“Kako se uspješno pripremiti za nove izazove na jesen posebno u svjetlu neočekivano visokih brojeva proširenosti virusa tokom posljednje dvije sedmice u Hrvatskoj. Zašto je došlo do velikog povećanja broja zaraženih i umrlih tokom ljeta, možemo li nešto da naučimo iz toga? Imamo li dovoljno znanja i iskustva da kontrolišemo pandemiju do pronalaska vakcine?”, počeo je svoju analizu dr Ivan Đikić, piše “Žena“.
Iako se u njoj najviše bazirao na situaciju u Hrvatskoj, određen broj njegovih savjeta mogu se primijeniti i na ostale zemlje.
“Prošle sedmice istakao sam da je situacija u Hrvatskoj ozbiljna jer imamo veoma visok prosjek zaraženih virusom i nestabilna je jer se može krenuti u oba smjera: nekontrolisanog širenja sa dugotrajnim posljedicama duboko u jesen ili možemo da pravilnim ponašanjem i odgovornošću osiguramo zdravlje, školovanje i privredu na jesen i zimu. Najvažnije je da ne plašimo i zbunjujemo javnost toplo hladnim vijestima, nego treba da građane informišemo o tačnim podacima i da budemo odgovorni za donijete odluke.
Mišljenja sam da ćemo, ukoliko se budemo na vrijeme pripremili i dosljedno pridržavali ovih osnovnih mjera moći da osiguramo zdravlje, zaštitimo socijalno ugrožene, podstaknemo privredu, održimo turizam i omogućimo neometano školovanje tokom jeseni i zime”, dodao je dr Đikić.
Profesor je zatim izložio 10 koraka koje treba preduzeti:
- donositi odluke na temelju tačnih naučnih podataka, koji moraju da budu kritično ocjenjeni.
- testirati više, brže, efikasnije i tačnije pa ciljano testirati definisane grupe. Brža testiranja su važna za ljekare opšte prakse zbog diferencijalne dijagnoze sa drugim respiratornim bolestima.
- donositi epidemiološke mjere na osnovu transparentnih informacija i biti odgovoran za njihovu primjenu. Dati veća ovlašćenja i odgovornost regionalnim centrima javnog zdravlja.
- pripremiti i bolje povezati sistem zdravstva – od ljekarskih ordinacija, centara za testiranje do bolnica.
- povećati brigu o oboljelima (od tumora i drugih bolesti) unutar bolničkog sistema pa osigurati njihovu pravovremenu dijagnostiku i terapiju.
- uvesti pravilni program vakcinisanja protiv gripa među zdravstvenim radnicima, rizičnim populacijama i drugim građanima.
- osigurati sigurno školovanje djece i studenata pravovremenim pripremama i preventivnim mjerama. Neophodno je uključivanje raznih struka u odluke o programu školovanja uključujući i roditelje. Pripremljenost programa koji se sada provode u školama u Njemačkoj su dobar putokaz.
- unaprijediti javnu komunikaciju Štaba. Jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti.
- potrebna je javna i činjenična kritičnost prema odlukama Štaba pa njihovo prihvatanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka. Za političare, kao i za naučnike, treba da važi da su kritika i samokritika vrline, a ne slabosti.
- obrazovanje i motivacija građana da se pridržavaju mjera: održavanje distance, nošenje maski prema preporukama, lična higijena, prijava prvih simptoma, pravovremeno testiranje, dodatna briga o bližima posebno o rizičnoj populaciji.
