BiH

Imam Bijele džamije zalaže se za toleranciju

Vjernici u Sarajevu poštuju i vole imama Sulejmana. Njima se dopada njegov otvoren način razgovora. On se istovremeno protivi bilo kojem obliku ekstremizma…

Sulejman Bugari - DW.com

Bijela džamija u Sarajevu je puna vjernika. Ispred nje se okupilo na stotine vjernika. Lijevo od ulaza su muškarci, desno žene, između njih su cipele koje se obavezno skidaju tokom molitve. U samoj džamiji molitvu predvodi imam Sulejman. Zvučnici prenose njegove riječi i u dvorište, piše “DW“…

“Želim da ljudi stupe u dijalog, želim da različite grupe ljudi u društvu otvoreno razgovaraju”, kaže ovaj imam. Za njega je važno da “u svakom čovjeku ima nešto dobro”. “Nikoga se ne tiče kojoj vjeri neko pripada. To je stvar između vjernika i Boga”, kaže on.

Njegove propovijedi nailaze na odobravanje vjernika. Većina Bošnjaka u BiH misli slično njemu. Oni su za liberalni islam i naglašavaju sličnosti monoteističkih religija. To pokazuje i studija agencije PEW-Research Center: šezdeset odsto Bošnjaka smatra da islam i kršćanstvo imaju zajednički korijen. Ahmet Alibašić, docent na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu naglašava da su većini Bošnjaka vrijednosti evropskih društava bliže nego kultura drugih muslimana u drugim zemljama.

“To možete vidjeti u ponašanju Bošnjaka tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Većina onih koji su od rata pobjegli u neku muslimansku zemlju, brzo su se vratili u domovinu, ili su otišli dalje ka liberalnim društvima Austrije, Njemačke, Novog Zelanda ili Australije”, navodi Alibašić. Vrlo malo njih je ostalo u konzervativnim državama poput Turske ili Malezije. To nema mnogo veze sa sa privrednom situacijom: “Maleziji je, naprimjer, tokom devedesetih godina prošlog vijeka, privredno gledano, išlo dobro. Riječ je o kulturološkom problemu. Bošnjaci jednostavno nisu mogli da se uklope u tu kulturu.”

Nije zaboravljeno šta je Njemačka učinila za nas

I Adis Hasaković ima iskustva sa životom u drugim zemljama i drugim kulturama. Tokom rata boravio je u Njemačkoj, tamo živio deset godina. Još uvijek je oduševljen time što je u Njemačkoj bio slobodan da ispovijeda svoju vjeru. U međuvremenu se vratio u domovinu i radi kao savjetnik za komunikaciju. Često posjećuje Njemačku, neki članovi njegove porodice još žive tamo.

“Nikada neću zaboraviti šta su Nijemci učinili za nas, kad nam je bilo najteže”, kaže Hasaković. “Mislim da mi s našom kulturom možemo dati poseban doprinos Evropi. Mi smo evropski muslimani, ponosni smo na to i dobro se slažemo s ostalim Evropljanima. A upravo u današnjim vremenima je to vrlo važno.”

Alibaišić: Izbjeglice iz BiH su se svjesno odlučivale za liberalne države

Alibaišić: Izbjeglice iz BiH su se svjesno odlučivale za liberalne države

Razumijevanje za druge i drugačije je vidljivo i tokom mjeseca ramazana. Vjernici poste, ali su restorani i kafići otvoreni tokom cijelog dana. Toči se i alkohol. Za Ahmeta Alibašića je otvorenost društva dio bosanskohercegovačke istorije. “Od sredine 19. vijeka ovdje smo pod jedan krov doveli islamsku tradiciju i evropske vrijednosti. Taj fenomen, koji se obično podrazumijeva pod pojmom modernizacija, počeo je još tokom osmanskog perioda. Na početku se u skladu s islamom dovode individualna, građanska prava i pravna država. I prvi bosanskohercegovački ustav nastao je na tim principima i to još u Osmanlijskom carstvu.”

Odbacivanje religioznog ekstremizma

Nedaleko od Fakulteta islamskih nauka imam Sulejman pokušava da jednostavnim riječima približi vjernicima te vrijednosti. Slušaju ga svi, od mladih koji u rukama imaju smartfone, do onih starijih koji u ruci imaju tespih (brojanicu). Nakon molitve svi strpljivo čekaju u redu da mu stisnu ruku i porazgovaraju, zatraže savjet. Imam to rado čini, smiješi se neprestano, iako je iza njega dug radni dan. Za kraj ipak ima još jednu poruku. “Ono što ekstremisti nikada neće razumjeti, to je da muslimani nemaju ekskluzivno pravo na vjeru. Islam nije vjera Turaka, Arapa, Amerikanaca ili Nijemaca.” Jedini kojem je vjera namijenjena je sam Stvoritelj. “Mora se mnogo više govoriti o vjeri i o njenim temeljima. Jedan od glavnih postulata vjere navodi da je svaki vid ekstremima strogo zabranjen”, kaže on.

Na kraju našeg razgovora pravimo fotografiju i on se oprašta jer žuri. Za pola sata počinje iftar, završava vrijeme posta. I on ga željno očekuje. Jer, bez obzira na značaj teološkog filozofiranja, čak i jedan imam i “Božiji čovjek” ipak osjeća glad.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh