Nauka

Zimus su naučnici bili optimisti, ali kažu da je sve jasnije šta će se desiti sa pandemijom: Da li ćemo ikad zaustaviti virus?

Korona virus po svoj prilici sprema zalet za drugi talas, od koga strahuje cijeli svijet.

Koronavirus - Siniša Pašalić/RAS Srbija

U zemljama koje su ugasile epidemiju ponovo tinja, a ima i mnogo zemalja koje ga nikad nisu sasvim zauzdale. Sada je, kažu stručnjaci, prošao trenutak kada ijedna zemlja može da oslabi epidemiju i postoji samo jedan scenario koji je, kažu, gotovo potpuno siguran.

Taj scenario glasi da virus nikada neće nestati. Previše se do sada raširio svijetom i previše se lako prenosi. Zato eksperti kažu da je najvjerovatniji scenario daj da će pandemija stati u nekom trenutku, ali zato što će većina ljudi biti već inficirana ili vakcinisana. Slučajevi će se ponovo pojavljivati i epidemija ponovo tinjati pa onda utihnuti. Stvarat će se džepovi širom svijeta sa klasterima zaraženih. Prosto, virus će nastaviti da zauvijek cirkuliše, ne u ovolikoj pandemijskoj mjeri, ali uvijek će biti prisutan.

Na zimu su naučnici bili optimističniji što se tiče novog korona virusa jer su ga upoređivali sa SARS-om, njegovim bliskim rođakom, koji se pojavio 2002. godine a potpuno nestao 2004. godine. Međutim, SARS i novi korona virus se razlikuju u bitnim stvarima – novi korona virus se širi mnogo lakše i daje mnogo asimptomatskih slučajeva. Zato se tako lako prenosi.

– Teško da ćemo ikada moći da proglasimo pobjedu nad njim kao što smo mogli nad SARS-om – kaže Stiven Mors, epidemiolog sa Kolumbija univerziteta.

KAKO ĆE ONDA IZGLEDATI BUDUĆNOST?
Jonatan Grad sa Harvarda napravio je par projekcija sa svojim kolegama.

– Ako imunitet traje svega par meseci, imaćemo male pandemije svake godine. Ako imunitet traje oko dvije godine, pikovi će se dešavati svake druge godine – kaže on. U ovom trenutku ne zna se koliko traje imunitet. Kod SARS-a antitijela nestaju poslije dvije godine. Kod korona virusa koji izazivaju običnu prehladu antitijela traju godinu dana.

U zavisnosti od antitijela ponašaće se i vakcina. Moguće je da će umjesto jedne biti potrebno više njih. Možda će vakcinacija biti potrebna svake godine, kao i kod vakcine za grip.

Čak i da novi korona virus nekako nestane u ljudskoj populaciji, nastavio bi da cirkuliše među životinjama pa bi se u nekom trenutku svakako ponovo pojavio kod ljudi. Recimo, ebola virus koji vjerovatno potiče od šišmiša, završio se 2016. godine u Africi, ali i dalje je negdje na planeti i mogao bi ponovo da bukne ako nađe pravog domaćina. To su govorili naučnici i to se i desilo 2018. godine u Kongu. Sa SARS-om se to na sreću još nije desilo ali je moguć scenario.

ŠTA JE NAJBOLJI MOGUĆI SCENARIO?
Uz vakcinu i dobru terapiju, moguće je da virus neće više biti toliko opasan. Tako bi vremenom postao samo još jedan sezonski virus. Običan sezonski grip nije jedan virus već nekoliko različitih nizova virusa koji povremeno cirkulišu. Kada je 2009. godine harao svinjski grip, pandemija nije prosto stala. Umjesto toga, pretvorila se u sezonski grip koji imamo i danas. Grip više ne izaziva pandemiju jer je vremenom većina populacije izgradila imunitet. Problem je što je novi korona virus nov, pa još uvijek niko nema imunitet, piše “Žena“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh