On je u intervjuu za naš portal govorio o nastojanju SDA da formira vlast na federalnom i državnom nivou, zatim o preprekama za usvajanje godišnjeg nacionalnog plana za NATO. Posebno se dotakao odluka Bh. bloka, koji čine SDP, Naša stranka i DF, o tome da neće u vlast s nacionalnim strankama.
“Moram kazati da smo u SDA očekivali da će Bh. blok donijeti pozitivnu odluku o koaliranju na svim nivoima vlasti. To bi bio neki logičan nastavak implementacije rezultata izbora, ali i odgovor na unutrašnju političku situaciju i regionalne odnose.
Povlačenje na, žargonski kazano, tribine, dok se u samoj areni vodi velika borba za napredak BiH i očuvanje njenog suvereniteta i unapređenje njenih integracija, nije odluka koja odražava potreban stepen odgovornosti u datom političkom momentu.
Također, stavljati u isti koš SDA s drugim strankama i pri tome ih nazivati nacionalističkim, mislim da nije korektno, nije prije svega tačno, zato što je SDA članica grupacije evropskih narodnih stranaka, a ne evropskih nacionalističkih stranaka. SDA je državotvorna stranka. Bazni ciljevi svih programa SDA su uvijek bili jačanje i napredak BiH, uključujući ravnopravnost naroda i građana i trebalo je biti dovoljno senzibilan da se napravi potrebna distinkcija”, rekao je Zvizdić, piše “Klix.ba“.
S druge strane Bh. blok je formirao vlast u Sarajevu…
Ja moram posebno istaći jedan korektan i principijelan stav koji unutar tog bloka ima predsjednik DF-a Željko Komšić koji je na jedan krajnje konzistentan način dao izjavu da bi Bh. blok trebalo da bude ili vlast ili opozicija, a ne malo vlast u kantonima, a opozicija tamo gdje se vode prave političke, ekonomske i druge utakmice i s HDZ-om i sa SNSD-om. Mogao se napraviti jedan čvrst probosanski blok na programskoj koncepciji s ključnim ciljem jačanja države.
Ne znam u kojem pravcu će ovo dalje ići. Ne mislim da je validna politička logika da se neke stranke snažno bore da dobiju dobar izborni rezultat, a onda se prilikom prve male prepreke odluče da idu u komfor opozicije.
SDA je jučer razgovarala sa SBB-om, razgovara se s HDZ-om, SNSD-om, ali i PDA i drugim strankama. Šta je realna opcija, ko će činiti novu državnu vlast, a samim tim i Vijeće ministara BiH?
SDA je dobila najviše glasova i izborni je pobjednik. Spremna je da bude dio vlasti i da se suoči sa svim izazovima koji stoje ispred BiH. Naravno, želimo da sve buduće koalicije budu programski orijentisane da definiramo mjerljive ciljeve. Koalicije koje budu formirane moraju se formirati bez figa u džepu.
Može li buduća vlast napraviti ikakve pomake?
Ključni izazov je u nedostatku političke volje da se prekinu stalni pokušaji revidiranja historijskih činjenica. Takvi pokušaji uvijek izazovu dodatne tenzije i političke sukobe, ako se stalno govori o secesiji, ako se hipotetički govori o razdruživanju. Ja mogu hipotetički govoriti da treba doći do potpune reintegracije BiH, čija unutrašnja organizacija ne bi bili entiteti, već regije u skladu s evropskim principima. Ja ću kao legalista poštovati ovaj ustav. Niko nema pravo provoditi bilo kakvu segregaciju ili diskriminaciju.
Da li imate ambiciju da postanete ministar vanjskih poslova BiH ukoliko dođe do formiranje koalicije na državnom nivou?
Bilo je različitih ideja. Razgovarali smo unutar SDA i o takvim idejama. Ali sve dok se ne formiraju stabilne programske koalicije mislim da je o tome rano govoriti. Ako ćemo formirati vlast samo radi vlasti i ako ćemo provesti naredne četiri godine u bezrazložnim vještački kreiranim sukobima, onda ćemo svi razmisliti i o svom učešću.
Kada će biti usvojen Godišnji nacionalni plan za NATO? Od čega će to u konačnici ovisiti?
Zavisit će prije svega od spremnosti političara da poštuju vladavinu prava. Taj plan važi za 2018. i 2019. jer će se svake naredne godine isto donositi godišnji nacionalni plan. To nije pitanje pojedinca ili političke partije ili naroda kako se to pokušava predstaviti u dijelu javnosti.
To svakako nije pitanje punopravnog članstva u NATO paktu, kao što se pokušava zastrašiti dio javnosti u BiH. To je, najjednostavnije kazano, pitanje vladavine prava i da li će lider političkih procesa poštovati već ranije usvojene donesene zakone, odluke i strategije, odnosno načelo na kojem počiva ukupan sistem EU. Mi od tog načela niti možemo niti bismo smjeli odustati ako želimo da budemo pravna država.
Ali evidentno je da se to pretvorilo u političko pitanje, jer je u više navrata skidano s dnevnog reda. Čimbenici iz RS-a i dalje nisu za to.
U pravu ste. Mi smo kao Vijeće ministara četiri puta pokušali doći do konsenzusa. Zaista sam smatrao potrebnim da taj materijal bude više puta na dnevnom redu kako bismo do kraja iscrpili mogućnosti razgovora i pokušali postići neku vrstu konsezusa. Ali stvorena je jedna vrsta kvaziargumentovane političke tenzije. Ona je otišla čak u sferu ucjena, prijetnji i straha. I to je razlog što predstavnici Srba, koji su ministri, još uvijek nisu spremni da glasaju za prvi godišnji nacionalni plan. Nadam se da će svi biti dovoljno odgovorni da razumiju da je pitanje usvajanja ovog plana ustvari pitanje očuvanja mira, stabilnosti, društveno-političkog i ekonomskog razvoja BiH.
Svakoj državi koja je postala članica NATO pakta BDP je višestruko porastao, direktne strane investicije su porasle najmanje 10-15 puta, a to znači jačanje ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta. NATO donosi brojne benefite, to je najorganizovanija i najsnažnija alijansa u historiji čovječanstva.
Kazali ste da vaš mandat prestaje onaj dan kada se to usvoji i kada se taj dokument pošalje u NATO? Šta ste pod tim mislili? Ima li opet poveznice s politikom?
To je pitanje postalo dio i političkog ucjenjivanja od onih koji žele da poštuju kontinuitet pravnih propisa. Ako već razgovaramo o povezivanju imenovanja mandatara s usvajanjem godišnjeg naiconalnog plana. Mislim da se to treba desiti istovremeno. Mi očekujemo da Predsjedništvo da pozitivan signal kako bi Vijeće ministara to moglo odmah uraditi.
Ovo nije samo obično derogiranje ili odgađanje “nekih odluka Predsjedništva”. Ovo je primjer da li BiH želi da poštuje vladavinu prava ili ulazi u jednu vrstu pravne anarhije u kojoj svaki politički subjekt za svaki novi izborni mandat može jednostavno derogirati ustav i zakone.
Dobar ste poznalavac prilika kada je riječ o euroatlantskim integracijama. Kada ćemo doživjeti znatan pomak ka EU, a kada ka NATO-u? Je li ipak teško očekivati kandidatski status u EU u 2019. zbog izbora u EU?
Strategija vanjske politike EU se dugoročno kreira, zbog čega i neće biti velikih promjena kada je riječ o odnosu EU prema Zapadnom Balkanu. Strategija proširenja ili integracije Zapadnog Balkana u EU je već usvojena. EU, posebno u posljednje četiri godine, pokazuje vrlo pozitivan odnos prema EU integracijama regiona i BiH. Tu bih posebno podvukao pozitivnu ulogu visoke predstavnice Federice Mogherini i evropskog komesara Johannesa Hahna. Veliki sam optimista ako uspijemo očuvati pozitivnu volju i minimalan stepen saradnje unutar BiH.
Ovo Vijeće ministara je imenovano 2015. kada je evropski i NATO put bio u potpunoj blokadi. Nakon njemačko-britanske incijative otvoreni su mnogi procesi, a mi smo, poslije 10 godina čekanja, usvojili sve najvažnije državne strategije iz svih oblasti koje nam omogućavaju pristup izdašnim fondovima EU i finansijskim institucijama.
U narednih nekoliko dana bit će kompletiran upitnik s dodatnim pitanjima i prilikom brojnih opstrukcija koje su trajale mjesecima. U principu, BiH je spremna da postane kandidat za EU i ja očekujem da će BiH u toku 2019. dobiti kandidatski status, jer nemamo nijedan drugi uvjet. Očekujem da unutar svih institucija EU imaju razumijevanje za BiH da dobijemo kandidatski status, što će značiti otvaranje novog poglavlja. Od tog momenta process EU integracija će biti nezaustavljiv i bilo koji pojedinac ga ne može zaustaviti.
