Kultura

Mimar Sinan – jedan od najvećih graditelja na svijetu

Jedna od najvećih svjetskih imperija zasigurno je osmanska, koja se kroz šest stoljeća svog postojanja razvila u mnogim sferama od kojih je graditeljska umjetnost bila jedna od vodećih. Iako se kroz šest stotina godina postojanja ovog carstva promijenilo mnogo carskih mimara, jedan je ostao upamćen, a tome su doprinjela njegova remek-djela. Najveći arhitekta Osmanskog carstva bio je čuveni mimar Sinan. „Konstantinopolis“, zahvaljujući prvenstveno djelima ovog majstora svog zanata, je dobio obrise islamskog grada te postao „Istanbul“.

Intelektualno

Sinan je rođen 1490. godine u selu Agirnas kod Kajserija, u armenskoj porodici. Kao dijete kršćanske porodice, odveden je u Istanbul na obuku za janičarske redove. Bio je janičar, potom mimar osmanske vojske u njenim najvećim pohodima, da bi u pedesetoj godini svog života postao glavni mimar carstva.

Glavni carski mimar

Nakon smrti glavnog carskog mimara Adžema Alija, u vrijeme vladavine sultana Sulejmana, za glavnog carskog mimara dolazi Sinan. Od 1539. pa sve do 1588. godine, kao glavni mimar Sinan stvara najveća djela, djela koja svojom ljepotom, veličinom i gracioznošću plijene pažnu i pet stoljeća nakon nastajanja. Mimar Sinan je bio glavni mimar carstva za vrijeme vladavine tri sultana Sulejmana, Selima II, Murata III. Opus Sinanovog djela je mnogobrojan. Pored velikih i značajnih građevina, kao što su džamije Selimija, Sulejmanija ili most Mehmed-paše Sokolovića, Sinan je izgradio i mnoštvo drugih građevinskih struktura. Smatra se da je za svog života mimar Sinan izgradio 344 objekta i to 84 velike džamije, 52 male džamije, 57 medresa, 7 čitaonica, 18 karavan-saraja, 22 mauzoleja, 46 hamama, 35 saraj, 3 bolnice, 5 akvadukta, 8 mostova i 8 magaza.

Prvijenac Sinanove bila je Šehzade džamija. Džamija izgrađena u slavu princa Mehmeda, prerano izgubljenog sina sultana Sulejmana. Džamija koja je njegov prvijenac ne predstavlja remek-djelo, ali predstavlja izrazito lijep i skroman molitveni prostor. Džamija se nalazi u mahali Kalendarhane u starom dijelu Istanbula. Najveće djelo osmanske arhitekture zasigurno je džamija Sulejmanija, koja je podignuta u slavu sultana Sulejmana. Na dominantnom položaju iznda čuvenog Zlatnog roga, 1557. godine izgrađena je Sulejmanija. Gradnja je povjerena vrhunskom graditelju mimaru Sinanu. Grandiozna džamija sa četiri visoke munare i veličanstvenim kubetom imala je i veoma prostran harem. Iz harema ove džamije pruža se veličanstven pogled na Bosfor i moderni dio Istanbula. Osim džamije Sulejmanije, Sinanovo remek-djelo je džamija Selima II u Edirneu koju Sinan gradi kao starac u osamdesetim godinama svog života. Ovu velelepnu građevinu izgradio je za sultana Selima II u drugoj prijestolnici carstva. Gradnja ove džamije je trajala desetljeće, a završena je 1579. godine.

Od Istanbula do Višegrada

Istanbul kao prestolnica Osmanskog carstva bio je i mjesto podizanja najznačajnijih sakralnih i društvenih objekata. Međutim, značajna djela osmanske arhitekture zabilježana su ne samo u Istanbulu i Turskoj, nego i van granicama današnje Turske. Jedna takva građevina je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Ovaj kameni most nad rijekom Drinom zadužbina je Mehmed-paša Sokolović, a gradio ga je mimar Sinan. Most predstavlja jednu od najmonumentalnijih građevinskih konstrukcija s jedanaest lučnih otvora te je građen od 1571. do 1577. godine. Za Sokolovića mimar Sinan izgradio je turbe i dvije džamije u Istanbulu. Mimar Sinan je za sultaniju Mihrimah izgradio u Istanbulu dva objekta, kompleks Mihrimah džamije koja se nalazi na Uskudaru kao i Mihrimah džamija u četvrti Edirnekapi. Ove dvije džamije nalaze se jedna u azijskom, a druga u evropskom dijelu Istanbula te kad se posmatraju s iste tačke, vidi se kako se, dok sunce zalazi iza munare na Edirnekapiji, u isto vrijeme mjesec rađa između munara džamije na Uskudaru. Ovaj podatak je veoma zanimljiv znajući da ime sultanije Mihrimah potiče od dvije perzijske riječ: “mih” što znači sunce i “mah” što znači mjesec,piše Intelektualno

Također, mimar Sinan je izgradio i Rustem-pašinu džamiju na istanbulskom Eminonu, zatim u kompleksu Sulejmanije džamije je izgradio i turbeta za sultana Sulejmana i sultaniju Hurem. Sinan je izgradio hamam i džamiju za sultaniju Hurem. Izgradio je i džamiju Ibrahim-paše, Sinan-pašinu džamiju, Pijala-pašinu džamiju, Kilić Ali-pašinu džamiju, Zal Mahmud-pašinu džamiju, zatim turbe Hajretin-pašino kao i most Bujuk Čekmedže i mnoge druge građevine. Mimar Sinan, najveći graditelj Osmanskog carstva, izgradio je najmonumentalnije građevine u Istanbulu i širom nekadašnjeg carstva. O životu mimara Sinana ne zna se mnogo, ali njegova djela govore da je bio vrstan graditelj. Svojim djelima Sinan je zasjenio svoje predhodnike, a ni njegovi učenici nisu uspjeli dostići njegovo umijeće. Ovaj Mikelanđelo Istoka zasigurno je jedan od najvećih graditelja na svijetu.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh