BiH

Bh. inovatorica ostvarila najveći poslijeratni uspjeh

Inovacija Armine Mačković je građevinski blok od cementno-celulozne mase, a trenutno se nalazi u fazi ispitivanja patentabilnosti.

Armina Mačković - Aljazeera.net

Advertisements

Nakon što je na 15. svjetskoj izložbi inovacija u Seulu ostvarila najveći poslijeratni uspjeh od svih bh. inovatora, osvojivši drugu nagradu (Semi Grand Prize), Maglajka Armina Mačković (26) kaže da joj ona predstavlja priznanje za dosadašnji rad i obavezu daljnjeg rada do konačnog cilja, a cilj je završetak projekta ekološko-energetske kuće, piše “Al Jazeera“…

BiH od 1995. godine učestvuje na svjetskim smotrama inventivno-tehničkog stvaralaštva, a Mačković je ponosna na činjenicu da nagrada za njenu inovaciju znači i prizanje Maglaju i državi. Ono što uspjeh čini još većim je činjenica da je to bila prva promocija njene inovacije na nekom takmičenju.

Arminina inovacija je građevinski blok od cementno-celulozne mase, a trenutno se nalazi u fazi ispitivanja patentabilnosti (Patent je zaštitno pismo kojim se nekome zakonski osigurava pravo prvenstvenog ili isključivog izrađivanja neke robe).

Izgradnja svih vrsti zidova

Kada bi bio realizovan, za projekat ekološko-energetske kuće bi upravo bili iskorišteni ti građevinski blokovi.

Veći dio smjese je papirni otpad što bloku daje značajnu ekološku vrijednost, prvo i, drugo lakši je od postojećih blokova. Izgled i način zidanja višestruko ubrzava izgradnju. Blokovi se izrađuju na patentiranim presama, mogu se prevoziti i zidati prije nego se osuše. Ovakvim blokovima u međusobnoj kombinaciji moguće je izgraditi sve vrste zidova dimenzija 8,16, 24, 32, 40 cm kao puni zid ili kao zid sa komorama za armirano-betonski kostur ili komorama za termoizolacioni materijal ( stiropor, elektrofilterski pepeo i dr.)“, kaže Armina Mačković, studentica Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

seul-nagrade_0Nagrade u Seulu dobili i drugi bh. inovatori

Građevinski blok od cementno-celulozne mase sastoji se od dvije novine: jedna je da blok predstavlja novi građevinski materijal, a druga novina je dizajn koji omogućava ostvarenje novog sistema gradnje suhim postupkom slaganja lego kocke te da se nakon zidanja 5-10 redova u vertikalne otvore uliva tečni sitnozrnasti malter.

Ideja je pretvorena u proizvod, a mlada inovatorka Mačković kaže da je sve ostalo samo pitanje ulaganja od strane mogućih investitora kako bi se proizvod našao na tržištu.

U BiH je teško komercijalizirati neku od inovacija, zbog velikih nameta i rizika koji nosi ulaganje u nove ideje“.

Kako ona nije bila u Seulu, nego predstavnici Asocijacije inovatora BiH, čiji je ona član, potencijalne investitore nije lično upoznala.

Ali kaže da je prema prenesenim utiscima vladalo veliko zanimanje, kako poslovnog svijeta, tako i znatiželjnika za njenu inovaciju.

Mladi inovatori u BiH nemaju motivaciju

U Seulu su, kaže Mačković, su razmijenjeni kontakti sa potencijalnim investitorima. Ona je od 2014. godine član sam Asocijacije inovatora BiH.

“U tom udruženju se okuplja 415 inovatora koji osvajaju nagrade širom svijeta i o BiH šire pozitivnu sliku. Veliku zahvalnost dugujem predsjedniku Asocijacije Huseinu Hujiću i predstavniku u Seulu Avdi Haliloviću na odličnoj promociji inovacije. Tamo je prezentiran mali dio ukupnog projekta i to blok od cementno-celulozne mase, blokovi 2 i 3, 3D animacija svih vrsta blokova, način njihove ugradnje u zidove, stubove i ograde“.

Mačković smatra da perspektiva za mlade inovatore u BiH, u odnosu na regiju, nije blistava.

“Mladi ljudi u BiH nemaju motivacije, podsticaja da se bave naukom, a dio odgovornosti za takvo stanje snose političke strukture koja djeluje u zemlji. Ovdje postoje razne mogućnosti, ali nažalost, za veliki napredak u nauci, potrebna su i velika sredstva da bi se obezbijedila tehnička oprema i radni uslovi“.

Smatra da je zato potrebno mladim inovatorima stvoriti prave uslove u kojima će se moći dokazati kako ne bi budućnost tražili odlaskom u druge zemlje.

Na upit šta je inspiriše da se bavi naukom, Mačković kaže da joj ona daje osjećaj ispunjenosti.

Misao da radi nešto korisno je čini sretnom. Po njenim riječima, nema svako šansu da se potvrđuje u oblasti koja ga najviše zanima, ali sretan je, zaključuje, onaj koji rano otkrije šta ga interesuje u životu.

Pored Armine Mačković, nagrade u Seulu su dobili Živko Gelić, iz Kotor-Varoši, za tzv. “piramidalne vrtove“, porodica Halilović (Ademir, Avdo i Emsad) iz Kladnja za nosač drena, katetera, infuzionih posuda, koji bolesniku omogućava da se samostalno kreće i Josip Laštro iz Busovače za uređaj za branje plantažnog bobičastvog voća.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh