Osam godina kasnije građani još uvijek ne mogu izaći na lokalne izbore i birati lokalnu vlasti.
Radi se o tome da je gradsko vijeće Mostara ranije birano s područja šest bivših opština/izbornih jedinica, i to po tri vjećnika, iako te jedinice imaju vrlo različit broj birača. Drugu grupu za gradsko vijeće Mostara od 17 vjećnika građani su birali sa zajedničke liste.
Ali, problem je nastao kada se shvatilo da oko 1.000 građana iz centralne gradske zone, svojevrsnog distrikta ili sedme izborne jedinice mogu birati predstavnike za Gradsko vijeće samo sa zajedniče liste, ali ne i kandidate koji dolaze sa listi iz izbornih jedinica. Ostali građani Mostara predstavnike su birali i sa zajedniče liste, ali i sa listi iz svojih izbornih jedinica. Ustavni sud BiH naložio je da se takva praksa promijeni. To se nije desilo do danas.
Problemi oko izbora lokalnih vlasti u Mostaru krenuli su još 2008. godine, kad se nakon završenih izbora SDA i HDZ BiH nisu mogle dogovoriti kome pripada načelničko mjesto. Kao odgovor na međustranačka prepucavanja građani su odgovorili na način da su za gradonačelnika predložili magarca, što su prenijeli i mnogi svjetski mediji. Politička kriza u Mostaru traje do danas, piše “NAP”.
