Nauka

Prva transplantacija ljudske glave do 2030. godine

Bivši neurohirurg NHS-a tvrdi da bi prva transplantacija ljudske glave mogla da se dogodi u narednih 10 godina i da on zna kako ovaj podvig može da se izvede.

Operativni zahvat - Ilustracija/Twitter

Bruce Matthew, bivši načelnik neurohirurgije u bolnici pri Univerzitetu Hal, radio je na naučnofantastičnom romanu sa osnivačem Instituta za futurologiju Michaelom Liem kada je shvatio potencijalni ključ uspjeha spomenute operacije.

On vjeruje da hirurzi ne bi presađivali samo čovjekovu glavu, već bi morali da presade i cijelu kičmenu moždinu u drugo tijelo.

Do sada se nekoliko naučnika, koji su pokušali da izvrše transplantaciju glave, uglavnom fokusiralo na metode koje razaraju kičmenu moždinu, ideju koju gospodin Matthew, koji je obavio više od 10.000 operacija, opisuje kao “krajnje smiješnu”.

Ali ovaj hirurg tvrdi da napredak u neurohirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovno pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu sa pripadajućom glavom na drugo tijelo. Predviđa da bi se to moglo dogoditi i prije 2030. godine.

-U početku nam je namjera bila da ‘brainstormiramo’ i pričamo o toj ideji koja se na prvu loptu činila prilično blesavom, ali tada sam shvatila da zapravo nije. Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće. Kičmena moždina je najdublje što se može zamisliti. Mozak morate držati spojenim sa kičmenom moždinom. Pomisao na to da se to radi drugačije, je krajnje smiješna. Trenutno možete spojiti jedan ili dva nerva, ali zahvaljujući robotici i veštačkoj inteligenciji uskoro ćemo moći to da uradimo sa 200 živaca. Očigledno je vrlo teško izvaditi kičmenu moždinu bez oštećenja, trebaće nam niz usavršavanja, ali vjerujem da će to biti izvodljivo u narednih 10 godiana – rekao je Matthew.

Iako ova metoda ne bi bila od pomoći onima koji imaju povrede kičme, mogla bi da pomogne onim osobama sa degenerativnim mišićnim bolestima.

Matthew je rekao da još postoje sumnje oko toga koliko bi transplantirani dijelovi mogli da se integrišu sa toliko DNK druge osobe i da bi možda trebalo prenijeti i bakterije iz crijeva.

On vjeruje da bi se transplantacijom matičnih ćelija mogla spriječiti eventualna odbacivanja tkiva.

Bruce Matthew, bivši načelnik neurohirurgije u bolnici pri Univerzitetu Hal, radio je na naučnofantastičnom romanu sa osnivačem Instituta za futurologiju Michaelom Liem kada je shvatio potencijalni ključ uspjeha spomenute operacije.

On vjeruje da hirurzi ne bi presađivali samo čovjekovu glavu, već bi morali da presade i cijelu kičmenu moždinu u drugo tijelo.

Do sada se nekoliko naučnika, koji su pokušali da izvrše transplantaciju glave, uglavnom fokusiralo na metode koje razaraju kičmenu moždinu, ideju koju gospodin Matthew, koji je obavio više od 10.000 operacija, opisuje kao “krajnje smiješnu”.

Ali ovaj hirurg tvrdi da napredak u neurohirurgiji, robotizaciji i transplantaciji matičnih ćelija znači da bi bilo moguće ponovno pričvrstiti čitavu kičmenu moždinu sa pripadajućom glavom na drugo tijelo. Predviđa da bi se to moglo dogoditi i prije 2030. godine.

-U početku nam je namjera bila da ‘brainstormiramo’ i pričamo o toj ideji koja se na prvu loptu činila prilično blesavom, ali tada sam shvatila da zapravo nije. Ako presadite mozak i držite mozak i kičmenu moždinu zajedno, to zapravo nije nemoguće. Kičmena moždina je najdublje što se može zamisliti. Mozak morate držati spojenim sa kičmenom moždinom. Pomisao na to da se to radi drugačije, je krajnje smiješna. Trenutno možete spojiti jedan ili dva nerva, ali zahvaljujući robotici i veštačkoj inteligenciji uskoro ćemo moći to da uradimo sa 200 živaca. Očigledno je vrlo teško izvaditi kičmenu moždinu bez oštećenja, trebaće nam niz usavršavanja, ali vjerujem da će to biti izvodljivo u narednih 10 godiana – rekao je Matthew.

Iako ova metoda ne bi bila od pomoći onima koji imaju povrede kičme, mogla bi da pomogne onim osobama sa degenerativnim mišićnim bolestima.

Matthew je rekao da još postoje sumnje oko toga koliko bi transplantirani dijelovi mogli da se integrišu sa toliko DNK druge osobe i da bi možda trebalo prenijeti i bakterije iz crijeva.

On vjeruje da bi se transplantacijom matičnih ćelija mogla spriječiti eventualna odbacivanja tkiva, prenosi “Hayat“.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Loading..
Na vrh