BiH

Wigemark: Pitanja popisa stanovništva ponovo blokiraju dalji napredak BiH ka EU

– Ono što nas konkretnije interesuje su same činjenicama gdje živite, ako tu živite – šta radite, da li se zaposleni, da li ste školujete, konkretne činjenice, a ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Evropska komisija uputi upitnik BiH, u upitniku među tim pitanjima niko vas neće piti koliko imate, Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva moraju uzeti i to u obzir”, poručio je Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU u BiH.

Lars-Gunnar Wigemark - Fokus.ba

Pitanja popisa stanovništva ponovo blokiraju dalji napredak Bosne i Hercegovine u kontekstu evropskih integracija poručio je ambasador Lars-Gunnar Wigemark, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Kao jedan od uvodničara, Wigemark je na redovnoj nedjeljnoj sesiji Kruga 99 o temi “Međuovisnost reformi i aplikacije za članstvo BiH u EU”, istakao da se, radi perspektivnije evropske budućnosti BiH podaci sa popisa stanovništva trebaju što prije objaviti.

“Podaci su tu, na raspolaganju i prema našim shvatanjima govorimo o nekoliko desetina hiljada spornih popisnica u smislu rezidenata, a u suštini se svode na nacionalnost. To nam u suštini govori da ponovo pitanja nacionalnosti blokiraju dalji napredak zemlje u kontekstu evropskih integracija”, kazao je Wigemark.

Naglasio je da za Evropsku uniju nije relevantno o kojoj je nacionalnosti riječ, već konkretni podaci o stanovništvu.

“Ono što nas konkretnije interesuje su same činjenicama gdje živite, ako tu živite – šta radite, da li se zaposleni, da li ste školujete, konkretne činjenice, a ne nečija nacionalnost. Tako da, ako Evropska komisija uputi upitnik BiH, u upitniku među tim pitanjima niko vas neće piti koliko imate, Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Možda svi oni koji su zaduženi za pitanja popisa stanovništva moraju uzeti i to u obzir”, poručio je šef delegacije EU u BiH.

Naglasio je važnost ekonomskog razvoja u BiH, jer se kako je kazao budućnost zemlje itekako svodi na ekonomske okvire, a u tom kontekstu podsjetio je na proteste iz februara 2014. godine kada su građani BiH zbog zastoja u privrednom razvoju izašli na ulice i protestvovali tražeći “bolje sutra”.

“Ovi protesti nisu prerasli ni u kakvu revoluciju, ali jesu predstavljali jedan poziv na buđenje, ne samo svima u BiH već i onima izvana. Kao odgovor na ovakve zahtjeve građana, prvo je nastao sporazum za rast i zapošljavanje koji će kasnije prerasti u reformsku agendu. Mi kao EU ostajemo uz vas u svakom koraku provedbe ozbiljnih strukturarnih reformi”, kazao je Wigemark.

Po pitanju provođenja reformi, zvaničnik EU je ocijenio da je ostvaren određeni zamah i dinamika pogotovo nakon podnošenje aplikacije za članstvo u EU, ali je naglasio važnost da se u narednom periodu održi ta ostvarena dinamika.

Wigemark je istakao da je svima manje više jasno šta je potrebno uraditi i da neko ne mora biti visoko kvalificiran ekonomist da bi znao šta je potrebno za evropsku budućnost BiH.

“Prvo i najvažnije pitanje je omogućavanje lakšeg pronalaženja posla i otvaranje novih radnih mjesta. U ovoj oblasti je zabilježen jedan manji napredak u proteklim mjesecima i statistike pokazuju da se stopa nezaposlenosti smanjila za nekih dva posto. Međutim, on o što je sada potrebno uraditi je provedba zakona o radu koji su usvojeni u zemlji i smanjenje troškova rada.

Kada je riječ o smanjenju troškova rada, napomenuo je da ne govori o smanjenju plata, već smanjenje stope doprinosa koje je poslodavac nužan plaćati.

“Neminovno da bi se nadoknadio iznos sredstava koji će se umanjiti sa manjom stopom doprinosa potrebno je naći druge izvore prihoda, a jedan od takvih izvora su prihodi koji se prikupljaju kroz akcize i cijela priča oko povećanja akciza se kreće oko ovih pitanja”, objasnio je Wigermark.

Napomenuo je da je potrebno sklopiti aranžmane sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom, te da se, kada je riječ o aranžmanu sa MMF-om sve svodi na ispunjavanje zahtjeva u smislu regulisanja bankarskog sektora u zemlji.

“Ako hoćete konkretnije, u sadašnjem trenutku govorimo o Banci Srpske u RS-u, ali nije ona jedina banka o kojoj govorimo u kontekstu regulisanja bankarskog sektora, ima tu još drugih banka”, kazao je ambasador Wigermark.

Drugi od zahtjeva koje je naveo je smanjenje cijena lijekova, odnosno marže koja se uzima na lijekove koji se prodaju na tržište BiH, a koji su, kako je kazao, “30 pa i 50 puta skuplji nego isti ti lijekovi u zemljama regiona.”

“Ne moram ni naglašavati da bi takav potez bio u interesu ugroženih skupina, starijih lica, bolesnih i demobilisanih boraca. Tako da ja zaista ne mogu razumjeti zašto nije došlo do realizacije toga”, kazao je Wigemark.

U vezi mehanizma koordinacije i prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju istakao je da su svi već upoznati sa tim koje zahtjeve treba ispuniti i da se umjesto priče treba okrenuti konkretnim djelima.


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh