Vijesti

Oštre reakcije iz BIH na pismo zastupnika Hrvatske u EU

Jedanaest hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu nedavno je uputilo pismo visokim zvaničnicima EU, žaleći se na izborni proces u BiH. Zahtijevaju da se o ovoj temi raspravlja na narednoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Evropske komisije.

vijesti

Advertisements

Hrvatski evroparlamentarci izrazili su “zabrinutost rezultatom proteklih izbora u BiH, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasala za drugog kandidata”.

“Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti i funkcionalnosti BiH, kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda i ostalih, kao što je predviđeno dejtonskim i pariškim pregovorima”, navodi se u pismu koje su potpisali Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Ivan Jakovčić i Željana Zovko.

Potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović nema dilemu – zvanična politika Hrvatske ne odustaje od pokušaja miješanja u unutrašnje stvari BiH. Pogrešnim je ocijenio ovakav potez hrvatskih evroparlamentaraca, koji su sada “lopticu preuzeli od premijera Andreja Plenkovića”.

“Oni su trebali dati zamjerke, ali ne na Izborni zakon BiH koji je izveden iz Ustava BiH i kao takav potpuno legitiman i legalan. Ako misle mijenjati Izborni zakon u BiH, trebali su dati primjedbe na postojeći Ustav BiH, kojeg treba mijenjati i koji dovodi do diskriminacije bh. građana na cijelom prostoru države”, kaže Lazović.

Sa njim je saglasan i politički analitičar Almir Terzić, koji u razgovoru za Vijesti.ba ističe da su ovi zastupnici trebali uputiti alarmantno pismo Briselu da se u BiH ne poštuju ljudska prava svih građana.

To je, tvrdi Terzić, prava i jedina istina, što je evidentirano i presudama Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” i “Zornić i Pilav”.

– Ko su “legitimno izabrani predstavnici” u Predsjedništvo BiH Srba i ostalih u FBiH, a ko Bošnjaka, Hrvata i ostalih u RS-u?! Zar pripadnici tih naroda nisu birači, ljudi na koncu? Zašto kao birač ne mogu glasati za kandidata iz srpskog naroda? To je moje pravo, ako želim. Ovo i još mnogo toga su pitanja za zastupnike ne samo iz Hrvatske, nego sve njih u Evropskom parlamentu – govori Terzić.

Primjedbe na postojeći diskriminatorni Ustav BiH, prema Lazovićevom mišljenju, bio pravi potez hrvatskih zastupnika u EP-u, “a ne igra u dogovoru s Plenkovićem i Čovićem da prođe prijedlog izbornog zakona HNS-a, koji je suprotan evropskim principima i standardima”.

“Radi se o nastavku pritiska na evropske institucije oko Izbornog zakona koji je Željku Komšiću omogućio da bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. To je jedna providna igra i ponovno miješanje u interese BiH”, zaključuje Lazović u razgovoru za Vijesti.ba.

Terzić pita smije li jedna država koja želi postati članicom EU imati segregaciju svojih građana po sistemu tri birača pod jednim krovom.

“Bilo bi za očekivati da su zastupnici Evropskog parlamenta rezolucijom predložili Vijeću Evrope da odbije akreditaciju novoizabranoj delegaciji Parlamentarne skupštine BiH, koja će uslijediti po konstituisanju Predstavničkog doma PSBiH, u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope dok se ne ispoštuje Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama”, smatra Terzić.

Kada je u pitanju izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, poručuje kako je tu stvar jasna.

“Centralna izborna komisija BiH je ovjerila njegovo učešće na izborima, oni su provedeni i mandat će biti dodijeljen. Dakle, u skladu sa Ustavom BiH i Izbornim zakonom BiH. Zašto niko iz stranaka sa hrvatskim predznakom, ako je smatrao da je povrijeđen Izborni zakon BiH i Ustav BiH, nije apelacijom Ustavnom sudu BiH ili žalbom Apelacionom odjelu Suda BiH osporio Komšićevu ovjeru učešća na izboru, nego se čekalo da se proces završi”, pita Terzić.

Da je to bilo moguće osporiti, dodaje, to bi bilo i učinjeno.

“Zastupnici u EP-u iz Hrvatske krivca za položaj hrvatskog naroda u BiH trebali bi tražiti u Zagrebu, a ne u Sarajevu ili negdje drugo. Trebali bi pitati one koji su osporili “aprilski paket” iz 2006. godine zašto se Hrvati u BiH nalaze u lošem položaju, ako smatraju da je to tako. Tu se nalaze svi odgovori”, zaključuje Terzić u razgovoru za Vijesti


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh