u kome je nakon tri i pol godine uzeto u obzir članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji. To će biti jedan pozitivan iskorak za ekonomske i trgovinske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, posebno za sve naše privredne subjekte. Povjerenik Hahn je prošle sedmice donio upitnik u Sarajevo, mi smo spremni potpisati sporazum s Bosnom i Hercegovinom o saradnji u evropskim pitanjima, poslati naše stručnjake da pomognu našim kolegama i prijateljima u Bosni i Hercegovini da ispune tu zahtjevnu administrativnu zadaću. Želimo biti onaj faktor na jugoistoku Evrope koji svojim vrlo stabilnim vanjskopolitičkim položajem, samosvjesnom, samouvjerenom, samopouzdanom pozicijom članice i NATO-a i Evropske unije, da pomognemo i stabilizujemo te procese. To će biti politika Hrvatske, politika moje Vlade i za to ću se stalno zalagati”, istakao je predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh