Nauka

Pohvalio je čak i Donald Trump: Đenita Hadžiabdić još jedna je u nizu naučnika svjetskog glasa iz BiH

Đenita Hadžiabdić je još jedna u nizu istraživača s područja BiH koja je uspjela napraviti inostranu karijeru.

Đenita Hadžiabdić - Klix.ba

Advertisements

Tačnije, ona je doktor nauka iz oblasti patologije biljaka, a zbog potrebe obavljanja posla obišla je i neke od najegzotičnijih destinacija. Za svoj rad dobila je pohvalu čak i od Donalda Trumpa.

Kako je istakla na početku razgovora za “Klix“, patologija biljaka nije oblast koju je primarno željela izučavati, ali se zbog magisterija u SAD odlučila opredijeliti za ovaj smjer.

– Nakon završene Prve gimnazije odlučila sam upisati fakultet na kojem neće biti seciranja živih bića, a koji je fokusiran na generalne biološke oblasti. U tom periodu na Šumarskom fakultetu u Sarajevu je osnovano Odjeljenje za hortikulturu, koji je bio privlačan iz više razloga, uključujući i činjenicu da nema seciranja. Patologija je došla kao opcija za magisterij i nastavak školovanja u SAD. Imala sam veliku sreću da su ljudi na koje sam nailazila bili fantastični, otvoreni i uvijek spremni da pomognu u bilo kojem smislu – ističe Đenita Hadžiabdić.

Kako navodi, u Tenesi je došla jer je dobila stipediju od Tenesi Technological univerziteta, inače jednog malog univerziteta u blizini Nešvila, gdje je nastavila fakultet hortikulture. Diplomirala je u decembru 2002. godine.

– Nakon završenog fakulteta dobila sam ponudu da nastavim magisterij i poslije doktorat na Univerzitetu u Tenesiju, koji se nalazi u istočnom dijelu te države, u gradu Noksvilu.

Tu sada radim i živim sa suprugom i dva psa. Da sam jedan od najznačajnih istraživača u oblasti biljne patologije bilo bi malo pretenciozno reći, ali uspjeh je ostvaren mukotrpnim radom. To znači godine upornog istraživanja, uspješnih i neuspješnih eksperimenata i jednostavno neodustajanja od projekata, problema i svega što ide u takvom jednom paketu stvara od nas primarno jednog skromnog čovjeka, ali i uspješnog naučnika – dodaje ona.

Put i boravak u Gani

Đenita Hadžiabdić trenutno boravi u Gani kao Fulbrajtov naučnik. Naime, ovaj program je namijenjen međunarodnoj razmjeni naučnika i studenta. To je prestižan program razmjene i svi učesnici koji postanu dio ovog projekta dobijaju čestitku putem imejla od predsjednika SAD, tako da je od Donalda Trampa i njegove supruge Melanije pohvalu dobila i Đenita Hadžiabdić.

– Saradnja s kolegama u Gani je počela zbog autohtone, endemične biljke koja ima antimalarijska svojstva. Cryptolepis sanguinolenta, što je latinski naziv za ovu biljku, koristi se na području Gane i zapadne Afrike kao prirodni lijek protiv malarije. Ova veoma profitabilna biljka sadrži ekstrakt alkaloida kriptolepina u svom korijenu, koji se inače koristi za liječenje malarije.

Na ovom području, oko 70 odsto svih prirodnih napitaka koji se nalaze na tržištu sadrže kriptolepin. Trenutno, ova biljka je ugrožena i postoji mogućnost da cijela populacija nestane jer ljudi čupaju čitavu biljku da bi prodali korijen na lokalnim pijacama ili farmaceutskim kompanijama – govori ona o svojim razlozima prve posjete Gani.

Trenutno, njeno istraživanje je usmjereno na biljku koja je ugrožena i ima potencijal da postane rasprostranjenija i dostupna kao hrana budućnosti u Gani, pa čak i širom zapadne Afrike i Azije.

– Frafra krompir, iako ima krompir u svom imenu, nije tradicionalni krompir. Ova biljka spada u porodicu usnatica u koju primjerice spada i menta, a prilagođena je suvim klimatskim uvslovima i lošem kvalitetu zemljišta. Pored svega toga, veoma je hranjiva i sadrži dosta kalcija i željeza – dodaje ova doktorka nauka porijeklom iz BiH.

Ova uspješna Bosanka navodi kako je njen istraživački rad usmjeren na populacijsku genetiku biljnih patogena, šumsku patologiju, genetsku raznolikost autohtonih vrsta biljaka, interakciju između biljke i patogena, kao i konzervaciju prirodnih resursa i bioraznolikosti. Glavni cilj njenog djelovanja je primjena novostečenih genetičkih istraživanja i novih molekularnih metoda s ciljem očuvanja biodiverziteta autohtonih biljaka i uopšte unapređenja programa za očuvanje šuma i drveća, piše klix.ba.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh