BIZnews

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić: Registar računa doprinosi povoljnoj investicijskoj slici BiH

Nadogradnja Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini je od velike koristi državi, jer pomaže u održavanju statusa države koja se aktivno bori protiv pranja novca, a što opet doprinosi ukupnoj slici BiH kao destinacije povoljne za investiranje.

Senad Softić - Facebook

Advertisements

Ovo je u intervjuu za Indikator.ba kazao guverner Centralne Banke BiH Senad Softić.

Indikator.ba je Centralnoj banci BiH dodijelio priznanje “Poslovni potez godine u finansijskom sektoru” ocijenivši naogradnju registra računa kao jedan od tri najbolja poteza u 2018. godini. Priznanje će Centralnoj banci BiH, kao i ostalim dobitnicima, biti uskoro uručeno.

-CBBiH radi brojne stvari koje su od opšteg interesa, i sva poboljšanja, koja možda na prvi pogled nisu potpuno uočljiva prosječnom građaninu, doprinose stabilnosti finansijskog sistema. Stoga smo sretni i ponosni kada profesionalna zajednica i stručna javnost prepozna naše doprinose, komentarisao je Softić dodjelu priznanja.

Kakvim se pokazao novi registar u odnosu na onaj koji smo ranije imali?

-Dograđeni Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u BiH donosi nova tehnološka rješenja, veći broj podataka i nove funkcionalnosti. Novost je da su sada u registru svi računi poslovnih subjekata, dok je do sada sadržavao samo transakcijske račune. Nadalje, registar je na principu “real-time” rada, a što podrazumijeva da se podaci prikupljaju stalno u toku radnog vremena i kao takvi se obrađuju. To podrazumijeva da su ažurniji u odnosu na prethodni registar, a što je jako bitno, imajući u vidu da su podaci iz registra bitni komercijalnim bankama, poreznim organima, organima uprave, organima za provođenje zakona te ostalim nivoima vlasti prilikom otkrivanja finansijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način. Registar će, takođe, pružati informacije svim pravnim i fizičkim licima koja naplatu svojih potraživanja moraju tražiti prinudnim putem preko ovlaštenih institucija.

Novina je da pored CBBiH i entitetskih agencija za bankarstvo, besplatan pristup putem interneta mogu ostvariti i institucije (npr. Agencija za statistiku BiH), organi uprave, jedinice lokalne samouprave i komercijalne banke.
Nadalje, distribuciju podataka iz registra u formi pojedinačnih izvještaja CBBiH i dalje vrši preko organizacijskih jedinica (glavnih jedinica i filijala), a na osnovu pisanog zahtjeva podnositelja.
Potezi kao što je nadogradnja Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini su od velike koristi državi, jer pomažu u održavanju statusa države koja se aktivno bori protiv pranja novca, a što opet doprinosi ukupnoj slici BiH kao destinacije povoljne za investiranje.

Centralna banka ima važnu ulogu u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Gdje je Banka sa svojim dijelom zadataka u tom procesu i šta predstoji za uraditi?

-Od početka procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji, CBBiH je aktivan učesnik u integracijskom procesu. U ovoj fazi evropskih integracija, CBBiH je zastupljena u koordinacionom sistemu BiH u nekoliko struktura, od čega izdvajamo Radne grupe za evropske integracije uspostavljene na osnovu Odluke Vijeća ministara o sistemu koordinacije EU, kao i učestvovanje u radu struktura nadležnih za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom: Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku i Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju. Posebno bih istakao da CBBiH predsjedava Radnom grupom za monetarnu i ekonomsku politiku.

U očekivanju kandidatskog statusa, nakon što je, uz veliki doprinos CBBiH, uspješno završena aktivnost izrade odgovora na Upitnik Evropske komisije, dalji zadatak CBBiH u procesu pridruženja je nastavak usklađivanja i konvergencije ka EU standardima u svim segmentima centralnog bankarstva. U skladu s funkcijama i nadležnostima centralne banke, obaveza usklađivanja sa pravnom stečevinom EU se posebno odnosi na poglavlje 17. „Ekonomska i monetarna unija“. U ovom dijelu, EU pravo sadrži između ostalog i posebna pravila kojima se zahtijeva nezavisnost centralnih banaka u državama članicama, zabranjuje direktno finansiranje javnog sektora od strane centralnih banaka i zabranjuje povlašten pristup javnog sektora finansijskim institucijama. Stoga, u cilju održavanja monetarne stabilnosti i povjerenja u valutu, uz jasan zakon i mandat CBBiH, nezavisnost je osnov, kao što navodi i EU pravo. Pored obaveze očuvanja integriteta aranžmana valutnog odbora kao sidra monetarne stabilnosti u BiH, što je i preporuka koju potvrđuju svi EU izvještaji, pred CBBiH je i zadatak kontinuiranog jačanja stručnih znanja, uključujući jačanje statističkih i analitičkih kapaciteta kao osnova za donošenja odluka u mandatu CBBiH i potpora javnim politikama BiH te osiguranje institucionalnog, pravnog i administrativnog okvira koji može odgovoriti EU obavezama i standardima.

Kao jedan od koautora Programa ekonomskih reformi BiH, CBBiH učestvuje i u procesu konsultacija i dijaloga s Evropskom centralnom bankom i Evropskom komisijom u cilju boljeg usklađivanja ekonomske politike i mjera koje zemlja treba realizirati, uključujući i interakciju monetarne i fiskalne politike.
Obaveza prilagodbe i ispunjenja niza uzajamno povezanih pravnih i ekonomskih kriterija je veliki izazov s kojim se suočavaju sve centralne banke u procesu pridruženja EU. U ovom procesu CBBiH ima veliku podršku Evropske centralne banke i čitavog Evropskog sistema centralnih banaka. Oni kroz tehničku saradnju i prenos stručnih znanja pomažu CBBiH u pripremama za pristup u Evropski sistem centralnih banaka, kada Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju. Pored projekata tehničke pomoći koji se finansiraju iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih fondova, implementacija evropskih standarda u poslovanju CBBiH se ostvaruje i vlastitim kapacitetima.

Na Ekonomskom forumu u Sarajevu predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je ponovo aktualizirao zahtjev da se dio deviznih rezervi Centralne banke stavi u funkciju domaćih investicija u razvoj, kao i da se ne ulaže u obveznice u inostranstvu. Kako gledate na tu inicijativu?

-Stav CBBiH, ali i relevantnih međunarodnih institucija, je nepromijenjen o ovom pitanju. Postojeći okvir za investiranje deviznih rezervi je adekvatan sa stanovišta očuvanja valutnog odbora, kao sidra monetarne stabilnosti u BiH, što je i preporuka koju potvrđuju svi EU izvještaji.

Kako je Centralna banka okončala poslovnu godinu. Nakon što je prošle godine polugodišnji izvještaj pokazao minus u jednom dijelu javnosti bilo je nerazumijevanja za okolnosti koje su uzrokovale takav rezultat. Možete li nam reći šta u budućnosti možemo očekivati kad je u pitanju poslovanje Centralne banke s ozbirom na izvjesno produženje razdoblja negativnih kamatnih stopa u eurozoni?

-CBBiH je u 2018. godini ispunila zakonske ciljeve vezane za monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine. U potpunosti je ispoštovan princip valutnog odbora, kao modela monetarne politike u Bosni i Hercegovini. Neto strana aktiva, kao pokazatelj monetarne stabilnosti, sa 31. 12. 2018. godine je iznosila 638,1 miliona KM, dok je koeficijent pokrića monetarne pasive 105,81 %. CBBiH je uspješno okončala i finansijsku 2018. godinu, s ostvarenom neto dobiti u iznosu od 8,4 miliona KM. Kao dodatni izazov u finansijskom poslovanju tokom 2018. godine, javile su se rezervacije za očekivane kreditne gubitke kao posljedica primjene novog standarda MSFI 9. Navedene rezervacije su uticale na ostvarenje manje neto dobiti u odnosu na 2017. godinu, kada navedeni standard nije bio u primjeni. Finansijski rezultat CBBiH prije rezervacija za 2018. godinu iznosi 16,6 miliona KM, dok je finansijski rezultat u 2017. godini iznosio 12,2 miliona KM. Prema tome, ukoliko se u obzir uzme efekat primjene novog standarda izvještavanja, koji doprinosi smanjenju sistemskog rizika i koji smo bili u obavezi implementirati, poslovni rezultat u 2018. godini je bio bolji u odnosu na prethodnu godinu. CBBiH će i u budućnosti biti izložena negativnim kamatnim stopama eurozone i sigurno je da će izvjesno produženje perioda negativnih kamatnih stopa dodatno otežati ostvarenje pozitivnog finansijskog rezultata.

Informacija Centralne banke BiH o broju otkrivenih falsifikovanih novčanica pokazuje da je broj takvih slučajeva evidentno smanjen. Šta je tome doprinijelo?

-Smanjenje broja otkrivenih krivotvorenih novčanica je kombinacija više faktora. Neki od njih su kontinuirano upoznavanje javnosti sa zaštitnim obilježjima novčanica, zatim sve veći udio u opticaju novih serija novčanica KM s poboljšanom zaštitom, edukacija lica koja rade s gotovinom i njihova bolja opremljenost uređajima za obradu i provjeru autentičnosti novca, kao i unapređenje saradnje nadležnih institucija u borbi protiv krivotvorenja. Kako bi bili potpuno precizni, gorenavedena informacija se odnosi na podatke o krivotvorinama registriranim u CBBiH, tj. koje su dostavljene u CBBiH, ili su otkrivene prilikom prerade novca u CBBiH.

Svojevremeno ste nagovijestili mogućnost redizajniranja novčanica konvertibilne marke. Je li ta ideja još aktuelna?

-Kada je riječ o dizajnu konvertibilne marke, prema članu 42. Zakona o CBBiH, dizajn bilo koje novčanice ili kovanice treba da odobri Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, s pozicije aktivnosti i poslovanja CBBiH, ali i nadležnosti u pogledu dizajna novčanica, teško je govoriti o eventualnom tajmingu mogućeg redizajniranja postojećih novčanica, ali će CBBiH i dalje raditi na unapređenju elemenata zaštite, kako bi povećala nivo zaštite od krivotvorenja.

Istekao je prvi kvartal ove godine. To je prilika da se analiziraju ekonomski i finansijski tokovi u BiH. Jesmo li je uspješno započeli. Šta pokazuju analize Centralne banke BiH?

-Generalno, analize CBBiH ukazuju na postepeno slabljenje rizika po finansijsku stabilnost koji proizilaze iz domaćeg makroekonomskog okruženja ali i samog finansijskog sistema. Indikatori finansijskog zdravlja pokazuju da je bankarski sektor adekvatno kapitaliziran, likvidan i profitabilan te da se bilježi smanjenje kreditnog rizika, ključnog faktora koji je u prethodnim godinama ugrožavao stabilnost bh. bankarskog sektora. Pored aktivnosti koje su banke individualno provodile na rješavanju nekvalitetnih potraživanja, pozitivan efekat na kvalitet kreditnog portfolija u prethodnom periodu imao je i blagi oporavak ekonomske aktivnosti i jačanje kreditne aktivnosti u privatnom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita odobrenih privatnom sektoru na kraju 2018. godine iznosila je 5,6 %. Kada je o kreditnoj aktivnosti banaka riječ, u prvom kvartalu ove godine, evidentan je nastavak trendova iz 2018. godine, te je na kraju marta 2019. godine zabilježena godišnja stopa rasta kredita privatnom sektoru od 5,3 %.
Uslijed slabljenja rizika, u 2018. godini svi pokazatelji poslovanja banaka bilježili su poboljšanje. U odnosu na prethodnu godinu, ukupna aktiva rasla je po stopi 9,6 %, osnovna likvidna sredstva 14,9 %, ukupni depoziti 11,6 %, ukupni kapital 3,1 % itd. Pokazatelji profitabilnosti ROAA i ROAE su solidni i iznosili su 1,31 %, odnosno 9,65 %.
Dobit bankarskog sektora u 2018. godini iznosila je 330,4 miliona KM, a svega dvije banke u sistemu iskazale su negativan finansijski rezultat. Pri tome, vrijedi istaći da je jedna od tih banaka osigurala značajan dodatni iznos kapitala dostatan za pokriće ostvarenih gubitaka kao i za jačanje njenih kapitalnih pozicija, te se već na kraju prvog kvartala 2019. ponovno nalazi u zoni pozitivnog poslovanja.
Kamatne stope na kredite su u prethodnim godinama kontinuirano padale. U 2018. godini prosječne ponderisane kamatne stope na kredite preduzećima iznosile su 3,81 %, a na kredite stanovništvu 5,68 %. U 2019. godini kamatne stope su zadržane na približno istim nivoima, te su tako u martu prosječne ponderisane dugoročne kamatne stope na kredite preduzećima iznosile 3,81 % te stanovništvu 5,49 %. Indikator “depoziti prema kreditima”, takođe bilježi rast iz perioda u period i na kraju 2018. godine iznosi 109,6 %.

Imajući u vidu sve navedeno, možemo ocijeniti da je stanje u bankarskom sektoru stabilno, da su banke adekvatno kapitalizirane, profitabilne, da raspolažu izvorima za finansiranje, kao i kapacitetima za apsorpciju potencijalnih šokova te da su sposobne da finansiraju kvalitetne projekte i potrebe stanovništva. Koliko će biti uspješne u narednom periodu, zavisi, s jedne strane, od procedura samih banaka u pogledu procjene rizičnosti za odobrenje kreditnih zahtjeva, u skladu sa stupnjem njihove averzije ka riziku, te s druge strane, o trendovima u makroekonomskom okruženju, prvenstveno rastu ekonomije BiH, stanju na tržištu rada, poslovnom okruženju, fiskalnoj politici te ocjenama suverenog rejtinga BiH od strane vodećih agencija za rejting.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh