Što je najgore, ovo se najčešće dešava kod pacijenata mlađih od 50 godina.
Ovu tvrdnju prvi je iznio Tomas Oklei, neurohirurg iz Njujorka, kada je krajem aprila za “CNN” rekao da izvještaj njegovog tima pokazuje sedmostruko povećanje učestalosti iznenadnog moždanog udara kod pacijenata mlađih od 50 godina.
Kako KOVID- 19 infekcija može da dovede do moždanog udara, pitali smo dr sc med Goricu Đokić, specijalistu neurologije.
– Tokom Kovid-19 pandemije u SAD zabilježena je serija slučajeva mlađih osoba uglavnom muškog pola koji su imali blage ili umjereno teške simptome ove infekcije, a koji su dobili infarkt mozga, odnosno moždani udar uzrokovan zapušenjem krvnog suda ili krvnih sudova mozga. Istraživanje holandskih naučnika pokazala je da oko 30 posto pacijenata hospitalizovanih u jedinicama intenzivne njege zbog KOVID – 19 infekcije imaju povećano stvaranje trombova u organizmu. Ovo su pokazale i autopsije pacijenata preminulih od korona virusa, dokazujući postojanje tromboembolija pluća što može objasniti povećanje D dimera u krvi pacijenata oboljelih od KOVIDA – objašnjava doktorica Đokić.
Da bi došlo do stvaranja tromba, kaže sagovornica, u krvnom sudu moraju se poklopiti tri uslova – promjena u zidu krvnog suda, promjena u toku krvi i promjena u sastavu krvi.
– Postoje dokazi da KOVID-19 virus napada endotelne ćelije krvnih sudova, koje se nalaze u unutrašnjosti krvnih sudova, dovodeći do oštećenja zida krvnog suda odnosno mikrovaskularnih oštećenja, čime se ispunjava prvi uslov za stvaranje tromba. Ukoliko osoba pritom ima promenu u sastavu krvi, povećane masnoće, povišen šećer, urođenu trombofiliju i/ili promjenu u toku krvi koja može biti uzrokovana srčanom aritmijom, oštećenjem srčanih zalistaka, postoji ogromna vjerovatnoća za neku od teških tromboembolijskih komplikacija kao što su infarkt mozga, infarkt srca ili tromboembolija pluća… – upozorava doktorica Đokić, prenosi “Žena“.
