Nauka

PITANJE KOJE MUČI MNOGE: Da li rak stvarno može da se DOBIJE OD STRESA?

61 posto ispitanika složilo se s tvrdnjom da psihički stres može da uzrokuje rak, a šta kažu naučnici?

Stres - Ilustracija/Blogspot.com

Advertisements

Kada je poslovnoj savjetnici Sabini Dinkel prije dvije godine dijagnostikovan uznapredovali rak jajnika, vidjela je sebe u grobu. Nakon što je prebrodila prvobitni šok, Dinkel (51) je krenula u potragu za literaturom iz koje će saznati više o svojoj bolesti. Ono što je pronašla samo ju je dodatno deprimiralo, prenosi “Stil“…

Mnoge knjige govorile su da je sama kriva za bolest zato što je vodila nezdrav život i jer nije dovoljno brinula o smom zdravlju. Široko je rašireno uvjerenje da je uzrok raka psihološki. U reprezentativnom istraživanju Njemačkog centra za istraživanje raka čak 61 posto ispitanika složilo se s tvrdnjom da psihički stres može da uzrokuje rak. Ali, jasnih dokaza za to nema.

Psiha ne liječi, ali pomaže

“Stanovište da možete da dobijete rak na osnovu svog raspoloženja, stresa na radnom mjestu ili zbog toga jer ste, na primjer, izgubili voljenu osobu… naučno je neodrživo”, kaže psihoonkolog Imad Matuk iz univerzitetske bolnice u Hejdelbergu. On vjeruje da se rak razvija zbog nekoliko faktora: genetske predispozicije, riskantnog ponašanja poput pušenja ili čiste slučajnosti. Nema nikakvih dokaza da pozitivnim stavom možete da izbjegnete rak, kaže Matuk, koji je zato vrlo skeptičan prema “pozitivnom razmišljanju” kakvo se često propagira u knjigama o samopomoći.

“Iako psiha ne može da izliječi rak, može da pomogne u kvalitetu života pacijenta, naročito u ranoj fazi bolesti kada još imaju osjećaj da nad njom imaju nekakvu kontrolu”, napominje Matuk. Naime, oko 30 posto pacijenata razvije psihološke probleme kao posljedicu bolesti.

Postoje tehnike opuštanja koje mogu da ublaže uznemirenost i strah. Mnogima od njih potrebna je i psihoterapija. Dinkel je sredstvo za ublažavanje tjeskobe otkrila u humoru. Kako nije mogla da pronađe neku vedru knjigu o raku, napisala ju je sama i naslovila je “I sa rakom možete da se smijete”.

Važan je i stav bliskih ljudi

I način na koji drugi ljudi reaguju na rak može da bude težak za one oboljele.

“Članovi porodice i prijatelji mogu da pomognu, ali mogu da budu i dodatni teret”, kaže direktorica Njemačkog infomativnog centra za rak dr Suzan Veg-Remers. Ona im savjetuje da ne rade ono što bi sami očekivali u istoj situaciji, nego da direktno pitaju pacijenta šta mu treba. Dobronamjerne, ali banalne opaske poznanika mogu da iritiraju pacijente. Dinkel kaže da su joj najviše na živce išle one poput “Samo treba da misliš pozitivno” ili “Pobjedićeš ti to!”.

A njoj se rak vratio godinu nakon hemioterapije.

“Uvijek sam mislila da će me takav razvoj događaja potpuno nokautirati, ali nije”, rekla je. Od prijatelja i rođaka je zatražila da joj u bolnicu šalju razglednice koje će je nasmijati. Ona to zove “kikotavom hemioterapijom”.


Advertisements

loading...

Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...

Advertisements

loading...

Advertisements

Na vrh