BiH

“Nemam ništa protiv Sarajeva, jer sam Sarajka, ali hajmo izabrati neku novu općinu da bude glavni grad, pa da vidimo šta će biti”

Izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH je nešto o čemu bi se trebalo raspravljati u narednom periodu koji je pred nama. To je zakon koji podrazumijeva raspodjelu novca na prostoru FBiH.

Sarajevo - Hrt.hr

Tako je više kantona nezadovoljno raspodjelom novca, pošto najveći dio istog odlazi u Kanton Sarajevo.

Prihodi s računa Uprave za indirektno oporezivanje raspodjeljuje se na dva entiteta (FBiH i RS), te Brčko distrikt. Iz dijela koji dobije FBiH najveći postotak (51,48 posto) transferira se za kantone. Nešto manji dio (36,2 posto) ide na funkcionisanje FBiH. Mnogo manji procent od kantona dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste se transferira preostali dio sredstava, što je 3,9 posto, piše “Source“.

Da pojasnimo, trenutna raspodjela novca se vrši na osnovu četiri parametra. Ti parametri su broj stanovnika, broj učenika u osnovnim školama, broj učenika u srednjim školama i površina koja procentualno donosi najmanje novca. Na osnovu ova četiri parametra se prave koeficijenti na osnovu kojih se uplaćuje novac kantonima. Iako bi Kanton Sarajevo, ZDK i TK bili gotovo u istom položaju na osnovu najbrojana četiri parametra, Kanton Sarajevo ima poseban status po kojem prednjači ispred maločas pobrojanih kantona.

Za Source.ba portal danas je govorila ekonomska analitičarka, Svetlana Cenić, koja je poručila sljedeće:

“Ostali kantoni se žale s pravom. Kada su u pitanju međunarodni krediti i aranžmani, najveći teret pada na općine i kantone, jer ljudi plaćaju nešto što ne troše. Taj aranžman je podrška budžetu, ali uopće ne dolazi do kantona. Što je veća rata kredita, manje ostaje novca za raspodjelu. Kantoni to nadomjeste nametima, a onda se prave deficiti. Kod nas se budžeti prave prvo kada se napravi rashodna strana. To je nebuloza. To bi bilo isto kada bi u svojoj kući rekli da želite da trošite 5.000 KM, a onda tvrdite da će vam izvor prihoda biti 5.000 KM, a onda vam on ne bude takav, pa krpite rupe i uzimate kredite. Stoga mi je jasno zbog čega se kantoni žale”, kaže Svetlana Cenić.

“Mora se, prije svega, pojasniti šta ko plaća. Hoće li KS graditi i plaćati puteve u cijeloj zemlji ili to moraju da čine svi ostali kantoni i gradovi? Ko plaća smještaj za institucije i za ambasade? To opet plaća budžet. Nije baš sve teret Sarajeva jer je glavni grad. Mora se uzeti u obzir i korist koju Sarajevo ima. Znate i sami kako se porez plaća. Vidjeli ste koji su bili kriteriji za raspodjelu novca. Sve je manje stanovnika i djece u školi po nekim manjim općinama. Te općine se onda nikada neće razviti. I dalje će se dešavati odlazak stanovništva iz tih općina”, ističe naša sagovornica.

Kanton Sarajevo uplaćuje ubjedljivo najviše novca

Iz Kantona Sarajevo poručuju da je to kanton koji uplaćuje najviše poreza godišnje (oko 2,5 milijardi godišnje), a da u kanton dođe samo oko 450 miliona KM. Prema tim brojkama, u Kanton Sarajevo bi i trebalo stići najviše novca.

“Nemam ništa protiv Sarajeva, jer sam Sarajka, ali hajmo to ovako objasniti. Za one iz Sarajeva koje se žale, hajmo onda sada neku novu općinu izabrati da bude glavni grad. Ali, šta onda? Sarajevo ima sreću jer je glavni grad, jer su tu organizacije, sjedišta firmi, ambasade, institucije i slično. Ne može se samo to uvažavati kao nekakav argument. Da li je isto živjeti u Ljubuškom koje izdiše i Banja Luci? Da li je isto živjeti u Sarajevu ili u Mostaru? Da nema svih tih institucija, šta bi onda bilo? Gdje je industrija Sarajeva? Imamo trgovačke lance, organizacije, ambasade, institucije i to je to”, kaže za Source.ba portal Svetlana Cenić.

Premijer KS, Elmedin Konaković, je ranije naglasio da bi smanjenje prihoda Kantonu Sarajevo od 140 miliona KM značilo “ubijanje Kantona Sarajevo”. On je dodao da je KS uplatio tri milijarde KM više od cijele Republike Srpske u periodu od posljednje četiri godine. Tako je KS u protekloj godini uplatio 2,5 milijardi KM, a u Kanton Sarajevo se vratilo svega 360 miliona KM.

Novac “podijelio” stranačke kolege

Ono što je fenomen kada je cjelokupna situacija u pitanju je to da su stavovi različiti i bez obzira što se radi o ljudima koji pripadaju istim političkim opcijama (primjer, premijeri KS i TK).

“Onaj u Tuzli živi od Tuzle i stalo mu je do nje. Normalno je da će Tuzlaci navijati da Tuzla bude glavni grad. Morate znati da se u Sarajevu mnogo više troši nego u ostalim gradovima i najviše profitiraju trgovački lanci. Odmaknite se samo iz Sarajeva, pa vidite kako je u blizini, u Visokom, Varešu ili Kaknju. Tu je administracija koja ostavlja novac u Sarajevu. Nije to samo administracija koja prolazi kroz Sarajevo. Tu se slijeva novac i tako se ne može koristiti taj argument. Sarajevo ima sreću da bude glavni grad. I drugi bi uplaćivali iste te novce da su glavni grad. Pravilo u životu i u ekonomiji je da se vidi šta su to troškovi, a šta su to koristi. Hajmo vidjeti šta je to trošak Sarajeva što je glavni grad, a šta koristi, te šta bi bilo da nije glavni grad?!”, poručila je na kraju razgovora za Source.ba portal ekonomska analitičarka, Svetlana Cenić.

Izmjene zakona traže podjednako iz Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona, kao i iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Vrlo je moguće da će se ići na donošenje potpuno novog zakona koji će podrazumjevati novi model raspodjele javnih prihoda.

Novi model bi podrazumijevao da se djelimično koristi solidarni princip koji bi omogućio ravnomjeran razvoj svih dijelova FBiH, a posebno dva kantona koji su u najlošijem položaju – BPK Goražde i Posavski kanton. Ponderi bi bili u potpunosti ukinuti, a pored solidarnog faktora ključni faktor koji bi doveo do toga da se svakom pripadne toliko prihoda shodno obimu uplate poreza.

Jedan od mogućih parametara koji bi doveo do realne raspodjele javnih prihoda mogla bi biti krajnja potrošnja u kantonima.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh