Nauka

Fosili otkrivaju – Je li rak bolest koju uzrokuje moderni čovjek?

Ideja da je rak suvremena bolest danas je prilično uvriježena u krugovima medicinskih laika, a na internetu je promoviraju brojni forumi i stranice posvećeni alternativnim medicinskim praksama te romantičarskim zelenim i anarho – naturističkim filozofijama.

No image - Haber.ba


Rak (Foto: Arhiva)

Ključnu ulogu u širenju ove popularne zablude odigrala je jedna studija iz 2010. u kojoj su Rosalie David s University of Manchester i Michael Zimmermann s Villanova Universityja u Pennsylvaniji na temelju analize tisuća drevnih kostura, stotina mumija te egipatskih i grčkih rukopisa zaključili da je rak u davnoj povijesti bio vrlo rijetka bolest. U istom radu autori su zaključili da u prirodnom okolišu ne postoje uzročnici raka, odnosno da je on posljedica modernih zagađenja te promjena u prehrani i načinu života.

Brojni znanstvenici već su tada ukazali na cijeli niz nedostataka i grešaka u spornom istraživanju, a novija otkrića samo su potvrdila da su bili u pravu. Koje su glavne zablude u zaključcima navedenog istraživačkog dvojica?

Problem životnog vijeka

Prije svega David i Zimmermann nisu dali dovoljnu težinu činjenici da je prosječni životni vijek ljudi sve do početka 20. stoljeća bio oko 30 godina. Starenje je jedan od ključnih uzroka raka – oko 90% svih tumora razvija se nakon 50. godine života, a gotovo sve analizirane mumije i kosturi pripadali su ljudima koji su umrli mlađi. Drugim riječima kada bismo istražili kosture suvremenih ljudi koji su umrli prije 50. također ne bismo našli puno tumora. Poznato je također da su bolesti nalik na tumore u svojim zapisima zabilježili još Hipokrat i Galen. Upravo od njih potječe naziv carcinos što na grčkom znači rak.

Što je s rakom kostiju kod djece?

Jedan od glavnih argumenata autora studije bio je da danas djeca obolijevaju od uobičajenog raka kostiju koji je mogao biti zabilježen u njihovom istraživanju. No rak kostiju zapravo je prilično rijedak – od njega obolijeva jedno od 10.000 djece. To znači da bi stručnjacima trebalo dosta sreće da nađu jedan, jedini primjerak tumora čak i da su na raspolaganju imali 10.000 mumija. Oni su ih pronašli nekoliko!

Uzroci raka postoje u prirodi!

David i Zimmermann griješe i kada konstatiraju da u prirodi ne postoje uzročnici raka. U prirodi ih ima na desetke, a među njima se posebno ističu ultraljubičasto zračenje Sunca, prirodno zračenje elemenata poput radona u stijenama, gljivični otrovi poput aflatoksina, infekcije virusima poput hepatitisa i ljudskog papiloma virusa, zagorjela hrana, dim i čađa te iznad svega geni.

Suvremeni uzroci stvar su odabira

Istina je da suvremeni način života pruža dodatne mogućnosti za razvoj tumora. No medicinski stručnjaci ističu da su oni uglavnom stvar izbora. Primjerice pušenje je uzrok oko četvrtine svih tumora u svijetu, a ono nije neizbježan faktor. Slično je i s alkoholom, pretjeranim sunčanjem, osobito u solarijima, sjedilačkim načinom života i sl.

Pesticidi i neke industrijske kemikalije mogu uzrokovati rak, međutim, njihov doprinos je vrlo malen, a u tabloidima i među laicima značajno je preuveličan.

Testiranja fosila na rak novija su pojava

Američki znanstveni novinar George Johnson tvrdi da je do danas pobrojao oko 200 zabilježenih slučajeva raka u arheološkim nalazima od kojih su neki stari više tisuća godina. Testiranja fosila na markere raka u antropologiji su novija praksa. Johnson ističe da također treba uzeti u obzir da 90% raka kod ljudi čine karcinomi koji se javljaju u epitelnim tkivima organa i šupljina u tijelu ili na koži. Ondje nastaju zbog trošenja i odumiranja stanica koje su izložene prolasku hrane i otpadnih tvari te vanjskim elementima. Kako stanice odumiru, one ispod njih moraju se razmnožavati da bi ih nadomjestile. Dijeljenje stanica uzrokuje spontane mutacije ili pak genetske greške uzrokovane karcinogenima u hrani, vodi i zraku. Kod djece su ovakvi karcinomi rijetki. Osim toga njih je vrlo teško otkriti u fosilnim ostacima osim u slučajevima kada izazovu neke deformacije ili metastaze u kostima.

Uz sve navedeno egipatski proces mumificiranja uključivao je odstranjivanje gotovo svih vitalnih organa, uključujući i mozak.

Konačno većina kostura koji se iskopaju u arheološkim nalazištima nije potpuna.

Kolika je vjerojatnost otkrivanja raka u kosturima?

Tony Waldron, paleopatolog s University Collegea u Londonu pokušao je izračunati kolika je vjerojatnost da se neki rak, ako je postojao, otkrije u fosilnim nalazima.

Istražujući suvremena obdukcijska izviješća zaključio je da je vjerojatnost da se otkrije rak crijeva između 6 i 11 posto, želuca 2 do 18 posto, dojke 57 do 73 posto, a prostate 57 do 84 posto. Kada je u obzir uzeo sve druge čimbenike poput, životne dobi te propadanja tkiva i kostiju, procijenio je da je vjerojatnost da se u fosilima otkrije rak koji je postojao za života između nula i dva posto za muškarce te između četiri i sedam posto za žene.

Novije vizualne analize te snimanja rendgenom i CT-om na kosturima iz 18. i 19. stoljeća, a potom i na mnogo starijima iz Egipta i južne Njemačke potvrdile su ispravnost njegove formule. Štoviše, potvrdile su da je učestalost raka bila podjednaka u vrijeme drevnog Egipta kao i početkom 20. stoljeća prije masovnijeg širenja pušenja i drugih loših navika.

(tportal)


Loading..
loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
loading...
Na vrh